Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    Poslovni broj: K-1248/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalaniču kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika DV zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO- DO-923/24 od 10. lipnja 2024., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Teje Terlecki te okrivljenika DV uz branitelja odvjetnika Envera Vučetića, dana 19. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Okr. DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i A, rođen **.**.1944. u [adresa], iz [adresa] (kod AV), državljanin RH, umirovljenik, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, neosuđivan,

    k r i v  j e

    što je:

    u vremenu od lipnja 2015. do 12. svibnja 2024. u [adresa], gdje živi sa svojom suprugom EV i sinom LV, protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), u nakani da ustraši i omalovaži svoju suprugu te da joj nanese psihičku bol i obezvrijedi njezino dostojanstvo, gotovo svakodnevno vrijeđao riječima da je kurva i đubre, da je okotila djecu, tjerao ju iz kuće te joj za njihovu zajedničku djecu govorio da su đubrad i kopilad, učestalo noću puštao glasnu glazbu kako imenovana ne bi mogla spavati, isključivao struju i vodu, govorio da će joj slomiti ruke i noge palicom, da će nju i djecu ubiti strujom, a ako ode na policiju, da će se on vratiti te da će tek tada vidjeti svoga E, koje sve riječi i ponašanje su doveli u ponižavajući položaj i kod EV izazvali osjećaj srama i povrede dostojanstva,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji odnosno bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba te ju doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji

    - opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona,

    pa mu se temeljem članka 179.a Kaznenog zakona izriče

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    Temeljem članka 54. Kaznenog zakona okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 12. svibnja 2024. do 12. kolovoza 2024.

    Temeljem članka 56. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče

    UVJETNA OSUDA

    te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    Temeljem članka 70. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče

    SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA,

    KOJA MOŽE TRAJATI DO PRESTANKA RAZLOGA ZBOG KOJIH JE IZREČENA,

    A NAJDULJE DVIJE GODINE

    Ukoliko okrivljenik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu, sud može temeljem članka 58. stavak 5. Kaznenog zakona opozvati uvjetnu osudu.

    Temeljem članka 74. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče

    SIGURNOSNA MJERA UDALJENJA IZ ZAJEDNIČKOG KUĆANSTVA

    u kojem živi sa žrtvom EV, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa], i to u trajanju od 3 (tri) godine.

    Ukoliko okrivljenik bez opravdanog razloga krši obvezu udaljenja iz zajedničkog kućanstva izrečenu uz uvjetnu osudu, sud može temeljem članka 58. stavak 5. Kaznenog zakona opozvati uvjetnu osudu.

    Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljeniku se nalaže da podmiri troškove kaznenog postupka, a visina troškova će naknadno biti utvrđena posebnim rješenjem.

    Obrazloženje

    Općinsko kaznenog državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenika DV da je počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

    Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da ne priznaje počinjenje kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret.

    U dokaznom postupku je ispitan okrivljenik DV, uz suglasnost stranaka su pročitani zapisnici o iskazima svjedoka EV (listovi 55,118), JV (listovi 59,119) i ĐV (listovi 57,119), te nalaz i mišljenje te vještaka psihijatra dr. Željka Marinića (listovi 145-164), pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (listovi 7-8), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 9), izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 23-74).

    Okrivljenik DV je u svojoj obrani porekao počinjenje djela koje mu je stavljeno na teret. Naveo je kako je sinovima osigurao kuće i stanove, da su sve prepisali na sebe te mu ispraznili bankovni račun. Sa suprugom nije u dobrim odnosima od 2007. godine, kada je prvi put pušten na vikend iz Kaznionice u Lepoglavi gdje je bio na izdržavanju kazne zatvora. Naime, došao je u kazalište i tamo zatekao njenog ljubavnika. Od tada žive u celibatu. Sa sinovima je također u lošim odnosima. Sin je prije nekoliko godina fizički nasrnuo na njega. Od udarca u trbuh mu je prsnula žila. Kuća u kojoj žive je on sagradio. Radi se o dvojnom objektu. U jednom dijelu kuće živi on sa svojom obitelji, a u drugom je živio njegov brat, kojeg je ubio i zbog toga završio u Lepoglavi.

    Oštećenica kao svjedok EV je u svom iskazu (listovi 55,118) navela kako je okrivljenik njen suprug s kojim živi u obiteljskoj kući na predmetnoj adresi. S njima živi i mlađi sin ĐV. Suprug ju gotovo svakodnevno psihički zlostavlja na način da ju vrijeđa riječima "đubre, kurvetino, marš van iz kuće, idi odakle si došla", da je okotila njihovu zajedničku djecu, da bi bilo bolje da je oženio najveću kurvu nego nju, da će uzeti bejzbol palicu i polomiti joj sve kosti. Toga dana 12. svibnja 2024. je zvala policiju jer joj je suprug u kući isključio struju, što nije bilo prvi put. Soba u kojoj on boravi je puna smeća te se iz iste širi nesnosan smrad. Posljednjih godinu dana se pojačala suprugova mržnja i agresija prema njoj. Rekao joj je da ako ode na policiju, da će se on vratiti kući i da će onda vidjeti svoga E. Ona se zaključava u svoju sobu jer se užasno boji supruga, kuha u svojoj sobi samo da se ne sretnu, dok on kuha u kuhinji. Suprug po cijele noći lupa vratima, glasno pušta glazbu, sve kako ona ne bi mogla na miru spavati. Takvo ponašanje traje zadnjih 15 godina, ali sve se intenziviralo zadnjih godinu dana. Mlađi sin ju je znao obraniti i reći ocu da ne viče na nju. Za sinove je znao reći da su đubrad i kopilad, na što mu je ona rekla kako dobro zna da je on njihov otac, na što joj je on odgovorio "a tko zna, možda su susjedovi". Pod velikim je stresom i zbog svega pije tablete za smirenje. Inače, suprug je za vrijeme izdržavanja kazne zatvora u Lepoglavi zbog ubojstva prenio vlasništvo kuće na mlađeg sina LV, kako bi na taj način izbjegao obvezu naknade štete bratovoj supruzi i kćeri zbog ubojstva brata. Nakon što joj je predočen dio okrivljenikovog iskaza, izjavila je kako je neistina da je varala supruga s ljubavnikom za vrijeme dok je isti bio na izdržavanju kazne zatvora u Lepoglavi, te da je to razlog njihovih poremećenih odnosa. Smatra da je suprug psihički bolesnik te da mu je potrebno psihijatrijsko liječenje.

    Analizirajući i ocjenjujući iskaz oštećene EV, ovaj sud ga je prihvatio kao vjerodostojan. Konkretno, ovaj sud vjeruje njenom iskazu u kojem je opisala verbalno i psihičko nasilje kojem je bila izložena od strane okrivljenika. To iz razloga što je detaljno, okolnosno i životno uvjerljivo opisala okolnosti i način na koji je okrivljenik provodio nad njom takvo nasilje. Osim toga, takav njen iskaz je potkrijepljen iskazima svjedoka JV i ĐV, koji su potvrdili da se okrivljenik stvarno ponašao prema oštećenici na način kako je to ona opisala.

    Analizirajući s druge strane okrivljenikovu obranu, a dovodeći istu u vezu s iskazom oštećenice EV te svjedoka JV i ĐV, ovaj sud ju je u dijelu u kojem je okrivljenik porekao bio kakvo verbalno i psihičko nasilje prema oštećenici ocijenio iskonstruiranom i usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznene odgovornosti. To iz razloga što je takva njegova obrana u izravnoj suprotnosti s vjerodostojnim iskazom oštećenice PV, koja je detaljno, okolnosno i životno uvjerljivo opisala okolnosti i način na koji je okrivljenik nad njom provodio takvo nasilje. Okrivljenik u svojoj obrani nije ponudio nikakvo logično objašnjenje, razlog ni motiv zbog kojeg bi ga vlastita supruga lažno teretila svojim iskazom.

    Svjedok JV je u svom iskazu (listovi 59,119) naveo kako je okrivljenik njegov otac. Do prije 2,5 godine je živio zajedno sa roditeljima i bratom u obiteljskoj kući na predmetnoj adresi, kada se odselio zbog ponašanja oca prema njemu i majci. Otac je majku učestalo vrijeđao, govorio joj najčešće da je kurva, a njemu da je kopile. To je njegov uobičajeni način komunikacije s njima. Njega i majku je krivio što je ubio vlastitog brata. Od majke je čuo da joj je otac i prijetio riječima da ju je trebao prebiti bejzbol palicom i polomiti sve kosti, da ju je trebao ubiti, ali mu se ne ide u zatvor i sl. Njemu je prijetio riječima da će biti će krvavi Uskrs, da će za Uskrs od njega napraviti invalida u kolicima, da će narihtati da ga ubije struje i sl. Tom prilikom je izvadio glavne osigurače, tako da je cijela kuća ostala bez struje. Jednom prilikom je i zapalio kuću i izazvao požar. Dok je kuća gorjela, on je sjedio ispred kuće. Otac se tako ponaša prema majci otkad je došao s izdržavanja kazne zatvora. Izvan kuće se ponaša kao najnormalnija osoba, a kada dođe kući nastane kaos, ponaša se agresivno, terorizira ih, vrijeđa i prijeti. Majka ga gotovo skoro svaki dan zove telefonom da mu ispriča što joj je otac toga dana rekao i napravio. Ona zbog njega noću ne spava jer on po cijele noći namjerno lupa stolcima, u garaži glasno pušta muziku i sl. Oni se svi jako boje oca. Isti je više navrata pokazivao namjeru da ih tjelesno ozlijedi. Tako je jednom prilikom prema njemu zamahnuo škarama za živicu, a drugi put skalpelom. On inače živi sa svojom nevjenčanom suprugom u stanu veličine 31 m[2] tako da se majka jednostavno ne može skloniti kod njega. On je kao dijete bio izložen zlostavljanju svog oca. On inače ne kontaktira niti komunicira s ocem.

    Svjedok ĐV je u svom iskazu (listovi 57,119) naveo kako je okrivljenik njegov otac. On živi zajedno s ocem i majkom u obiteljskoj kući na predmetnoj adresi. On i majka koriste prizemlje kuće, dok otac živi na katu. Zajednički koriste kupaonu i kuhinju. Gotovo svaki drugi dan ujutro dolazi do svađe na način da otac govori majci: ''kurvo, odi natrag u Krč'', obzirom je majka rođena u mjestu Krč kraj Novog Marofa. Takvo ponašanje oca prema majci traje već 8 godina. Što se tiče brata JV, koji ne živi s njima, otac niti s njim nije u dobrim odnosima. Otac je jednom prilikom izjavio da će tako namjestiti struju da ubije brata kada on dođe upaliti struju. On s ocem ne razgovara, komunikacija se svodi samo na ono najnužnije. Svaka 2-3 tjedna, kada ode na sajmište ili u kafić, otac im iz inata isključi struju na način da izbaci sklopku. Zadnji put je izvadio osigurače na tavanu te ih negdje sakrio, tako da se struja na sklopku više nije mogla uključiti. Zbog takvog njegovog ponašanja majka je u stalnom strahu. U nekoliko navrata je intervenirala i policija. Čuo je kako je otac u 2-3 navrata za vrijeme svađe prijetio da će ju ubiti. Otac uvijek nađe neki razlog za vrijeđanje majke, svaki put je to nešto drugo. Jednom prilikom je fizički nasrnuo na majku, ali je on stao ispred njega i spriječio napad. Majka se svake noći zaključava u sobu jer je u strahu od oca. Otac skoro svaku večer u garaži glasno pušta muziku na radiju tako da ga čuje cijelo susjedstvo, a kako se majčina soba naslanja na garažu, ona od toga ne može spavati. Otac je njegovom bratu JV govorio da je kopile. Inače, otac je, kada je išao na izdržavanje kazne zatvora, njemu darova kuću u kojoj stanuju kako bi na taj način izbjegao plaćanje odštete porodici vlastitog brata kojeg je ubio. On je vlasništvo kuće prije nekoliko godina prepisao na majku. On se boji za sigurnost svoje majke.

    Analizirajući i ocjenjujući iskaze svjedoka JV i ĐV, kao pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, ovaj sud ih je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne budući da su s jedne strane sami po sebi logični i životno uvjerljivi, a s druge strane i međusobno sukladni.

    Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Željka Marinića (listovi 145-164) proizlazi da su kod okrivljenika prisutne psihičke smetnje iz kruga početnog psihoorganskog sindroma, te duboko poremećeni obiteljski međuodnosi, što je sve utjecalo da je tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne i bitno. Provedenim vještačenjem nije se našlo elemenata za izricanje sigurnosne mjere psihijatrijskog liječenja, no obzirom na obiteljske prilike i dinamiku obiteljskog življenja predlaže se izricanje mjere psihosocijalnog tretmana radi otklanjanja opasnosti da će počiniti kazneno djelo s obilježjem nasilja.

    Analizirajući navedeni vještački nalaz i mišljenje dr. Željka Marinića, ovaj sud je isti u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan budući da je vještak stručno, argumentirano i na laicima razumljiv način obrazložio svoj vještački nalaz i mišljenje.

    Iz službene zabilješke o dojavi s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, koji prileže na listovima 7-8 spisa, proizlazi da je dana 12.5.2024. u 10,59 sati JV dojavio policiji da njegov otac DV maltretira majku EV. Dolaskom na mjesto dojave u 11,40 sati na adresi u [adresa], policijski službenici su zatekli EV i njena dva sina JV i ĐV, te s istima obavili obavijesni razgovor.

    Iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave koji prileži na listu 9 spisa proizlazi da je oštećenica EV dana 12.5.2024. u 14,55 sati u prostorijama IV. Policijske postaje Zagreb podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika DV zbog nasilja u obitelji.

    Temeljem analize i ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci.

    Temeljem vjerodostojnih iskaza oštećenice EV, potkrijepljenog iskazima svjedoka JV i ĐV, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik u inkriminiranom vremenskom razdoblju kontinuirano provodio verbalno i psihičko nasilje nad svojom suprugom EV i to na način opisan u izreci, čime je teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji, kod oštećene izazvao opravdan strah za vlastitu sigurnost, te ju doveo u ponižavajući položaj i stanje dugotrajne patnje. Djelo je počinio prema bliskoj osobi budući da je s oštećenicom bio u braku. Slijedom svega navedenog, ovaj sud je okrivljenika proglasio krivim budući da je postupanjem opisanim u izreci ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona koje mu je stavljeno na teret. Djelo je počinio s izravnom namjerom jer je znao i bio svjestan da verbalnim i psihičkim nasiljem nad oštećenicom kod iste izaziva opravdan osjećaj straha za vlastitu sigurnost, poniženja i patnje, te je upravo takve osjećaje i htio izazvati.

    Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije koju treba primijeniti prema okrivljeniku, ovaj sud je istom izrekao uvjetnu kaznu zatvora jer je ocijenio da se i bez izvršenja kazne zatvora u konkretnom slučaju može očekivati ostvarenje zakonom određene svrhe kažnjavanja. Odmjeravajući izrečenu uvjetnu kaznu zatvora ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da je okrivljenik prema podacima iz kaznene i prekršajne evidencije (listovi 23,74) neosuđivan i prekršajno nekažnjavan, da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. Željka Marinića u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, te njegovu stariju životnu dob, dok s druge strane nije našao otegotnih okolnosti. Iz navedenih razloga je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, koja kazna neće biti izvršena ukoliko isti u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko se podvrgne obveznom psihosocijalnom tretmanu. Takvom vrstom i mjerom kaznenopravnih sankcija će se po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju ostvariti generalna i specijalna prevencija.

    Na temelju nalaza i mišljenja vještaka psihijatara dr. Željka Marinića, iz kojeg proizlazi da je okrivljeni predmetno kazneno djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti te da postoji opasnost da bi, zbog prisutne psihičke smetnje iz kruga početnog psihoorganskog sindroma te duboko poremećenih obiteljskih međuodnosa, mogao počiniti kazneno djelo s obilježjem nasilja, a nema elemenata za izricanje sigurnosne mjere psihijatrijskog liječenja, ovaj sud je okrivljeniku temeljem članka 70. Kaznenog zakona uz kaznu zatvora izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana.

    Uz kaznu zatvora, ovaj sud je okrivljeniku temeljem članka 74. Kaznenog zakona izrekao i sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva u kojem živi s oštećenicom EV. Naime, okolnost da okrivljenik već dugi niz godina kontinuirano verbalno i psihički zlostavlja svoju suprugu EV, njegova potpuna nekritičnost prema takvom ponašanju, te okolnost da je prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. Željka Marinića takvo njegovo agresivno ponašanje uvjetovano psihičkim smetnjama iz kruga početnog psihoorganskog sindroma te duboko poremećenim obiteljskim međuodnosima, u svojoj ukupnosti ukazuju na visok stupanj opasnosti da bi bez provođenja ove mjere okrivljenik mogao ponovno počiniti isto ili teže kazneno djelo prema oštećenici.

    Budući da je okrivljenik proglašen krivim, valjalo ga je temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku obvezati da podmiri troškove kaznenog postupka, čija visina će se sukladno članku 148. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku utvrditi posebnim rješenjem.

    U Zagrebu, 19. ožujka 2025.

    ZAPISNIČAR:

    S U D A C:

    Jelena Rogić

    Marijan Bertalanič

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka presude. Žalba se podnosi u 3 primjerka ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DOSTAVNA NAREDBA:

    1. OKDO Zagreb,

    2. DV

    3. odvj. Enver Vučetić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.