REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4168/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I tužitelja ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužiteljice IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jozi Đikiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku dr. sc. Ljubomiru Valkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi iseljenja i predaje u suposjed, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 4677/2022-6 od 20. veljače 2024. u dijelu pod toč. I. izreke kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-186/2017-68 od 20. listopada 2022. u dijelu pod toč. I. i IV. izreke, u sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na prvo pravno pitanje se odbija.
II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na drugo postavljeno pravno pitanje i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4677/2022-6 od 20. veljače 2024. u dijelu pod toč. I. izreke kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-186/2017-68 od 20. listopada 2022. u dijelu pod toč. I. i IV. izreke, zbog razloga navedenih u odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
1.1. U prijedlogu su postavljena dva pravna pitanja koja glase:
„1. Je li I. tužitelj kao zemljišnoknjižni vlasnik upisan u ½ dijela, bio ovlašten bez suglasnosti drugog zemljišnoknjižnog vlasnika upisanog u preostalih ½ dijela, tražiti predaju u suposjed predmetne nekretnine od tužene?
2. Jesu li niži sudovi bili dužni utvrditi omjer uspjeha u parnici u skladu sa odredbom čl. 154. ZPP-a u pojedinačno u odnosu na I. tužitelja a pojedinačno u odnosu na II. tužiteljicu, te potom donijeti odluku o troškovima postupka?“.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 389. st. 1. u vezi sa čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud ocjenjuje da prvo postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. Naime u odnosu na postavljeno pravno pitanje izostali su odgovarajući razlozi važnosti, zbog kojih tuženica smatra da bi joj Vrhovni sud Republike Hrvatske trebao dopustiti reviziju (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP), jer pozivanje tuženice na odluke Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1881/20 od 26. svibnja 2020. i Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-557/20 nisu dostatni razlozi važnosti za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije, jer nije riječ o istovrsnim činjeničnim i pravnim situacijama kao u ovom predmetu, u kojem I. tužitelj kao suvlasnik nekretnine svoje suvlasništvo u odnosu na tuženicu kao treću osobu štiti ne tražeći da ona samo njemu preda u posjed istu nekretninu, već od tuženice kao treće osobe traži predaju u suposjed nekretnine.
5. U odnosu na nezakonitost kao razlog važnosti za dopuštenje revizije revizijski sud ocjenjuje da nezakonitost u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li prijedlog za dopuštenje revizije važno pitanje zbog kojeg bi reviziju trebalo dopustiti, jer je svrha revizije po dopuštenju u donošenju presuda sa precedentnim učinkom u usporedivim situacijama (na koja se u konkretnom slučaju ne ukazuje) čime se osigurava njezina javna funkcija, dok kontrola zakonitosti služi privatnoj funkciji revizije koju je imala redovna revizija, a koja je u domaćem procesnom pravnom sustavu napuštena.
6. Slijedom navedenog u odnosu na prvo postavljeno pitanje prijedlog tuženice valjalo odbiti na temelju odrede čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP i riješiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
7. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje ovaj sud je ocijenio da predlagateljica u odnosu na njega nije dala nikakove razloge važnosti postavljenom pitanju u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP zbog kojeg smatra da bi ono bilo važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
8. Naime, predlagateljica je uz pitanje trebala navesti određene (konkretne) odluke određenih (konkretnih) drugostupanjskih sudova koje bi bile utemeljene na različitim pravnim shvaćanjima povodom naznačenog pravnog pitanja ili određenu odluku ovog suda u kojoj je zauzeto shvaćanje glede postavljenog pitanja suprotno shvaćanju u pobijanoj odluci.
9. S obzirom da je prijedlog za dopuštenje revizije podnijela predlagateljica i pozivajući se na odredbu čl. 385.a ZPP bilo je potrebno, osim ispitivanja postojanja zakonskih pretpostavki za dopuštenje revizije propisanih odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, također ispitati jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP.
10. Iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije proizlazi da predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije nije određeno naznačila povredu temeljnog ljudskog prava zbog kojeg bi taj prijedlog bio utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
11. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene niti zakonske pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP u odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava pa je valjalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 1., 3. i 4. ZPP odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
