Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-61/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Lovorki Vilenica, odvjetnici u Matuljima protiv tuženika Grad Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, zastupan po punomoćnici Senki Perhat Smiljanić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., odvjetnici u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2082/2021-28 od 13. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Grada Rijeke kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2082/2021-28 od 13. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

''I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠV stekla pravo vlasništva dijela nekretnine katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sveukupne površine 1611 m2 (Kuća, [adresa] m2, dvorište 500 m2 i pašnjak 1014 m2), odnosno nekretnine koja je u zemljišnim knjigama označena kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi "neplodno" površine 2336 m², upisana u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka kod Općinskog suda u Rijeci u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada uvjetno cijepana za zemljišnu knjigu kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, [adresa] površine 117 m², pomoćna zgrada površine 16 m², pomoćna zgrada površine 18 m² i dvorište površine 375 m², sveukupne površine 526 m², upisana u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka kod Općinskog suda u Rijeci u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno uvjetno cijepana za katastar kao k. č. br. [katastarska čestica] površine 526 m2, sve sukladno geodetskom elaboratu GEO-KVARNER d.o.o. za geodetske poslove od 19. studenog 2021. godine, broj elaborata: 2021-291, koji čini sastavi dio ove presude pa je tuženik GRAD RIJEKA dužan trpjeti da se osnovom ove presude te osnovom geodetskog elaborata Geodetskog ureda GEO-KVARNER d.o.o. za geodetske poslove od 19. studenog 2021. godine, broj elaborata: 2021-291 uknjiži pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime i u korist tužiteljice ŠV, uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženika GRADA RIJEKE.

II. Nalaže se tuženiku GRADU RIJECI, da nadoknadi tužiteljici ŠV, prouzročene troškove u 2.508,85 EUR/18.902,93 kn 1 zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 13.11.2023 do isplate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u sve u roku od 15 dana.''

2. Protiv presude žalbu je izjavio tuženik iz svih žalbenih razloga, jer smatra da je sud prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. Izreka presude proturječi razlozima presude, te proturječi sadržaju isprava (npr. nalazu vještaka) i iskazima danima u postupku. Sud je usvojio (djelom nepostojeći) tužbeni zahtjev jer smatra da se tužiteljica nalazila u zakonitom i poštenom posjedu, sve pozivom na odredbe čl. 159. i 388. ZV-a, te pravila iz paragrafa 1461. OGZ-a. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i saslušanih svjedoka. Sud navodi da je tužiteljica postala faktični izvanknjižni vlasnik prijepora, njezin posjed da je zakonit i pošten, te da je protekom roka od 20 godina stekla pravo vlasništva. Nejasno je temeljem čega je sud zaključio da je posjed tužiteljice zakonit i pošten, jer to ne proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu, a niti se isto moglo utvrditi temeljem iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su se ona i njezin suprug još 1984. obraćali tuženiku i „tražili papire“, no da nisu dobili nikakvu povratnu informaciju, a da „su htjeli riješit svoj status na toj nekretnini“, jer su kao adresu prebivališta imali kod MUP-a upisanu predmetnu adresu, a u katastru da su bili upisani kao posjednici. Predmetno ukazuje da posjed tužiteljice bio nesavjestan, jer je tužiteljica 1980-tih, znala da je predmetna nekretnina u tuđem vlasništvu. Majka tužiteljice je iskazala da je sklopila pisani ugovor s TV, međutim isti ugovor da je zagubljen prilikom krađe u njezinom stanu, pa je nejasno temeljem čega je sud zaključio da je prednica tužiteljice sklopila usmeni ugovor o kupoprodaji nekretnine. Sud je propustio utvrditi odlučnu činjenicu da je posjed tužiteljice tj. njezine majke kao prednice, nepošten odnosno nesavjestan i nezakonit, te je ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tuženik smatra da tužbeni zahtjev nije postavljen sukladno utvrđenjima iz predmetnog postupka, odnosno da nije sukladan nalazu i mišljenju vještaka, jer je uperen na stjecanje prava vlasništva nekretnine koja ne postoji u zemljišnim knjigama, odnosno na nekretninu koja se tek mora formirati u budućnosti. Sve kada bi posjed tužiteljice bio savjestan tj. pošten (a nije), te kada bi se sukladno čl. 388. st. 3. ZV-a uračunao tužiteljici rok dosjedanja od 8. listopada 1991. do 1. siječnja 1997. pa nadalje do podnošenja tužbe, tužiteljica ne bi imala potrebno vrijeme dosjedanja od 40 godina, na nekretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, pa je sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Žalbom se pobija odluka o glavnoj stvari, pa se ujedno pobija i odluka o troškovima. Kada bi i odluka o tužbenom zahtjevu bila pravilna (a što se osporava), odluka o trošku je neosnovana, jer je sud tužiteljici dosudio naknadu parničnih troškova koji nisu bili potrebni za vođenje ove parnice. Odluka suda u dijelu koji se odnosi na troškove postupka je nepravilna i nezakonita. Predlaže se preinačiti pobijanu presudu na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev i ukine odluka o troškovima, te da se naloži tužiteljici da naknadi troškove postupka tuženiku, sve uvećano za troškove žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kao zakonitu i pravilnu, sve uz zahtjev za naknadom troškova odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje te ispitao pobijanu presudu i na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda ima jasne razloge o odlučnim činjenicama.

6. U provedenom postupku prvostupanjski je sud utvrdio potrebno činjenično stanje za pravilno presuđenje prijepora, nakon što je proveo sve potrebne i predložene dokaze za utvrđivanje spornih činjenica.

7. U obrazloženju pobijane odluke, prvostupanjski sud je između ostalog naveo:

- da tužiteljica traži da se utvrdi vlasnicom na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) i to točno određenog dijela koje bi po provedbi parcelacijskog elaborata koje je tužiteljica izradila po ovlaštenom inženjeru geodezije nosilo oznaku k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, u [adresa], površine 117 m 2, pomoćna zgrada površine 16 m2, pomoćna zgrada površine 18 m 2 i dvorište površine 375 m 2 , sveukupno 526 m 2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška].

- da je predmetnu nekretninu njezina majka ŽV stekla 1978. kupoprodajom od HV koji je tu nekretninu kupio od talijana

- da su od tada u neometanom, zakonitom i istinitom posjedu

- da tuženik tvrdi da je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, te da rok za dosjelost počinje ponovno teći od 8. listopada 1991.

- da je nekretnina u vlasništvu jedince lokalne samouprave, pa je potrebno da protekne rok od 40 godina samostalnog posjedovanja, a koji nije protekao

- da u odnosu na korespondenciju tijekom 2017. do 2020. za formiranje građevinske čestice, da tuženik nikada tužiteljici nije priznao pravo vlasništva

- da je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva u naravi predstavlja kuću na adresi [adresa]

- da je nekretninu njezina majka ŽV stekla od ABC. kupoprodajom

- da su još 1984. godine tražili papire od grada Rijeke, no tada nisu dobili nikakvu povratnu informaciju

- da su izradili potrebnu dokumentaciju kako bi objekt mogli legalizirati

- da osim kuće koriste jednu konobu u kutu dvorišta gdje odlažu drva, te još jednu pomoćnu prostoriju, koja se nalazi iza kuće

- da su kod MUP-a bili upisani sa adresom prebivališta na toj adresi i u katastru su bili upisani kao posjednici

- da je iz iskaza svjedokinja ŽV utvrđeno da je kuću na adresi IVR stekla kupoprodajom od CV, te je kuću sa okućnicom kupila 1978. godine

- da nitko nikada niti nju niti kćer niti njezinu obitelj nije smetao u posjedovanju nekretnine, niti je itko iz Grada Rijeke dolazio ili govorio da to ne bi bilo njihovo

- da joj je poznato da je gosp. CV nekretninu kupio od nekog I

- da je s gospo. Danom potpisan ugovor koji nije ovjeren, a ugovor su supotpisali svjedoci koji su preminuli

- da ugovora sada nema od kada je u stan provaljeno

- da je iz iskaza svjedokinje GV utvrđeno da na adresi [adresa] živi od kraja 1972. godine

- da je sa tužiteljicom u dobrosusjedskim odnosima

- da se sjeća da je tužiteljica doselila 1978. godine

- da zna da se raniji vlasnik te nekretnine zvao Š

- da koliko je njoj poznato nitko nikada nije ometao tužiteljicu, ni njezinu obitelj u korištenju te nekretnine, niti im je priječio da rade nadogradnju

- da je iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ines Tomadin, a koji je sačinjen nakon održanog očevida, utvrđeno da se sporna nekretnina nalazi u [adresa] na kbr. 4.

- da je nekretnina, dio koje je u posjedu tužiteljice je kč. [katastarska čestica] upisana u ZKUL [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kao neplodno u površini od 2336 m2 na Grad Rijeku

- da se u katastarskoj evidenciji vodi kao kč. [katastarska čestica] upisana u PL 2333 kao kuća ŠVR, pašnjak i dvorište u površini od 1611 m2 na [adresa]

- da je posjed nepravilna oblika, na jugu je definiran ogradnim zidom, na zapadu djelomice suhozidom i zidom, prema sjeveru se nalazi šuma, a prema istoku strmi teren

- da se unutar pokazanih granica posjeda nalazi stambeni objekt, dva pomoćna objekta te uređena okućnica

- da je na skici lica mjesta posjed obilježen crvenom linijom i slovima ABCDEFGHIJK, a površina prikazanog posjeda je 526 m2

- da je utvrđeno da se tužiteljica obratila Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke radi formiranja građevinske čestice za kuću-zgradu stambene namjene

- da je Grad Rijeka izdao suglasnost 28. srpnja 2017. da se formira građevna čestica završene manje zahtjevne zgrade stambene namjene izgrađene na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je ozakonjena prema Rješenju o izvedenom stanju od 18. prosinca 2014.

- da je tužiteljica naručila geodetski elaborat izrađen od strane ovlaštenog inženjera geodezije DV iz GEO-KVARNER d.o.o., koji je predan na katastar, te je temeljem istog u okviru postojeće kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] prema katastarskom operatu, odnosno kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] prema gruntovnom elaboratu formirana, tj. rezervirana k. č. [katastarska čestica] prema katastarskom operatu, odnosno kč. br. [katastarska čestica] prema gruntovnom operatu, u naravi "Kuća, [adresa], pomoćna zgrada, pomoćna zgrada, dvorište, ukupne površine 526 m2 kao zasebna, jedinstvena i cjelovita samovlasna čestica

- da je iz uvjerenja o prebivalištu utvrđeno da je tužiteljica na adresi TVR prijavljena od 1978 godine

- da je u posjedovnom listu broj PL 2333 za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao posjednik čestice koja u naravi čini kuću, T, pašnjak i dvorište ukupne površine 1.611 m2

- da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – pašnjak, gospodarska zgrada i dvorište ukupne površine 1589 m2. utvrđeno da od 1983. kao posjednik iste upisana NV

- da je 1999. za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] napravljena promjena opisa i kvadrature tako da glasi kuća 97 m 2, dvorište 500 m2 i pašnjak 1014 m 2 ukupno 1 611 m 2, dok je od 2010. kao posjednik upisana LV

- da je Grad Rijeka nakon što je izdao suglasnost za formiranje građevinske čestice dopisima od 7. kolovoza 2018. i 15. lipnja 2020. pozivao tužiteljicu na sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine u površini od 311 m 2, koji predstavlja građevnu česticu, a za što je izdana suglasnost od 26. srpnja 2017.

- da je iz povijesnog vlasničkog lista za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da je ista bila upisana kao Općenarodna imovina, te da je ta čestica u više navrata cijepana

- da je iz rješenja Ureda za katastarske i geodetske poslove iz 1999., na temelju zahtjeva Grada Rijeke za obnovu katastarske izmjere za područje zahvata [adresa] utvrđeno da je u odnosu na katastarsku k. č. br. [katastarska čestica] utvrđeno novo stanje, na način da posjednik NV i dalje ostaje u 1/1 dijela, no mijenja se opis katastarske kulture

- da stjecanje vlasništva prednika tužiteljice ŽV, njezine majke, temeljem pravnog posla kupoprodaje, treba razmatrati kroz pravna pravila OGZ-a koja su bila na snazi u vrijeme zaključenja ugovora, koji je zaključen najkasnije 1978. godine od kada je tužiteljica prijavljena na adresi prebivališta IVR

- da je pravni prednik tužiteljice temeljem sklopljene kupoprodaje sa HV stekao vlasništvo na utuženom dijelu nekretnine i bez upisa u zemljišne knjige, jer je pravni posao bio u cijelosti izvršen

- da je nekretnina, kuća s okućnicom predana u posjed prednici tužiteljice

- da je posjed utvrđen osim iskazom tužiteljice, iskazima svjedoka ŽV i GV

- da iskazi nisu u suprotnosti s utvrđenjima iz povijesnih posjedovnih listova za utuženu nekretninu.

8. Na tako utvrđeno činjenično stanje koje žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica osobno, te putem svoje pravne prednice ŽV stekla pravo vlasništva, prije podnošenja tužbe 21. studenog 2021. Rok od dvadeset godina redovne dosjelosti bio je propisan odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92 - dalje: ZOVO), jednako kao i odredbama važećeg ZV-a. Dosjelost je započela teći u režimu ZOVO, a nastavljena počev od 1. siječnja 1997., u režimu ZV. Tužiteljica je stekla pravo vlasništva dosjelošću temeljem čl. 159. st. 4. ZV-a 2011. godine, jer je do tada protekao rok od 20 godina redovne dosjelosti, s obzirom da je je njezin posjed zakonit (stečen kupoprodajom za vrijeme važenja OGZ-a), istinit i pošten, a suprotno nije dokazano.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio da posjed tužiteljice nikada ni od koga, pa niti od tuženika nije ometan. Posjed je omeđen ogradom na južnom dijelu, na zapadu suhozidom i zidom, na sjeveru se nalazi šuma, te na istoku strmi teren. Tužiteljica i njezin pok. suprug NV su se uvijek ponašali kao vlasnici utužene nekretnine, u katastru su od 1983. upisani kao posjednici kuće, dvorišta i zemljišta na katastarskoj [katastarska čestica broj] k. o. [katastarska općina] što čini dio utužene zemljišno knjižne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je bila upisana kao posjednica, a ranije njezin prednik sada pokojni suprug NV, pa ista nije niti imala razloga sumnjati u svoje vlasništvo i posjed. Iz korespondencije sa tuženikom je utvrđeno da je ista išla u smislu rješavanja imovinsko pravnih odnosa te rješavanja neusklađenosti zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem na terenu i katastru. Tužiteljica nije podnijela zahtjev za otkupom, već je tražila suglasnost radi formiranja građevinske čestice za građevinu koja je legalizirana. Provedenim očevidom utvrđeno je da tužiteljica drži u posjedu još od 1978. godine spornu nekretninu, te da se isto poklapa u cijelosti sa izrađenim parcelacijskim elaboratom priloženim uz tužbu, te da u naravi isto predstavlja kuću s okućnicom i dva gospodarska objekta ukupne površine 526 m 2.

11. Prvostupanjski sud je utvrdio da je prednica tužiteljice kupila i posjedovala navedene nekretnine u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, sve do rujna 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP), te su prednici tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZVDSP koji u svojoj odredbi 159. propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Odredbom čl. 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta-dalje: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanje na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

13. Pravna pravila Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946), a kako to pravilno navodi prvostupanjski sud, dopuštala su stjecanje vlasništva prednika tužiteljice ŽV, njezine majke, sve temeljem pravnog posla kupoprodaje, koja je u cijelosti realizirana.

14. Nesporno je utvrđeno da je tužiteljica i putem svojih pravnih prednika u posjedu sporne nekretnine. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ (i sudskoj praksi) za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'' broj 53/91) te je i sada propisano u čl. 159. ZVDSP.

15. Treba reći da i u smislu odredbi čl. 159. ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.“ (st. 1.), s time da „samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.“ (st. 3.). U čl. 18. st. 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), st. 2. istog čl. određeno je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

16. Prema tome, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed. Poštenje posjeda se pretpostavlja.

17. Naime, dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Radi se o tome da se činjenično stanje pretvara u pravno. Uz obrazloženje prvostupanjskog suda, valja reći da geometrijski odijeljeni dio nekretnine, faktično predstavlja pojedinačno određenu stvar. Nesporno je utvrđeno da tužiteljica i njezini pravni prednici, nisu bili od nikoga osporavani u posjedu upravo označene nekretnine, te da su nesmetano posjedovali predmetnu nekretninu u cijeloj utvrđenoj površini, jer je nekretnina sa svih strana omeđena.

18. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona (dosjelošću), pa je ovlaštena ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi upravo na način kako je to presuđeno u točki I. izreke pobijane presude.

19. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo, pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 155. ZPP uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) te sukladno postavljenim zahtjevima. Pravilno je prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka tužiteljici odredio naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, a o tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova pravilno je odlučio prvostupanjski sud te o tome dao jasne razloge u obrazloženju presude. Ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito činjenicu da je tuženik tijekom postupka, pa i u žalbenoj fazi, osporavao tužbeni zahtjev očito je da se radilo o potrebnim troškovima za vođenje konkretne parnice.

20. Zbog navedenog, žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP) kao zakonitu.

21. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njegova žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

22. Tužiteljici nije dosuđen trošak odgovora na žalbu, jer se ne radi o potrebnoj parničnoj radnji.

U Velikoj Gorici 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina