REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1054/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], VII. Retkovec II, koju zastupa punomoćnica Ivana Sury, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika AKD-Zaštita d.o.o., OIB 09253797076 iz Zagreba, Savska cesta 28, kojeg zastupa punomoćnik Igor Svilar, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Ćamil Salahović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-746/2024-2 od 17. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-722/2023-99 od 24. svibnja 2024., na sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-746/2024-2 od 17. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-722/2023-99 od 24. svibnja 2024.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

1. „Je li dosudom parničnih troškova postupka primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, odnosno NN 138/2023) na način da se parnični trošak dosudi prema većoj vrijednosti boda od onog koji je bio na snazi u vrijeme poduzetih parničnih radnji, stranci koja je obvezana platiti parnični trošak onemogućava pristup sudu i pravo na pravično suđenje koje uključuje i nedopuštenost da se stranka dovede u teži pravni i ekonomski položaj retroaktivnom primjenom bilo kojega propisa, pa tako i uvećanja vrijednosti boda Tarifom koja je stupila na snagu nakon već poduzetih parničnih radnji za koje se sudi naknada parničnih troškova postupka, a sve imajući na umu pravna stajališta izražena u odlukama Visokog trgovačkog suda RH i odlukama Europskog suda za ljudska prava te ima li takvo suđenje za posljedicu povredu prava iz čl. 90. st. 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014)?“

2. „Je li sud kod odluke o parničnim troškovima stranaka primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, odnosno NN 138/2023) u svezi s čl. 90. st. 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014), a imajući na umu pravno stajalište izraženo u presudama Visokog trgovačkog suda RH kao i pravna stajališta izražena u odlukama Europskog suda za ljudska prava, odluku treba donijeti na način da se za parnične radnje poduzete do 1. studenog 2022. godine stranci prizna parnični trošak prema vrijednosti boda od 10,00 kn, sada 13,27 EUR (Tarifa NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022), dok se za parnične radnje poduzete nakon 1. studenog 2022. godine stranci treba priznati parnični trošak prema vrijednosti boda od 15,00 kn, sada 1,99 EUR (Izmjena Tarife NN 126/2022) odnosno prema vrijednosti boda od 2,00 EUR (NN 138/2023)?“

3. „Smiju li se odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika primjenjivati retroaktivno ili se za svaku pojedinu parničnu radnju trebaju primjenjivati odredbe Tarife koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje?“

Kao razloge važnosti za postavljena pitanja navodi odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te odluke Europskog suda za ljudska prava.

Pored navedenoga, tužiteljica navodi kako su joj povrijeđena prava na pristup sudu jamčena čl. 29. Ustava RH i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer su nezakonito primijenjene odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) kada je tuženiku i umješaču dosuđen parnični trošak prema vrijednosti boda od 2,00 EUR za sve poduzete parnične radnje, iako je većina parničnih radnji poduzeta dok su na snazi bile odredbe Tarife koje su određivale vrijednost boda za dosudu parničnih troškova od 13,27 EUR/10,00 kn.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud u odnosu na prijedlog za dopuštenje tužiteljice zaključio slijedeće. O predmetnim pitanjima ovaj je sud izrazio pravno shvaćanje u više svojih odluka koje se odnose na primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Rev-562/2024 od 07.05.2024., Rev-940/2020 od 04.07.2023. i Rev- 847/2021 od 13.02.2024. i dr.), a sa kojim je shvaćanjem suglasno i shvaćanje iz pobijane odluke. Takva su pravna shvaćanja stabilna, ujednačena i predstavljaju sigurnost u primjeni sudske prakse u odnosu na ovu problematiku. Stoga se u odnosu na pozivanje tužiteljice na činjenicu da je određeno pravno shvaćanje doneseno na sjednici odjela i da kao takvo nije obvezujuće te da je protivno pravu Unije valja odgovoriti da to nije od utjecaja jer su pravna shvaćanja izražena upravo kroz odluke ovoga suda koje su doneseno povodom revizija po dopuštenju. Stoga niti nema razloga preispitivati sudsku praksu kako to predlaže tužiteljica. U takvoj pravnoj situaciji tužiteljica nije učinila niti vjerojatnim povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje se poziva. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek