Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: Pn-58/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sucu Siniši Rajnoviću, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Ive Kontak Savić, u parničnom predmetu tužitelja ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Ružička, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta iz Virovitice, protiv tuženika GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bruno Čer, odvjetnik u Koprivnici, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 21. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Ivane Horvat, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Virovitice i zamjenice punomoćnika tuženika Tamare Košanski, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Lacković & Rukavina d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Đurđevac, na ročištu za objavu presude 19. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da plati tužitelju LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade štete iznos od 943,49 eura (devetsto četrdeset tri eura četrdeset devet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude odnosno 19. ožujka 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ZA u dijelu u kojem se nalaže tuženiku ĐA da roku od 15 dana plati zakonske zatezne kamate na iznos od 943,49 eura koje teku od 25. svibnja 2019. do 18. ožujka 2025.

III Nalaže se tuženiku ĐA da naknadi tužitelju ZA troškove parničnog postupka u iznosu od 2.740,20 eura (dvije tisuće sedamsto četrdeset eura dvadeset centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude odnosno 19. ožujka 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja ĐA da mu tuženik LA naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.789,80 eura (tisuću sedamsto osamdeset devet eura osamdeset centi) sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj ZA podnio je tužbu protiv ĐA radi naknade štete, u kojoj navodi da se 24. svibnja 2019. u 08.10 sati, u Đurđevcu na raskrižju ulice grada Vukovara s ulicom Bana Jelačića, dogodila prometna nesreća koju je skrivila pokojna EA iz [adresa], kao vozačica bicikla. U prometnoj nesreći je sudjelovao i vozač koji je upravljao vozilom u vlasništvu tužitelja i to vozilom marke ,,Škoda Fabia'' registarske [registarska oznaka], godina proizvodnje 2002. Navodi da je tužitelj povodom navedenog događaja pretrpio imovinsku štetu na vozilu za koju sukladno pravilima Zakona o obveznim odnosima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu odgovara pokojna EA. Prema procjeni šteta na vozilu iznosi 943,49 eura (7.108,76 kn), a koju je procijenio sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila ČA. S obzirom na to da je EA preminula te da je prema Rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Darka Matuleca, broj: O- 684/2019, UPP-0S-136/2019-4 od 1. kolovoza 2019. tuženik proglašen jedinim nasljednikom iza pok. EA, tuženik je odgovoran za navedenu štetu na vozilu, stoga je pasivno legitimiran u predmetnom postupku. Tužitelj je predložio provođenje vještačenja u svrhu dokaza osnovanosti tužbenog zahtjeva u odnosu na dinamiku prometne nezgode i visinu štete, međutim predložio je da sud, s obzirom na visinu troška izvođenja navedenog dokaza, u skladu s člankom 223. Zakona o parničnom postupku o istom odluči prema slobodnoj ocjeni, te da postupi u skladu da člankom 223.a ZPP-a. Kako tuženik nije tužitelju dobrovoljno nadoknadio štetu, to tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku da plati tužitelju naknadu štete u iznosu od 943,49 eura zajedno sa zateznom kamatom od 25. svibnja 2019. pa sve do isplate, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka, zajedno sa zateznom kamatom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ĐA ne osporava nastanak prometne nezgode 24. svibnja 2019, no osporava da je prometnu nezgodu svojom isključivom krivnjom prouzročila pokojna EA već da je pretežnom svojom krivnjom prouzročio BA koji je upravljao osobnim vozilom tužitelja. BA da je vozio neprilagođenom brzinom a zbog grube nepažnje da je izostala adekvatna reakcija na evidentnu opasnost radi izbjegavanja prometne nezgode. Tuženik ne osporava da je na vozilu nastala totalna šteta u iznosu od 943,49 eura, te priznaje pasivnu legitimaciju. Ne prihvaća da se predmetni spor riješi na temelju slobodne procjene i članka 223. ZPP-a. S obzirom na to da u ovosudnom predmetu posl. br. Pn-62/2020 se radi o istom štetnom događaju sa istom činjeničnom i pravnom osnovom to tuženik smatra svrsishodnim i ekonomičnim da se u ovom predmetu ne provode ponovni dokazi koji su već odrađeni u predmetu posl.br. Pn-62/2020 već se koriste za presuđenje i u ovom postupku. Tuženik navodi da tužitelj neosnovano potražuje kamatu na traženi iznos od 25. svibnja 2019. jer je notorna činjenica da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a budući da se radi o naknadi nenovčane imovinske štete zakonska zatezna kamata teče od dana presuđenja. Na temelju svega navedenog tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao pravno neosnovan i predlaže da sud tužitelja u cijelosti odbije sa tužbenim zahtjevom, uz dosudu parničnog troška tuženiku.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je pročitao tužbu od 16. ožujka 2021. (stranica 1-3), Procjenu visine štete od 4. lipnja 2019. (stranica 5-8), Rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-684/2019 od 1. kolovoza 2019. (stranica 9- 10), Potvrdu Policijske postaje Đurđevac od 25. rujna 2019. (stranica 11-12), odgovor na tužbu od 5. svibnja 2021. (stranica 18-20), preslike dokumentacije iz spisa broj Pn-62/2020 i to Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Davora Ferenca, Zapisnik o očevidu PP Đurđevac, službena zabilješka, zapisnik o ispitivanju svjedoka, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, medicinska dokumentacija, zapisnik o vještačenju, dokumentacija očevida, fotografije očevida, situacijski plan (stranica 62-152), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IA (stranica 163), svjedoka JA (stranica 203-204), svjedoka OA (stranica 204), pročitan je Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zlatka Totha od 25. studenoga 2024. (stranica 215-223), te je izvršen priklop ovosudng spisa posl.br. Pn-62/2020.

4. Tužbeni zahtjev osnovan je u odnosu na glavnu tražbinu dok je djelomično osnovan u odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata.

5. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija i nije sporan nastanak štetnog događaja 24. svibnja 2019. Također nije sporno da je u predmetnom štetnom događaju 24. svibnja 2019. nastala šteta na vozilu tužitelja u iznosu od 943,49 eura.

6. Između stranaka je sporno da li je tuženik vozio neprilagođenom brzinom, sporno je da li je vozačica bicikla EA isključivo odgovorna za nastanak prometne nezgode ili postoji i suodgovornost vozača osobnog vozila BA. Dakle, sporna je osnova tužbenog zahtjeva.

7. Čitanjem Zapisnika o očevidu Policijske postaje Đurđevac od 24. svibnja 2019. utvrđeno je da se prometna nesreća dogodila u Đurđevcu na raskrižju Ulice grada Vukovara (DC-2) i ŽA na mjestu gdje je ograničenje brzine 90 km/h određeno prometnim propisom, a čiju istinitost stranke nisu dovele u sumnju te isti kao vjerodostojan prihvaća i ovaj sud.

8. U tijeku postupka, radi razjašnjenja spornih činjenica i utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode, sud je kao svjedoka saslušao IA, JA i OA.

8.1. Svjedok CA je naveo da se 24. svibnja 2019. vozio u automobilu kojim je upravljao BA iz smjera [adresa] prema Varaždinu. Spavao je iza suvozača, no probudila ga je galama i vidio je baku ispred njih na otprilike 5 metara a ona je išla njima ususret. Vozilo je išlo lijevo desno i osjetio je kočenje prije udarca biciklista.

8.2. Zatim, svjedok JA je iskazivao da u vrijeme nastanka prometne nezgode se vozio na suvozačevom mjestu, vrijeme je bilo sunčano i suho te misli da su se kretali brzinom oko 70 km/h i nikamo se nisu žurili jer su ranije krenuli. Štetni događaj se dogodio naglo, kretali su se desnom stranom kolnika, a gospođa na biciklu je sa svoje desne strane kolnika, njima s lijeva, skrenula njoj u lijevo pred njihov auto. Biciklistkinju je primijetio tek u trenutku kada je počela skretati, a nije ju vidio prije zbog lošeg vida. Naveo je da nesreću nisu mogli izbjeći skretanjem u lijevo jer iza biciklistkinje je išao kamion i to otprilike 50 metara. Udarac biciklistkinje se dogodio u njihovom prometnom traku a udarila je u desnu stranu vjetrobranskog stakla gledano iza auta. Naveo je da biciklistkinja nije davala znakove kojima bi ukazala da će skrenuti i nije imala reflektirajući prsluk.

8.3. Svjedok OA je naveo da nije ništa vidio jer nije pratio stanje na cesti, već je samo osjetio kočenje i čuo trenutak udarca u gospođu.

8.4. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka CA, JA i OA kao istinite i vjerodostojne jer su iskazivali suglasno i životno te u skladu sa Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Zlatka Totha. Na temelju istih sud je utvrdio da se vozač osobnog vozila prije udarca u biciklistkinju kretao brzinom oko 70 km/h, a biciklistkinja je bez iskazivanja namjere skrenula u lijevo ispred vozila kojim je upravljao BA radi čega je isti poduzeo radnju naglog kočenja. Okolnost da svjedok JA lošije vidi ne utječe na vjerodostojnost njegovog iskaza jer njegov iskaz je u skladu sa nalazom sudskog vještaka Zlatka Totha o dinamici nastanka prometne nezgode.

9. Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode provedena je rekonstrukcija na mjestu nezgode te je stalni sudski vještak za cestovni promet Zlatko Toth izradio Nalaz i mišljenje od 25. studenoga 2024. (dalje: Nalaz i mišljenje). Sudski vještak u Nalazu i mišljenju je utvrdio na temelju oštećenja vozila i bicikla da je prilikom naleta došlo do prvog kontakta između desne strane prednje strane branika vozila i desnog boka prednjeg kotača bicikla, a nakon toga je vozačica bicikla udarila desni dio vjetrobranskog stakla vozila, a bicikl je odbačen udesno ispred vozila. Na mjestu naleta pronađeni su tragovi kočenja, te je utvrdio da razlika kazivanja po sjećanju svjedoka u odnosu na utvrđeno mjesto naleta se može tolerirati i slijedi da se iskazano mjesto naleta uklapa u položaj mjesta naleta utvrđenog vještačenjem. Međutim, u skici Policije je pogrešno ucrtan položaj crte za zaustavljanje u središnjoj traci, a pravac skretanja biciklistkinje nije označen u skladu s utvrđenim vještačenjem. Zatim, vozač vozila je poduzeo intenzivno kočenje no usprkos poduzetom kočenju došlo je do naleta na biciklistkinju te se vozilo u trenutku naleta kretalo brzinom oko 54 km/h a do mjesta naleta je bilo kočeno u dužini traga kočenja od 7,7 m stoga se vozilo prije nezgode kretalo brzinom od oko 69 km/h. Utvrdio je da je vozač vozila reagirao kočenjem na udaljenosti od 26,9 m prije naleta kada se biciklistkinja nalazila u skretanju na središnjoj traci kolnika te na toj udaljenosti bi vozač intenzivnim kočenjem uspio zaustaviti vozilo prije linije naleta i izbjeći nezgodu u slučaju da se kretao svim brzinama manjim od 51 km/h, a da je poduzeo kočenje u trenutku kada je biciklistkinja krenula u skretanje s krajnje desne trake u lijevo (vozilo je tada bilo bilo udaljeno od mjesta naleta oko 74 m) uspio bi zaustaviti vozilo intenzivnim kočenjem da se kretao svim brzinama manjim od 97 km/h. U tim okolnostima vozač vozila je mogao uočiti da biciklistkinja započinje sa skretanjem s krajnje desne strane trake ali nije mogao znati da se ona ne namjerava zaustaviti u srednjoj traci za skretanje u lijevo i da će ući u njegovu desnu traku. Mjesto nezgode je pregledno i biciklistkinja je mogla uočiti nailazak vozila iz suprotnog pravca te da zbog nailaska vozila iz suprotnog smjera nije poduzela skretanje u lijevo ili se zaustavila na srednjoj traci namijenjenoj za skretanje u lijevo, nezgoda bi bila izbjegnuta.

9.1. Stalni sudski vještak Zlatko Toth se očitovao u odnosu na Nalaz i mišljenje vještaka Davora Ferenca da razlika u izračunu brzine izbjegavanja u trenutku započetog skretanja biciklistkinje s krajnje desne strane je tolerantna i ne utječe na zaključke u nalazu i mišljenju.

10. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovora na Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Totha.

11. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Totha jer je izrađen objektivno i u skladu sa pravilima struke, te jasno obrazložen. Sudski vještak je detaljno obrazložio okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja na temelju kojeg je sud utvrdio da se vozilo prije početka kočenja kretalo brzinom od oko 69 km/h, vozač je poduzeo intenzivno kočenje s blokirajućim kotačima na udaljenosti od 26,9 m te se biciklistkinja tada nalazila na središnjoj traci za skretanje u lijevo, a u trenutku naleta vozilo se kretalo brzinom od oko 54 km/h.

12. Tuženik je predložio da se kao dokaz vještačenjem u ovom parničnom postupku koristi Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca izrađen u spisu posl.br. Pn-62/2020 jer se radi o istom štetnom događaju sa istom činjeničnom i pravnom osnovom, no s obzirom na to da se tužitelj usprotivio da se isti koristi u ovom postupku, provedeno je prometno tehničko vještačenje sa rekonstrukcijom na licu mjesta po stalnom sudskom vještaku Zlatku Tothu kako je to navedeno u točki 9. obrazloženja. Čitanjem Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca od travnja 2022. izrađen u spisu poslovni broj Pn-62/2020 sud je isti cijenio dovodeći u vezu sa dokazom provedenim u ovom parničnom postupku odnosno vještačenjem provedenim po stalnom sudskom vještaku Zlatku Tothu te uzimajući u obzir očitavanje sudskog vještaka Zlatka Totha, utvrdio da su nalazi i mišljenja suglasni u odnosu na dinamiku nastanka prometne nezgode uz neznatnu razliku u izračunu brzine izbjegavanja u trenutku započetog skretanja biciklistkinje s krajnje desne strane, a koja razlika u izračunu ne dovodi u sumnju kvalitetu izrađenog Nalaza i mišljenja u ovom parničnom postupku niti vjerodostojnost Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca izrađenog u postupku posl.br. Pn-62/2020.

13. Sud je u odbio dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka BA, iz razloga što i bez provedbe navedenoga dokaza činjenično stanje je nakon saslušanja ostalih svjedoka i provedenog vještačenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja u dovoljnoj mjeri utvrđeno pa se isti smatra nepotrebnim, te iz razloga ekonomičnosti postupka jer unatoč višestrukog pozivanja svjedoka na ročište radi saslušanja i to na adresu prebivališta i na adresu poslodavca, svaki put se pismeno vratilo neuručeno što upućuje na zaključak da bi daljnjim pokušajima došlo do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

13.1. Zatim, u skladu sa člankom 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje: ZPP) sud nije uzeo u obzir Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša od 18. ožujka 2023. jer je tužitelj isti dostavio nakon zaključenja prethodnog postupka, a ne postoji opravdani razlog zašto isti nije predložio pravovremeno prije zaključenja prethodnog postupka.

14. Slijedom svega prethodno navedenog odnosno cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da za nastanak prometne nezgode 24. svibnja 2019. je isključivo odgovorna vozačica bicikla EA, a u kojoj je nastala šteta na vozilu tužitelja u iznosu od 943,49 eura. Naime, na temelju Zapisnika o očevidu Policijske postaje Đurđevac od 24. svibnja 2019. utvrđeno je da na mjestu nastanka prometne nezgode je propisano ograničenje brzine 90 km/h, te je na temelju Nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrđeno da se vozač osobnog vozila prije poduzimanja radnje kočenjem kretao brzinom od oko 69 km/h, zbog čega sud zaključuje da vozač vozila se nije kretao neprilagođenom brzinom. Nadalje, sud je utvrdio da je vozačica bicikla izvršila skretanje u lijevo i ušla na desnu traku ispred vozila koje se kretalo iz suprotnog pravca bez zaustavljanja na srednjoj traci namijenjenoj za skretanje u lijevo, čime je izvršila nepropisnu radnju skretanja, a vozač osobnog vozila nije imao razloga posumnjati da biciklistkinja neće postupiti u skladu sa propisima i u skladu sa redovnim ponašanjem koje se očekuje od sudionika u prometu te zaustaviti se na srednjoj traci za zaustavljanje. Stoga, kako se vozač osobnog vozila kretao prometnicom brzinom oko 69 km/h gdje ograničenje brzine iznosi 90 km/h i nije imao razloga posumnjati da se vozačica bicikla neće zaustaviti u središnjoj traci namijenjenoj za skretanje u lijevo, a to je bila dužna učiniti, vozač vozila je pravovremeno poduzeo radnju intenzivnog kočenja i to u trenutku kada je vozačica započela radnju skretanja u lijevo iz središnje trake jer prije navedenog trenutka nije imao razloga predvidjeti i posumnjati da će mu vozačica bicikla nepropisnom radnjom skretanja u lijevo oduzeti prednost prolaska.

15. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

15.1. Zatim, člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

16. Slijedom svega prethodno navedenog, kako je na vozilu tužitelja u predmetnoj prometnoj nezgodi nastala šteta na vozilu u iznosu od 943,49 eura, a za istu je isključivo odgovorna vozačica bicikla EA, na temelju članka 1045. i 1046. ZOO-a tuženik kao nasljednik EA je dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu na vozilu.

17. Tužitelju je na temelju članka 1086. i 1089. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima dosuđena i zakonska zatezna kamata na iznos od 943,49 eura i to od dana donošenja presude 19. ožujka 2025. jer u trenutku donošenja presude nenovčana imovinska šteta je dobila značenje novčane obaveze pa je stoga trebalo dosuditi kamatu na imovinsku štetu od dana donošenja presude, a odbiti u preostalom dijelu.

18. Stoga je odlučeno kao u točki I. i II. izreke presude.

19. Odluka o trošku se temelji na članku 154. stavak 1. ZPP-a, a visina troškova je određena u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023; dalje: OT).

19.1. Tužitelju su nastali troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.740,20 eura koji se sastoje od troška za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr.7.1.OT), sastav podneska od 1. listopada 2021. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8.1.), zastupanje na ročištu 29. studenoga 2021. u iznosu od 75,00 eura (Tbr.9.2.OT), sastav podneska od 26. siječnja 2022. u iznosu od 37,50 eura (Tbr.8.4.OT), sastav podneska od 25. ožujka 2022. u iznosu od 37,50 eura (Tbr.8.4.OT), zastupanje na ročištu 27. listopada 2022. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), zastupanje na ročištu 31. siječnja 2023. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), zastupanje na ročištu 22. veljače 2023. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), zastupanje na ročištu 19. rujna 2023. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), zastupanje na ročištu 11. srpnja 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), sastav podneska od 12. prosinca 2024. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8.1.OT), zastupanje na ročištu 21. veljače 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr.9.1.OT), sve uvećano za iznos PDV-a od 375,00 eura, te trošak uplaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 640,20 eura, sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 75,00 eura i presudu u iznosu od 150,00 eura.

19.2. Tužitelju nije priznat trošak za zastupanje na ročištu 29. studenoga 2021. po Tbr.9.1.OT već po Tbr.9.2.OT u iznosu od 75,00 eura jer se raspravljalo samo o procesnim pitanjima, sastav podneska od 26. siječnja 2022. i 25. ožujka 2022. za svaki u iznosu od 150,00 eura po Tbr.8.2. OT već po 8.4. OT jer se ne radi o obrazloženom podnesku stoga tužitelju pripada trošak ostalih podnesaka, za sastav podneska od 21. travnja 2022. u iznosu od 150,00 eura jer isti nije bio nužan za vođenje parnice, za sastav podneska od 10. ožujka 2023., 3. listopada 2023., 8. kolovoza 2024. i 23. kolovoza 2024. za svaki u iznosu od 150,00 eura jer neispunjenje obveze tužitelja da već u tužbi navede adresu na koju je moguće dostaviti poziv svjedoku kojeg predlaže saslušati ne može pasti na teret tuženika, za sastav podneska od 3. travnja 2023. u iznosu od 150,00 eura jer istim tužitelj kao prilog dostavlja privatni Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša i to nakon zaključenja prethodnog postupka i koji sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke a kao što je obrazloženo u točki 13.1. presude. Zatim, tužitelju nije priznat putni trošak punomoćnika na 5 ročišta u iznosu od 195,00 eura jer putni trošak punomoćnika pada na teret tužitelja iz razloga što je isti mogao angažirati punomoćnika sa sjedištem pisarnice na području suda gdje se vodi postupak. Tužitelju nije priznat trošak uplaćenog predujma preko iznosa od 640,20 eura do traženih 660,00 eura jer stvarni trošak rekonstrukcije na licu mjesta i provedenog vještačenja je bio 640,20 stoga će preostali iznos biti vraćen tužitelju. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu preko iznosa od 75,00 eura do traženih 150,00 eura jer obveza plaćanja sudske pristojbe sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018; dalje: ZSP) za tužitelja je nastala u trenutku podnošenja tužbe te da je tužitelj ispunio svoju obvezu u skladu sa navedenim člankom ZSP-a ostvario bi oslobođenje plaćanja od 50%, stoga na tuženika ne može pasti teret neispunjenja obveze tužitelja.

20. Stoga je odlučeno kao u točki III. i IV. izreke presude.

Đurđevac, 19. ožujka 2025.

Sudac

Siniša Rajnović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena.

Dostavna naredba:

1. Punomoćnik tužitelja Nataša Ružička, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Volić &

Ružička & Cabadaj Cafuta iz Virovitice

2. Punomoćnik tuženika Bruno Čer, odvjetnik u Koprivnici