Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ob-90/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Bojani Skenderović, sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice TT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Marijani Habijančić, odvjetnici u Čazmi, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Ulica Antuna Mihanovića 3, zastupanog po punomoćniku AT, dipl. iur. i protustranke ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, povodom žalbe protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru od 16. srpnja 2024., poslovni broj: R1 Ob-445/2023-9, dana 19. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u odnosu na toč. I. izreke kao osnovana i preinačava rješenje Općinskog suda u Bjelovaru od 16. srpnja 2024., poslovni broj: R1 Ob-445/2023-9, na način da se prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbija kao neosnovan.

II. Odbacuje se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izjavljena protiv toč. II. i III. izreke kao nedopuštena.

III. Prvostupanjsko rješenje u odnosu na toč. II. i III. izreke nije bilo predmetom ispitivanja.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem utvrđeno je da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. HT u periodu od 8. veljače 2017. pa do 09. srpnja 2023. (toč. I. izreke). Ujedno je toč. II. izreke odbijen prijedlog predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HT u periodu do dana 7. veljače 2017. te je njen prijedlog odbijen i u odnosu na protustranku ČT (toč. III. izreke).

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: žalitelj) zbog svih zakonskih žalbenih razloga, predlažući drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu i odbiti prijedlog predlagateljice kao neosnovan.

3. Svoju žalbu žalitelj podnosi protiv prvostupanjskog rješenja u cijelosti, međutim obzirom da je toč. II. i III. izreke rješenja odbijen prijedlog predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pok. HT, za period do dana 7. veljače 2017., kao i njen prijedlog postavljen u odnosu na protustranku ČT, to prema ocjeni ovoga suda, žalitelj nema pravni interes za podnošenje žalbe u odnosu na navedene točke pobijanog rješenja, pa je temeljem odredbe čl. 367. u vezi čl. 358. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – dalje: ZPP), u odnosu na te točke izreke valjalo rješenjem odbaciti žalbu žalitelja kao nedopuštenu.

4. Predlagateljica je u odgovoru na žalbu osporila žalbene navode kao neosnovane i paušalne te predložila odbiti žalbu kao neosnovanu.

5. Žalba žalitelja djelomično je osnovana, a djelomično nedopuštena iz razloga navedenih u točki 3. obrazloženja ove odluke.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice za utvrđenje da je između nje i sada pok. HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], postojala izvanbračna zajednica, koja je trajala od veljače 2015. do 09. srpnja 2023., tj. do smrti HT i bila u svemu izjednačena s bračnom zajednicom, a koje utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice joj je potrebno za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza pok. HT.

7. Tijekom provostupanjskog postupka sud je uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrdio da je ona do 7. veljače 2017. bila u braku sa OT, zbog čega pozivom na odredbu čl.11. st.1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br: 103/15., 98/19., 47/20. i 49/23., dalje ObZ) ocjenjuje da do 8. veljače 2017. nije mogla biti u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. FT. Međutim, nakon ovog perioda sud temeljem iskaza svjedoka NT, JT i CT te navoda same predlagateljice i priložene dokumentacije utvrđuje da su predlagateljica i pok. HT sve do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, a isto tako i o dvije kćeri koje su zajednički imali te je predlagateljica sudjelovala u organizaciji njegova posljednjeg ispraćaja i sahrane nakon njegove smrti. Temeljem dakle iznijetih utvrđenja sud je našao da je zajednica predlagateljice i pok. FT postojala od dana koji je uslijedio nakon njenog razvoda 07. veljače 2017. pa do Mariove smrti 09. srpnja 2023., da je trajala duže od tri godine i u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici i da predlagateljica ima pravni interes zahtijevati utvrđenje postojanja takve izvanbračne zajednice te je primjenom odredbe čl.11. st. 1. ObZ-a i čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'' broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., dalje: ZMO), prijedlog predlagateljice ocijenio osnovanim u odnosu na HZMO.

8. Uvidom pak u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Bjelovaru doneseno po javnom bilježniku Ivani Mrsin Kusturin broj O-1299/2023, UPP/OS101/2023 dana 25. travnja 2024. iza pokojnog HT sud je utvrdio da je njegovim nasljednikom po sili zakona proglašen Grad Čazma, budući su se njegova izvanbračna supruga TT, ovdje predlagateljica i nasljednici drugog nasljednog reda IT, majka ostavitelja te ČT (ovdje protustranka) i DT, braća ostavitelja odrekli nasljedstva koje im pripada temeljem zakona. S obzirom na to, sud iznosi stav da nasljednici koji su se odrekli od nasljedstva više niti nisu nasljednici pokojnoga, tako da se u slučaju protustranke ČT od toga trenutka radi o promašenoj pasivnoj legitimaciji, radi čega odbija prijedlog u odnosu na njega.

9. Žalitelj u žalbi navodi da se pobijana odluka temelji na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i da predlagateljica, a na kojoj je teret dokazivanja, nije dokazala postojanje životne, ekonomske i emocionalne zajednice, zbog čega je njezin prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice trebalo odbiti.

10. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju povredu sadržajno obrazlaže žalitelj u žalbi, jer je u obrazloženju naveo valjane i jasne razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporište u stanju spisa, a niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

11. Međutim, prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio prijedlog predlagateljice u odnosu na žalitelja.

12. Prema odredbi čl. 22. st. 3. ZMO pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. tog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine, s tim da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. Navedeno pravno shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022., u kojoj je istaknuo da je i prema odredbi čl. 436. ObZ-a, a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranka iz toga stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, što je u konkretnom slučaju Grad Čazma te se radi o sporu, u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

13. Obzirom da u ovom izvanparničnom postupku predlagateljica predlaže utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. HT, to žalitelj nije pasivno legitimiran, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava u odnosu na žalitelja valjalo odbiti prijedlog predlagateljice.

14. Slijedom navedenog, valjalo je, a zbog pogrešne primjene materijalnog prava, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. u vezi čl. 381. ZPP-a i čl. 346. ObZ-a usvajanjem žalbe žalitelja preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog predlagateljice u odnosu na žalitelja.

U Varaždinu 19. ožujka 2025.

Sutkinja

Bojana Skenderović