REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ulica Ivana Gundulića 27.

Split

K-29/2025-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Katarini Peršen, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Maje Šarić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ĆZ zbog kaznenog djela iz čl. 179a Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11) i dr. , u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj:

KO-DO-1118/2024 od 09. prosinca 2024., nakon javne rasprave održane 30. siječnja 2025., 21. veljače 2025. i 18. ožujka 2025., a 19. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ć i ZZ, rođ. Z, rođen **.**.1977. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, kuhar, razveden, otac jednog maloljetnog djeteta, pismen, završena SSS, lošeg imovnog stanja, bez imovine, bez čina, neodlikovan, neosuđivan,

k r i v  j e

što je u razdoblju od studenog 2022. pa do 12. studenog 2024. u [adresa], u [adresa], u obiteljskom stanu, protivno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), u nakani da kod majke ZZ izazove uznemirenost i strah za njezinu sigurnost, te povrijedi njeno dostojanstvo, u alkoholiziranom stanju, u više navrata udario imenovanu otvorenom i zatvorenom rukom po glavi, učestalo majci upućivao riječi: "Aj u materinu. Jebem ti mater. Glupačo glupa. Jebem ti oca i majku. I mater ti je bila beštija. Jebem ti sve žive i mrtve. Beštijo stara. Kurvo. Sve si prodala, ništa mi nisi ostavila. Udarit ću te." i sl., te u više navrata pljuvao majku, u nekoliko navrata udarao nogom u stolić, te dana 12. studenog oko 22,00 sati u istom stanu, u alkoholiziranom stanju, vrijeđao roditelje majke, a kada je ona tražila da prestane s vrijeđanjem, majku u nekoliko navrata udario otvorenim dlanom u predjelu glave, te je udario šakom, a što je sve kod ZZ izazvalo osjećaj straha, osobne ugroženosti i poniženosti,

dakle, grubo i učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, te drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio i uznemirio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju – opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11, a sve u svezi s čl. 51. KZ/11.

II. Stoga se optuženiku ĆZ najprije utvrđuju kazne zatvora kako slijedi:

– zbog kaznenog djela nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

- zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

Potom se optuženiku ĆZ za predmetna kaznena djela u stjecaju na temelju čl. 179.a KZ/11 i čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11 sve u svezi čl. 51. KZ/11,

i z r i č e

jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca.

III. Na temelju čl. 57. KZ/11 optuženom ČZ izriče se

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da će se dio kazne na koju je optuženik osuđen u 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

IV. Na temelju članka 54. KZ/11, optuženiku ĆZ u neuvjetovani dio kazne zatvora na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. studenoga 2024. do 19. ožujka 2025.

V. Na temelju čl. 69. st. 1. KZ/11 optuženiku ĆZ izriče se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogi, koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje tri godine.

VI. Na temelju čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. i čl. 148. ZKP/08, optuženik ĆZ dužan je podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 993,00 eura (devestodevedesetitrieura), od čega se iznos od 693,00 eura (šestodevedesetitri eura) odnosi na troškove psihijatrijskog vještačenja, a iznos od 300 eura (tristoeura) na paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu, broj: KO- DO-1118/2024 od 09. prosinca 2024. protiv optuženika ĆZ zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji – iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11 sve u svezi čl. 51. KZ/11.

2. Optuženik se očitovao na raspravi navodeći kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom. Naveo je kako će obranu iznositi na kraju dokaznog postupka.

3. Na raspravi je ispitana vještakinja dr. AZ koja navodi kako je prije rasprave obavila neposredni psihijatrijski interwiew s ispitanikom, te kako ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja izrađenog po nalogu ODO Split 29. 11. 2024. Napomenula je da optuženik tijekom boravka u pritvoru u Splitu skida zamjensku terapiju metadon, u pritvor je ušao sa 30 tableta dnevno, a sada je na 14 tableta dnevno što znači da je ipak boravak u pritvoru dao određene pozitivne pomake u njegovu funkcioniranju.

4. Potom su u nastavku dokaznog postupka pregledani i pročitani: iskazi svjedoka – oštećene ZZ koja je ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu 3. prosinca 2024. (list 78-80 spisa), iskaz svjedoka BZ koja je ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu 3. prosinca 2024. (list 81-82 spisa).

4.1. U dokazne svrhe pregledani i pročitani su: izvješće o pruženoj intervenciji Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split od dana 13. studenog 2024. (listovi 4-6 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ZZ od 13. studenog 2024. (listovi 7-9 spisa), liječnički nalaz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo splitsko- dalmatinske županije, Službe za mentalno zdravlje sačinjen u pogledu ĆZ (list 30 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Split od 6. studenog 2024. (list 31 spisa), obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu ĆZ (list 32 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ĆZ broj: 01866723 od 13. studenog 2024. (list 34 spisa), obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu ZZ (list 35 spisa), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. AZ sačinjen u pogledu okrivljenika ĆZ od dana 29. studenog 2024. (listovi 68-76 spisa), optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KO-DO-1087/2024 od dana 29. studenog 2024. podignuta protiv ĆZ zbog kaznenog djela iz čl. 190. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona/11 (listovi 90-92 spisa).

4.2. U nastavku dokaznog postupka na ročištu je ispitana svjedokinja EZ po prijedlogu optužbe. Obrana se nije protivila ispitivanju predložene svjedokinje.

4.3. Potom je pregledan izvadak iz kaznene evidencije za optuženika prema kojem isti nije kazneno osuđivan. Pregledom izvatka iz prekršajne evidencije proizlazi kako je optuženik prekršajno kažnjavan i to presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-14472/2022 pravomoćnom od 22. prosinca 2022. zbog prekršaja iz čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te presudom broj: Pp3104/2023 koja je pravomoćna od 16. svibnja 2023. zbog prekršaja iz čl.22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.4. Na kraju dokaznog postupka optuženik je iznosio svoju obranu te je pregledana i pročitana njegova obrana koju je ranije u postupku iznosio (list 25-28, 47-49 spisa)

4.5. Obrana je potom predložila kombinirano psihijatrijsko i psihološko vještačenje oštećene ZZ na okolnosti demencije te pribavu liječničkog kartona liječnika opće prakse a sve kako bi se nedvojbeno utvrdilo je li oštećena boluje od demencije od kojeg prijedloga su branitelj po sl.dužnosti optuženika i optuženik odustali na ročištu rasprave održane 18. ožujka 2025.

5. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Obzirom optuženik negira počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret valjalo je iznijeti nesporne činjenice a te su da su optuženik i oštećena žive zajedno u [adresa]. u razdoblju od studenoga 2022. pa do 12. studenoga 2024., kao što nije sporna niti činjenica da je oštećena žrtva u ovom postupku majka optuženika ZZ.

7. Međutim, sporno je da bi optuženik u razdoblju kako se navodi u alkoholiziranom stanju, u više navrata udario imenovanu otvorenom i zatvorenom rukom po glavi, učestalo majci upućivao riječi: "Aj u materinu. Jebem ti mater. Glupačo glupa. Jebem ti oca i majku. I mater ti je bila beštija. Jebem ti sve žive i mrtve. Beštijo stara. Kurvo. Sve si prodala, ništa mi nisi ostavila. Udarit ću te." i sl., te u više navrata pljuvao majku, u nekoliko navrata udarao nogom u stolić, te dana 12. studenog oko 22,00 sati u istom stanu, u alkoholiziranom stanju, vrijeđao roditelje majke, a kada je ona tražila da prestane s vrijeđanjem, majku u nekoliko navrata udario otvorenim dlanom u predjelu glave, te je udario šakom, a što je sve kod ZZ izazvalo osjećaj straha, osobne ugroženosti i poniženosti i u nakani da kod majke ZZ izazove uznemirenost i strah za njezinu sigurnost, te povrijedi njeno dostojanstvo.

7.1. Naime, optuženik tijekom postupka negira da bi se prema majci ponašao na način na koji se tereti optužnicom, negira da bi je udario, negira da bi joj se obraćao riječima koje mu se stavljaju na teret optužnicom. Optuženik negira da bi majci prijetio da će je udariti, negira da majku pljunuo, da bi udarao nogom u stolić. Samim time optuženik negira da bi kod majke ZZ izazvao osjećaj straha i osobne ugroženosti i poniženosti kao što negira da bi mu nakana bila kod majke izazvati uznemirenost i strah za njezinu sigurnost, te povrijediti njeno dostojanstvo.

8. Obranu optuženika sud smatra nevjerodostojnom, iskonstruiranom te u suprotnosti s iskazima žrtve majke optuženika i svjedokinje sestre optuženog. Pa tako majka ZZ ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage, radi čega je njen iskaz i pročitan, navodi da je njen sin, ĆZ ispoljavao verbalno i fizičko nasilje prema njoj te joj prijetio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice, da će je udariti, dodala je kako se njen sin na inkriminirani način ponašao jer je bio u alkoholiziranom stanju, a po njenom mišljenju da isti konzumira i drogu. Također je navela da je zbog nasilničkog ponašanja sina bila u strahu. Iskaz žrtve ZZ je dijelom potvrđen kazivanjem svjedokinje PZ, sestre optuženika, koja je potvrdila da je u više navrata bila nazočna kada je ĆZ grubo vrijeđao majku i zlostavljao je, s tim da je svjedokinja istaknula da je ona iselila iz obiteljske kuće zbog problema koje je imala s bratom ĆZ, a radi prijetnji koje joj je upućivao i stoga što je od nje tražio novac i dr. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. AZ proizlazi da je optuženiku ĆZ dijagnosticirana ovisnost o opijatima i ovisnost o alkoholu, imenovani da je osoba sa značajkama bazično aberirane strukture osobnosti i s disocijalnim poremećajem osobnosti. U vrijeme izvršenja inkriminiranih kaznenih djela optuženik je bio smanjeno ubrojiv. Kako su kaznena djela počinjena uslijed ovisnosti o opijatima i alkoholu vještak je procijenio da postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati za počinjenje težeg kaznenog djela, zbog čega je mišljenja da optuženiku treba izreći sigurnosne mjere obveznog liječenja o drogama i obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu. Svjedokinja EZ je iskazivala o svojim saznanjima koja ima kao susjeda te je sasvim razumljivo da ista ne može znati što se dešavalo unutar stana u kojem stanuje žrtva s optuženikom i to u drugoj zgradi. Svjedokinja EZ je iskazivala o uznemirenosti, uspaničenosti žrtve kada je došla kod nje.

9. Kod činjeničnih utvrđenja ovaj sud je iskaz svjedoka žrtve majke optuženika ZZ prihvatio jer je vjerodostojan. Naime, iskazivanje oštećene-žrtve je sigurno. Iskaz oštećene-žrtve je jasan, detaljan te dosljedan u opisu događaja. Stoga je takav iskaz oštećene-žrtve logičan i lišen skrivenih motiva. Njen iskaz potkrijepljen je dijelom iskazom svjedokinje sestre optuženika BZ. Ujedno je iskaz žrtve oštećene ZZ potkrijepljen i sa vještačenje sudskog vještaka dr.AZ. Stranke nisu imale primjedbe na dani nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Stoga, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

10. Iskaz optuženika da nije udarao majku niti joj upućivao riječi koje se navode u optužnici, nije točno niti da bi joj prijetio već da se brine o majci koja da je dementna nije prihvatljiva. Naime, sam optuženik navodi kako majka ne pije lijekove za demenciju, štoviše ne zna niti kako se zove majčin liječnik opće medicine, niti zna koju terapiju majka uzima. Obrana optuženika je nelogična, neuvjerljiva, te su takvi navodi optuženika u u suprotnosti sa rezultatima dokaznog postupka, iskazom ispitane žrtve ZZ, iskazom svjedokinje BZ kao i provedenim vještačenjem. Iskaz svjedokinje EZ da je žrtva kada je došla kod nje bila dementna nije od značaj jer zapažanje svjedokinje se ne može cijeniti kao prihvatljivo jer svjedokinja nema saznanja niti stručnost za utvrđivanje postojanja takve dijagnoze kod ZZ.

11. Sud je zaključio da je optuženik doista u razdoblju od studenog 2022. pa do 12. studenog 2024. u [adresa], u [adresa], u obiteljskom stanu, u alkoholiziranom stanju u više navrata udario imenovanu otvorenom i zatvorenom rukom po glavi, učestalo majci upućivao riječi: "Aj u materinu. Jebem ti mater. Glupačo glupa. Jebem ti oca i majku. I mater ti je bila beštija. Jebem ti sve žive i mrtve. Beštijo stara. Kurvo. Sve si prodala, ništa mi nisi ostavila. Udarit ću te." i sl., te u više navrata pljuvao majku, u nekoliko navrata udarao nogom u stolić, te dana 12. studenog oko 22,00 sati u istom stanu, u alkoholiziranom stanju, vrijeđao roditelje majke, a kada je ona tražila da prestane s vrijeđanjem, majku u nekoliko navrata udario otvorenim dlanom u predjelu glave, te je udario šakom kako je i opisano u optužnici i izreci ove presude.

12. Kazneno djelo nasilja u obitelji obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima su ostvareni elementi prekršaja, a nisu ostvareni elementi ni jednog težeg kaznenog djela, ali radi se o intenzitetu odnosno ustrajnosti koja prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebna je veća kriminalna količina te je potrebno kumulativno ispunjenje pretpostavki i to da je došlo do težeg kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, te prouzročene teže posljedice kod žrtve (izazivanje straha, dovođenje u ponižavajući položaj). Za ovo kazneno djelo ključno je za prelazak iz prekršajne odgovornosti u zonu odgovornosti za kazneno djelo teško kršenje članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji definira nasilje u obitelji. Težište treba biti na objektivnom poimanju težine kršenja, visokog stupnja nasilja, surovosti, posebno izražene bešćutnosti, posebno izraženog poniženja i patnje žrtve.

13. Nasilje je radnja počinjenja, čin ili propust kojim se drugoj osobi nanosi fizičko ili psihičko zlo, fizičkom ili psihičkom silom, pojedinačno ili kolektivno. Nasilje ima više pojavnih oblika, a u svakom slučaju žrtvi se fizičkom silom nanosi jača ili slabija tjelesna i/ili duševna bol ili ozbiljno prijeti, vrijeđa. Tjelesno zlostavljanje obuhvaća namjerno nanošenje tjelesnih bolova, a psihičko zlostavljanje uključuje dulje i kontinuirano izravno ili neizravno ne iskazivanje ljubavi ili pažnje prema drugom članu obitelji što sve može dovesti do gubitka samopouzdanja. Osobito drsko ponašanje u sebi involvira očitu netrpeljivost i bezobzirnost počinitelja prema članu obitelji/bliskoj osobi. Riječ je o ponašanju koje uvelike odstupa od uobičajenog i traži se visoki stupanj drskosti.

14. Za postojanje ovog kaznenog djela nužno je da jedan ili u kombinaciji više modaliteta ponašanja počinitelja, članu obitelji ili bliskoj osobi prouzročio osjećaj straha, nespokojstva, nesigurnosti ili ga je stavio u ponižavajući položaj. Dakle, dovoljno je počinjenje samo jedne radnje kojom je izazvana neka od posljedica iz zakonskog opisa, a nije nužno sustavno ili višekratno ostvarenje radnje počinjenja. Ponižavajući položaj kao izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom je takvog intenziteta zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom i nespokojnom i stavljena je u položaj poniženja, gaženja ljudskoga dostojanstva. Počinitelj kaznenog djela može biti samo član obitelji/bliska osoba. Kazneno djelo se čini s dolusom.

15. Sud je zaključio da je riječi koje je optuženik upućivao majci te radnje optuženika prema majci i to tako što je majku u više navrata udario i otvorenom i zatvorenom rukom po glavi, učestalo majci upućivao riječi: "Aj u materinu. Jebem ti mater. Glupačo glupa. Jebem ti oca i majku. I mater ti je bila beštija. Jebem ti sve žive i mrtve. Beštijo stara. Kurvo. Sve si prodala, ništa mi nisi ostavila. Udarit ću te." i sl., te u više navrata pljuvao majku, u nekoliko navrata udarao nogom u stolić, te dana 12. studenog oko 22,00 sati u istom stanu, u alkoholiziranom stanju, vrijeđao majke, a kada je ona tražila da prestane s vrijeđanjem, u nekoliko navrata udario otvorenim dlanom u predjelu glave, te udario šakom svoju majku predstavljaju ne samo vrijednosne sudove koji sadrže nedolične izjave kojima majku označava negativno, loše i omalovažavajuće, već i same te radnje u svojoj cijelini su uvredljive i ponižavajuće. U kontekstu cijelog događaja, sve ove radnje jesu dio optuženikove jedinstvene djelatnosti, a koja uključuje nasilničko ponašanje u obitelji. Naime, s obzirom na okolnosti u kojima su radnje počinjene i učestalost ovakvo utvrđenih radnji te narav riječi i radnji koje je optuženik upućivao žrtvi u inkriminiranom razdoblju, to ponašanje optuženika je takvog intenziteta da pokazuje posebno izraženu bešćutnost i bezobzirnost i osobito drsko ponašanje kojemu je jedini cilj izraženo poniženje i patnje žrtve i kao takvo odstupa od uobičajenog ponašanja i slučajeva izoliranih situacija nasilja u obitelji i svakako je dovelo do osjećaja straha i ugroženosti za svoju vlastitu sigurnost i poniženja kod žrtve majke optuženika. To je i izazvano kod žrtve i time je žrtva dovedene u ponižavajući položaj i takvo nasilje je neminovno kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva, uznemirenost i strah za njenu sigurnosti. Sve ove riječi i radnje koje je optuženik uputio žrtvi, doista kod nje može izazvati strah za njenu sigurnost, osjećaj ugroženosti i tjeskobe i ponizit, i to su i izazvale.

16. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je u takvom ponašanju optuženika došlo do teškog kršenja članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na štetu majke i to sa posljedicom prouzročenja osjećaja straha i osobne ugroženosti kao i poniženja kod iste. Naime, članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje obitelji tjelesno nasilje; tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

17. Žrtva je majka optuženika i sukladno članku 87. stavak 8. KZ/11 ona je član obitelji, a to u postupku nije ni sporno. Utvrđeno ponašanje optuženika pokazuje ustrajnost i intenzitet koje prelazi granice prekršajne odgovornosti i ovakvim postupanjem optuženika su u njegovom ponašanju ispunjena sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 179. a KZ/11.

18. Za postojanje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. KZ/11 je od odlučnog značaja je li upućena ozbiljna prijetnja drugoj osobi, kakvim zlom da bi ga ustrašio i uznemirio. Djelo je ostvareno kad radnje počinitelja u objektivnom smislu predstavljaju naročito ozbiljnu prijetnju bez obzira na to kakav učinak prouzročile u osobe kojoj su upućene. Stoga ozbiljnost prijetnje se ne prosuđuje samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja, optuženik ne samo da prijeti majci da će je udariti već i realizira tu tvrdnju udarajući majku otvorenim i zatvorenim dlanom po glavi. Kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi. Sud je utvrdio da je optuženik postupao i izrekao riječi za koje se tereti. S obzirom na takve okolnosti sud je zaključio da radnja kao i riječi koje izgovara optuženik inkriminirane prigode u objektivnom smislu predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju. Sud je zaključio da je optuženik doista postupio i obratio se svojoj majci ZZ upravo na način kako mu se to i stavlja na teret

19. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je optuženik kaznena djela počinio s izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.). U odnosu na oblik krivnje u odnosu na kazneno djelo iz čl. 179.a sud je zaključka da je optuženik bio svjestan što govori i koje radnje poduzima prema žrtvi majci. Takvim postupanjem on želi ustrašiti žrtvu i dovesti je u ponižavajući položaj. Isto tako u odnosu na kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11 optuženik je bio svjestan što govori i koje radnje poduzima prema žrtvi- majci. Takvim postupanjem on želi ustrašiti žrtvu i utjecati na njenu volju. Optuženik je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno. Ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Sud je zaključio da je optuženik baš takvo postupanje htio kao takvo i poduzeo baš kako je opisano u izreci.

20. Ubrojivost optuženika u vrijeme počinjenja djela je bila osporena. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. AZ optuženik je bio smanjeno ubrojiv. Vještačenje je izrađeno sukladno pravilima struke i odgovoreno na sva važna pitanja. Stranke nisu imale primjedbe na dani nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Stoga, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

21. Nadalje, optuženik je svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan da su njegova djela zabranjena, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog, u odnosu na sva kaznena djela. Zato je optuženik kriv za počinjenje predmetnih kaznenih djela. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je optuženik kriv za počinjenje predmetnih kaznenih djela.

22. Sud je iskaze ispitane oštećene-žrtve ZZ i svjedokinje BZ pročitao obzirom su iste ispitane na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu, sud nije našao nužnim ponovo pozivati i ispitivati iste obzirom je iz rezultata dokaznog postupka činjenično stanje utvrđeno.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

23. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti optuženika, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Optuženik je postupao pri počinjenju djela s izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.), svjestan je protupravnosti. Motiv ili pobuda iz kojih je djelo počinjeno bio je prouzročiti znatnu neugodu kod žrtve kako bi djelovao na njenu volju. Prekršajno je kažnjavan u više navrata zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.To su sve otegotne okolnosti.

24. Optuženik je kazneno djelo počinio sa smanjenim stupnjem krivnje uslijed smanjene ubrojivosti. Kazneno je neosuđivana osoba. Sve navedeno su olakotne okolnosti koje je sud razmatrao pri odmjeravanju kazne.

25. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će optuženika, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva da utječe na optuženika, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. Sud je stoga zaključio da je upravo jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca primjerena navedenim okolnostima i ličnosti optuženika. Ovako izrečena kazna može u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Kazna zatvora predstavlja dostatan moralni prijekor koji se izriče počinitelju za zlo koje je on počinjenjem djela nanio društvu.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

26. Sud je potom optuženiku na temelju čl. 57. KZ/11 izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da će se dio kazne zatvora na koju je optuženik osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

27. Sud smatra da će se u konkretnom slučaju i primjenom djelomične uvjetne osude spram optuženika postići svrha specijalne prevencije, kao i svrha generalne prevencije, te izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela tako da svi uočavaju njegovu nedopuštenost, utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela te na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njegovih počinitelja.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

28. Obzirom je optuženik određeno vrijeme proveo u istražnom zatvoru sud je na temelju članka 54. KZ/11, optuženiku ĆZ u neuvjetovani dio kazne zatvora na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 13. studenoga 2024. do 19. ožujka 2025.

U odnosu na odredbu pod točkom V.

29. Na temelju čl. 69. st. 1. KZ/11 optuženiku ĆZ je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu i drogi, koja mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje tri godine. Prema mišljenju sudskog vještaka dr. AZ, koje sud prihvaća, jer je vjerodostojno, kod optuženika zbog ovisnosti o opijatima i alkoholu postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati za počinjenje težeg kaznenog djela. Sudski vještak je preporučio izricanje upravo ove sigurnosne mjere, obveznog liječenja o drogama i obveznog liječenja ovisnosti o alkoholu.

U odnosu na odredbu pod točkom VI.

30. Obzirom je sud optuženika proglasio krivim to mu je naloženo da podmiri troškove kaznenog postupku na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08.

31. Na temelju čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. i čl. 148. ZKP/08, dužan je optuženik podmiriti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 993,00 eura (devestodevedesetitrieura), od čega se iznos od 693,00 eura (šestodevedesetitri eura) odnosi na troškove psihijatrijskog vještačenja, a iznos od 300 eura (tristoeura) na paušalnu svotu. Ocjena je suda da je navedeni trošak odmjeren sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama optuženika, duljini, trajanju i složenosti postupka, te da plaćanjem istih, s obzirom na činjenicu da je optuženik radno sposobna osoba, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Splitu 19. ožujka 2025.

SUDAC

Katarina Peršen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi u tri primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- optuženiku ĆZ, [adresa].,

- branitelju po sl.dužnosti Denisu Kulušiću, odvj. u Splitu,

- ODO-u Split,

- Oštećenoj-žrtvi ZZ, [adresa].,

- u spis.