Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5118/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zoran Vulović, odvjetnik u Supetru, protiv tuženice RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Ivan Karmelić, odvjetnik u Supetru, te umješača na strani tužiteljice NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Antonija Galić, odvjetnica u Zagrebu, radi povrata dara u ostavinu, odlučujući o žalbama tužiteljice i umješača protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-3836/2020-17 od 5. srpnja 2024, u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P-3836/2020-17 od 5. srpnja 2024. pa se predmet vraća istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

II. O troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P- 3836/2020-17 od 5. srpnja 2024. suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.U ostavinsku imovinu iza pok. OŽ iz [adresa] vraća se dar učinjen tuženici Darovnim ugovorom od 02. studenog 2010.godine u svezi nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759 k. o. [katastarska općina] i to za 1/16 cjeline istih a radi namirenja nužnog dijela tužiteljice, sve u roku od 15 dana.

2.Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva za 1/8 cjeline nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 759, k. o. [katastarska općina], na svoje ime uz istodobni izbris tog prava za navedeni udio sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana. "

II. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 400,00 eura, u roku od 15 (petnaest) dana."

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužiteljica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine.

3. Protiv navedene presude pravodobno se žali i umješač zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. ZPP. Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine. Traži naknadu troška žalbe.

4. Tuženica je dostavila pisani odgovor na žalbe u kojima osporava žalbene razloge žalitelja. Traži naknadu troška sastava odgovora na žalbe.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za vraćanjem dara ostavitelja, upisom u zemljišne knjige kao i naknada troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su sljedeće bitne činjenice:

-pokojni VŽ (rođen **.**.1931. a preminuo **.**.2019.) imao je četvero djece: EŽ, NŽ (umješač), RŽ (tuženicu) i BŽ (tužiteljicu);

- VŽ preminuo je 22. svibnja 2019. pa je pred povjerenikom suda prvog stupnja vođen ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-2476/2019, u kojem su kao nasljednici ostavitelja sudjelovali njegovi potomci, djeca: EŽ, ĐŽ (umješač), RŽ (tužiteljica) i BŽ (tuženica);

- rješenjem ostavinskog suda od 6. svibnja 2020. ostavinski postupak je prekinut te su njegovi zakonski nasljednici, djeca ĐŽ (umješač) i BŽ ( tužiteljica) upućeni u roku od trideset dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrenuti parnični postupak protiv sunasljednika i sina ostavitelja EŽ, radi vraćanja dara, a radi namirenja nužnog dijela jer ostavitelj u trenutku smrti nije imao ostavinske imovine jer je svojom imovinom raspolagao za života, i to darovnim ugovorom od 12. rujna 2011. u korist sina EŽ;

- u navedenom ostavinskom postupku nasljednici ĐŽ i BŽ podnijeli su zahtjev za povratom dara učinjenog EŽ, radi namirenja njihovog nužnog dijela;

- ostavitelj VŽ je za života, osim u korist svog sina EŽ, besplatno raspolagao svojom imovinom i u korist svoje kćerke RŽ, odnosno tuženice u ovom postupku, i to na način da je istoj darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. darovao 1/2 dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina];

- nasljednik ĐŽ pokrenuo je parnični postupak protiv nasljednika EŽ koji se pred sudom prvog stupnja vodi pod poslovnim brojem P-3778/2020, te parnični postupak protiv nasljednice RŽ, ovdje tuženice, koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-814/2022, a radi vraćanja dara kojim je ostavitelj pok. VŽ za života raspolagao u korist nasljednika EŽ i RŽ;

- nasljednica BŽ, ovdje tužiteljica, pokrenula je parnični postupka protiv nasljednika EŽ, koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P- 1638/2020, također radi vraćanja dara kojim je ostavitelj pok. VŽ za života raspolagao u korist nasljednika EŽ;

- u postupku pod poslovnim brojem P-1638/2020, provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slavenu Runji koji je u spis dostavio procjembeni elaborat -119-11/23 od 18. studenog 2023, procjembeni elaborat – 120-11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat – 121-11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat 122- 11/23 od 18. studenog 2023., procjembeni elaborat – 123-11/23 od 18. studenog 2023., te procjembeni elaborat -38-02/24 od 27. veljače 2024., koje elaborate je ovaj sud suglasnošću stranaka pregledao, pročitao i na temelju istih utvrdio bitne činjenice;

- iz procjembenog elaborata – 338/02/24 od 27. veljače 2024. proizlazi da tržišna vrijednost svih nekretnina kojima je ostavitelj raspolagao za života u korist nasljednika EŽ i RŽ, na dan 21. listopada 2019., odnosno u godini u kojoj je ostavitelj umro, iznosi 972.198,32 eura, dok tržišna vrijednost nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iznosi 127.000,00 eura;

- troškovi pokopa pok. OŽ, prednika stranaka iznosili 5.000,00 kuna (663,61 eur[1] ), a kako to proizlazi iz iskaza tuženice saslušane na ročištu od 21. svibnja 2024;

-nužni dio tužiteljice kao nužne i zakonske nasljednice iznosi 1/8 dijela, te bi ista imala pravo na ime svog nužnog dijela dobiti 1/8 dijela od 971.534,71 eura, koliko iznosi obračunska vrijednost ostavine, dakle, u konkretnom slučaju 121.441,84 eura;

-u predmetu poslovni broj P-1638/2020 još nije donesena pravomoćna konačna odluka.

7. Na utvrđene činjenice sud je primijenio odredbe čl. 69., 70., 73. i 77. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, - dalje u tekstu: ZN), pa presudio kao u izreci.

8. Sud prvog stupnja u obrazloženju osporene presude zaključuje kako, polazeći od utvrđenih činjenica kako je ukupna vrijednost ostavine 971.534,71 eura, nužni dio tužiteljice jest 1/8 dijela, dakle 121.441,84 eura, a vrijednost dara kojeg je ostavitelj pok. VŽ učinio spram tuženice u ovom postupku 63.500,00 eura, to je očito da tužiteljica raspolaganjem ostavitelja u korist tuženice nije povrijeđena u svom nužnom dijelu, jer vrijednost dara nije takva da zbog njega tužiteljica ne bi dobila punu vrijednost svog nužnog dijela. Slijedom svega navedenog, a kako tužiteljici Darovnim ugovorom od 5. studenog 2012. nije povrijeđen nužni dio u smislu odredbe čl. 77. ZN to je tužbeni zahtjev pod točkom I. odbijen kao neosnovan.

9. Tužiteljica smatra kako se predmetni ugovor ne može ocjenjivati odvojeno od darovanja kog je ostavitelj učinio EŽ. Navodi kako „ne može se zasebno promatrati predmetni postupak i raspolaganje učinjeno tuženici darovnim ugovorom i raspolaganje u svezi darovanja učinjenog JŽ jer se ovime raspolagalo sa cjelokupnom imovinom tako da tužiteljica i HŽ ne bi iz ostavine mogli dobiti bilo što radi čega su i upućeni u postupak s tim što je tuženica tada zatajila postojanje darovanja učinjenog njoj jer bi u suprotnom tuženica i umješač bili upućeni voditi postupak i prema istoj.“

10. Ovaj žalbeni razlog je osnovan. Ostaviteljev dar EŽ i onaj RŽ dva su različita pravna posla. Moguće je da je jednim ugovorom povrijeđeno pravo nasljednika na nužni nasljedni dio, a drugim nije. Jer to nisu darovanja istoj osobi. Prema odredbi čl. 77. st. 1. ZN, nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (članak 70. stavak 5.). Dakle, ukupna vrijednost. Pa kako zbog toga što još uvijek nisu pravomoćno dovršeni postupci pred istim prvostupanjskim sudom poslovni broj P-1638/2020, P- 14645/2020, P-3778/2020, koji se vodi u svezi dara kog je ostavitelj učinio EŽ, nije moguće ni u ovom postupku donijeti zakonitu odluku. Jer još se uvijek ne zna ukupna vrijednost svih darovanja koje je ostavitelj učinio obojici daroprimaca, i tuženici RŽ i EŽ. O tome je potrebno odlučiti u jednom postupku. A prema podacima u sudskom spisu u tijeku su čak četiri postupka radi povrede prava na nužni dio u istoj ostavini (P-1638/2020, P-14645/2020, P- 3778/2020 i predmetni P-3836/2020).

11. Tim prije što se po čl. 81. st. 1. ZN darovi vraćaju počevši od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi učinjeni. A po čl. 78. ZN, kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi. Dakle, o vraćanju darova moguće je zakonito odlučiti samo u jednom postupku, jednim obračunom i jednom odlukom.

12. Upravo za ovakve procesne, a i materijalnopravne, situacije zakon predviđa mogućnost spajanja postupaka u čl. 313. st. 1. ZPP. Pa kako sud prvog stupnja nije spojio sve ove postupke počinio je relativno bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 313. st. 1. ZPP, a to je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

13. Stoga je valjalo po čl. 369. rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave. Također i odluku o troškovima postupka jer još nije poznat konačan ishod postupka.

14. Na novoj glavnoj raspravi sud će prvog stupnja odlučiti o spajanju postupaka po čl. 313. st. 1. ZPP, zatim će izvesti sve dokaze predložene na bitne okolnosti, ocijeniti dokaze i utvrditi bitne činjenice te na njih primijeniti materijalno pravo i potom donijeti novu zakonitu odluku.

15. Po čl. 166. st. 3. ZPP o troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 25. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević