Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-464/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi, kao člana vijeća, u pravoj stvari tužiteljice LH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Višić i partneri j.t.d. Šibenik, Stjepana Radića 53, Šibenik, protiv tuženika ad.1) NH i ad.2) SH, oba nepoznatog boravišta, zastupanih po privremenom zastupniku Marku Čvrljak, odvjetniku iz Šibenika, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi privremenog zastupnika tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-146/2019 od 02. svibnja 2023., u sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se u pobijanom dijelu (točka I. i II. izreke) potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-146/2019 od 02. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: P-146/2019 od 02. svibnja 2023., suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica osnovom nasljeđivanja vlasnica dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida, od dana 11. Listopada 2022. Godine, označen slovima B-C-D-E-B i da je tužiteljica osnovom nasljeđivanja vlasnica dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji dio je na istoj skici mjesta očevida označen slovima A-B-E-F-A.

II. Ovlašćuje se tužiteljica da na temelju ove presude u zemljišnim knjigama nadležnog suda zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretninama novog katastarskog broja koja odgovara fizičkom dijelu kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je opisan u točki I. izreke ove presude i na uknjižbu prava vlasništva na nekrentini novog katastarskog broja koji odgovora fizičkom dijelu nekretnine kat. oznake čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pobliže opisan u točko I. izreke presude, sve uz istodobni izbris tog prava sa imena AH , pok L i AH SH, pok L, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se računovodstvu ovog suda da isplati odvjetniku Marku Čvrljak iz Šibenika na ime troškova privremenog zastupnika tuženika ad.1) NH pok. L i ad.2) SH pok. L iznos od 547,41 € /4.125,00 kn po pravomoćnosti ove presude."

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio privremeni zastupnik tuženika pobijajući je u dijelu pod točkom I. i II. izreke zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije zahtjev tužiteljice, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje vlasništva na točno označenom dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida točno označen slovima, te dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji dio je na istoj skici također označen slovima.

6. U postupku je utvrđeno:

- da iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika koji je na očevidu identificirao sporni dio čest. zem. [katastarska čestica]. površine 402 m² i sporni dio čest. zem. [katastarska čestica]. površine 422 m² proizlazi da se sporne čest. nalaze uz poljski put, definirane su suhozidima sa svih strana, uređene i u cijelosti se obrađuju, a sa zapadne strane parcela nalazi se foša (potok) koji je također ozidan s oba dvije strane suhozidima,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka od kojih su svjedoci JH, pok. N, rođ. 1937. godine i svjedok CH graniče sa predmetnim nekretninama, proizlazi da su sporne nekretnine oduvijek posjedovali prednici tužiteljice i to još djed KH prije Drugog svjetskog rata, a zatim njegov sin, otac tužiteljice ŠH, koji je posjed nastavila tužiteljica koja je i naslijedila sporne nekretnine, a kojem posjedu se nikada nitko nije protivio, niti polagao bilo kakva prava na iste,

- da iz rješenja o nasljeđivanju pok. ŠH, pok. KH, oca tužiteljice proizlazi da je tužiteljica temeljem oporuke P-194/96 od 26. kolovoza 1996. naslijedila zemlju zvana "Manja glavica", koja je predmet ovog postupka, dok su ostali nasljednici naslijedili druge nekretnine.

7. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev navodeći da je otac tužiteljice kao savjesni posjednik koji je preminuo **.**.1996. dosjelošću stekao vlasništvo protekom 20 godina, temeljem ranije važećeg članka 28. stavak 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91).

8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP.

9. Odredbom članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Nakon što je provedenim dokazima i iskazima saslušanih svjedoka utvrđeno da su sporni dijelovi utuženih nekretnina u naravi maslinik sa svih strana ograđen i suhozidom starije gradnje, a bili su u posjedu prednika tužiteljice i to najprije djeda KH, a zatim oca ŠH, rođ. 1923. godine, koji je umro 1996. godine, više od 20 godina, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je otac tužiteljice dosjelošću osobno i putem prednika oca KH kao savjesni posjednik stekao vlasništvo utuženih dijelova čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] i to temeljem članka 28. stavak 4. ZOVO prema kojem je za stjecanje dosjelošću bio potreban savjesni posjed i protek vremena od 20 godina, a tužiteljica je vlasništvo stekla nasljeđivanjem od oca.

11. Neosnovano žalitelj navodi da iz provedenih dokaza ne proizlazi da je tužiteljica uračunavajući posjed prednika u poštenom posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina, jer je prednik tužiteljice u posjedu dijelova spornih čest. zem. bio svakako od 60-tih godina prošlog stoljeća budući je iste još prije Drugog svjetskog rata posjedovao njegov otac (djed tužiteljice), dakle više od 20 godina koliko je vrijeme potrebno za dosjelost. Osim toga sam posjed tužiteljice od smrti oca 1996. godine do podnošenja tužbe 2019. godine traje više od 20 godina, pa je tužiteljica mogla steći vlasništvo i dosjelošću na temelju članka 159. stavak 3. ZV. Poštenje kao kvaliteta posjeda za stjecanje vlasništva na nekretninama se pretpostavlja, a žalitelj osim što se poziva na zemljišnoknjižni izvadak u kojem su tuženici upisani kao suvlasnici nije dokazao da je posjed bio nepošten. Žalitelj na te okolnosti nije ponudio dokaze, a na njemu je teret dokaza sukladno članku 219. stavak 1. ZPP.

12. Kako žalba nije osnovana odlučeno je kao u izreci temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

U Dubrovniku, 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović