Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1292/2024-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankica Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulke člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miljenki Polanović, odvjetnici iz Zaboka, protiv tužene ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Velebitu Božikovu, odvjetniku u Zagrebu, radi trpljenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-1005/2021-21 od 15. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-1005/2021-21 od 15. listopada 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

III. Određuje se da se postupak provede pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

''1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tužena ČĐ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], dužna je trpjeti provođenje parcelacije kojom će se izvršiti odvajanje dijela čestice u površini 90 m2 nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica], poslovna zgrada [adresa] i dvorište u površini 278 čhv 1000 m2. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi usklađenja površina u katastarskom planu katastarske općine [katastarska općina] za nekretninu oznake čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno u [broj] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] PRI [adresa] u vlasništvu tužitelja IĐ, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], sukladno nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Josipa Žulja od 26. veljače 2024. u kojem je površina nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] livada Šnite na [adresa] površine 38 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno u Pl 1566 k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] PRI [adresa] u skici geodetskog vještaka označena oznakama A-B-C-D-E-F-A sve u roku 15 dana.

Tužena je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekuće od dana donošenja presude pa do isplate, sve to u roku 15 dana."

2. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 843,75eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 15. listopada 2024. pa sve do isplate, prema kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.''

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može valjano ispitati, a obrazloženje pobijane presude je nerazumljivo, te nisu navedeni razlozi o odlučnima činjenicama. Sud je na pripremnom ročištu donio rješenje kojim je odlučio da će se izvesti svi predloženi dokazi, a na ročištu 30. rujna 2024. donio je rješenje kojim je odlučio da se daljnji dokazi neće provoditi, tj. da se neće provesti dokaz saslušanjem svjedoka. Opisanim je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer je tužitelju onemogućeno raspravljanje pred sudom. Sud je izvršio uvid u predmet istog suda posl. broj P- 174/15. Presudom u predmetu P-174/15 naloženo je tuženici ČĐ da tužitelju BĐ preda u posjed nekretninu oznake čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv. U navedenom postupku utvrđeno je da je tužitelj IĐ samostalni i pošteni posjednik nekretnine čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv. te da je tužena neovlašteno i samoinicijativno prisvojila i ogradila njegov dio nekretnine, pa je bilo nepotrebno utvrđivati na koji način i kako je formirana nekretnina tužitelja, iz razloga što je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da je tužena [adresa] ČĐ neovlašteno i samoinicijativno prisvojila i ogradila dio nekretnine tužitelja, te da mu je dužna predati u posjed nekretninu oznake čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] u površini 38 čhv. Tužena je i u ovom predmetu navela da je njezina nekretnina u svojoj površini veća nego što je to pisalo u javnim ispravama, a obzirom da je tužiteljeva nekretnina na kopiji katastarskog plana manja nego to piše u javnim ispravama, logično je da se jedino izradom prijavnog listom za potrebe promjena u katastru zemljišta može uskladiti površina tih dviju nekretnina. Tužena temeljem presude P- 174/15 tužitelju nije vratila u posjed površinu od 38 čhv. odnosno 172 m2, za koju površinu je u navedenom postupku bilo utvrđeno da je istu neovlašteno i samoinicijativno prisvojila i ogradila. Predlaže se presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak odnosno presudu preinačiti na način da se usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, sve uz zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako se pobijana presuda ne može ispitati, jer u presudi nema razloga o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi o pojedinim odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koju u svojoj žalbi ukazuje tužitelj.

5. Temeljem čl. 338. st. 4. ZPP-a u obrazloženju sud će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka. Dikcija navedene zakonske odredbe ukazuje na njezin kogentan karakter, što znači da je sud dužan u obrazloženju presude ispuniti svaku od navedenih zadaća, te navesti jasne razloge o odlučnim činjenicama, a što ovdje nije slučaj.

6. Prvostupanjski sud između ostalog je u obrazloženju pobijane presude naveo:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u [broj] k. o. [katastarska općina] u površini od 137 m2

- da je tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], poslovna zgrada [adresa] i dvorište u površini od 278 čhv ili 1000 m2, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i [broj] k. o. [katastarska općina] u površini od 1000 m2

- da je tužiteljeva nekretnina ucrtana u katastarski plan u površini od 47 m2

- da je sporna utemeljenost postavljenog tužbenog zahtjeva u odnosu na konkretnog tuženika

- da nema mjesta prigovoru presuđene stvari, jer je uvidom u ovosudni spis broj: P- 174/2015 utvrđeno da o dijelu tužbenog zahtjeva ovdje tužitelja kojim traži da mu ovdje tuženik "preda u posjed nekretninu označenu na situaciji br. 1., omeđenu krajnjim točkama a-b-c-d-f-g-h" prvostupanjski sud nije odlučio

- da je identifikacija nekretnina stranaka utvrđena provedenim očevidom suda i geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Josipu Žulj

- da je vještak zaključio da se položaj samog potoka Pušća tijekom vremena mijenjao, da je stari položaj potoka poništen, a ucrtan je novi položaj

- da je temeljna k. č. br. [katastarska čestica] bila ranije omeđena s istočne strane potokom Pušća u svom starom položaju na mapi, tako je ucrtavanjem novog položaja potoka Pušća dio površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostao s druge strane potoka, čime je formirana k. č. br. [katastarska čestica] u svom sadašnjem položaju i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u svom sadašnjem položaju

- da k. č. br. [katastarska čestica] nikako nije nastala parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica], jer su njezin položaj i oblik određeni promjenama na terenu koje su se događale, a koje zbog tehničkih uvjeta nisu na pravi način evidentirane na kopiji katastarskog plana

- da katastarske čestice stranaka koje su prikazane na kopiji katastarskog plana svojim položajem i oblikom ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, što je vidljivo na prikazu DOF snimke preklopljene s kopijom katastarskog plana

- da k. č. br. [katastarska čestica] nije nastala parcelacijom k. č. br. [katastarska čestica], pa nema osnove da se naloži tuženiku da trpi provođenje parcelacije nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odvajanje njezinoga dijela od 90 m2 radi usklađenja površina tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom planu

- da prema rezultatima utvrđenima iz vještva, tužitelj bi mogao usklađenje površina svoje čestice zahtijevati samo na uštrb k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je, kao i njegova nekretnina, nastala iz temeljne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne i u odnosu na predmetnu nekretninu tuženika.

7. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji isključivo na nalazu i mišljenju vještaka, pri čemu ne navodi nikakve razloge o odlučnim činjenicama, pa je u pravu tužitelj kada u žalbi navodi da je počinjena bitna povreda odredaba postupaka iz čl. 345. st. 2. toč. 11. ZPP- a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Prvostupanjski sud navodi da je utvrdio da nema mjesta zahtjevu tužitelja za donošenjem presude kojom bi se naložilo tuženiku da trpi provođenje parcelacije svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odvajanje njezinoga dijela od 90 m2 radi usklađenja površina tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom planu.

9. Uvidom u priležeći spis posl. broj P- 174/15 utvrđeno je da je presudom suda prvog stupnja ispravljenom rješenjem istog suda od 23. rujna 2015. godine, naloženo je između ostalog, tuženoj-protutužiteljici ČĐ da preda u posjed tužitelju- protutuženiku IĐ nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv.

10. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. broj Gž-1631/16-5 odbijena je žalba tužene-protutužiteljice ČĐ kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, posl. br. P- 174/15-59 od 8. srpnja 2015. ispravljena rješenjem istoga suda posl. br. P-174/15-63 od 23. rujna 2015. Dakle, pravomoćno je presuđeno da ovdje tužena preda u posjed tužitelju IĐ nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] na [adresa] površine 38 čhv. Prvostupanjski sud presudom odbija tužbeni zahtjev da je tužena dužna trpjeti provođenje parcelacije, kojom će se izvršiti odvajanje dijela čestice u površini 90 m2 nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica], poslovna zgrada [adresa] i dvorište u površini 278 čhv 1000 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi usklađenja površina u katastarskom planu katastarske općine [katastarska općina] za nekretninu oznake čkbr. [katastarska čestica] livada Šnite na [adresa] površine 38 čhv. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odnosno u [broj] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] PRI [adresa] u vlasništvu tužitelja.

11. Treba reći da vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine, koja čini novoformiranu česticu ovlašten je zahtijevati trpljenje provedbe parcelacije nekretnine i trpljenje upisa vlasništva novoformirane zemljišnoknjižne čestice u zemljišne knjige. Sud koji odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina, jedini je u slučaju spora o vlasništvu ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu, a koji svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužitelj vlasnik novoformirane nekretnine može naložiti i provedbu parcelacijskog elaborata i izrade geodetskog elaborata, te potvrđivanje istoga od strane nadležnog katastarskog ureda. Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24) nije propisano da se postupak parcelacije i izrade geodetskog elaborata mora provesti isključivo u upravnom postupku.

12. U situaciji kada je između stranaka sporno vlasništvo prijepora, u upravnom postupku se ne može provesti parcelacija zemljišta, s obzirom da bi u tom postupku bila potrebna suglasnost ovdje tužene, a nesporno je da ista izostaje. Prema odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, sud odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina i jedini je u slučaju spora o vlasništvu ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu. Svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužitelj vlasnik novoformirane nekretnine, sud može naložiti i samu provedbu parcelacijskog elaborata, jer je odluka suda javna isprava na temelju koje se može odrediti zemljišnoknjižni upis.

13. Zbog navedenog sud je u ovom slučaju dužan o prethodnom pitanju odlučiti sam u okviru postupka koji se vodi, obzirom da rješenje tog prethodnog pitanja, a sve jer se i raspravlja o pravu vlasništva i donošenju isprave podobne za uknjižbu istoga, no o tim odlučnim činjenicama, zbog pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge.

14. Zbog svega navedenog, razlozi o odlučnim činjenicama ostali su nejasni i proturječni te se pobijana presuda zbog toga ne može ispitati, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a istu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

15. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka koje su utvrđene ovom drugostupanjskom odlukom te će vodeći računa o proturječnostima na koje mu je ukazano ovom odlukom ocijeniti provedene dokaze u postupku. Nakon što prvostupanjski sud postupi po ovoj uputi, bit će u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

16. S obzirom da je ukinuta presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnih lijekova, odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

17. Temeljem čl. 371. ZPP-a kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem, odnosno pred drugim vijećem, a kako je to riješeno pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Velikoj Gorici 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina