REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-219/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽIČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika ŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Denis Dugač, odvjetnik u Zagrebu, radi ponavljanja postupka, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-727/2024-2 od 8. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7652/2007-127 od 20. veljače 2024., u sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja pozvavši se na to da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku iz čl. 29. st.1. Ustava RH (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14, dalje: Ustav RH) i čl. 6.1 st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17.; dalje: Konvencija), kao i pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno čl. 1. prvog Protokola Konvencije.
2.Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Tužitelj je u prijedlogu naveo kako je do povrede njegovih ljudskih prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima došlo zbog duljine trajanja drugih postupaka koje je vodio protiv tuženika te suštinski kroz prijedlog osporava primjenu materijalnog prava od strane nižestupanjskih sudova prilikom donošenja odluke o prijedlogu za ponavljanje postupka. Međutim, do povrede temeljnih ljudskih prava tužitelja u ovome predmetu nije moglo doći zbog duljine trajanja drugih postupka koje je on vodio protiv tuženika, dok glede njegovih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava treba reći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju kada je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Zato tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo, pa je njegov prijedlog odbačen na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
