REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-277/2024-13

[adresa] D 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja Modular stanogradnja d.o.o. (OIB: 95610267164), Pula, Mletačka ulica 12, kojeg zastupa opunomoćenica Biljana Grozdanić Pilat, odvjetnica u Puli, Kapitolinski trg 10, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevina, 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1247, URBROJ: 443-02-02-17-24-6 od 2. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude naloženo je tužitelju uklanjanje osam započetih stambenih zgrada koje se grade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar građevinskog zemljišta, pobliže opisanih u točki 1. obrazloženja osporavanoga rješenja. Postavljanjem službenog znaka obustavljeno je daljnje građenje te je tužitelj upozoren na posljedice ukoliko ne postupi po navedenom rješenju.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da je on još tijekom listopada i studenoga 2022. u svojstvu investitora predao devet zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola za gradnju predmetnih građevina, ali da je do današnjeg dana izdana samo jedna. Navodi da se takvim postupanjem ne poštuju zakonski rokovi za odlučivanje u upravnim postupcima i da mu nastaje nenadoknadiva šteta jer obavlja djelatnost građenja primarno stambenih objekata i djelatnost prodaje stanova i da zapošljava ukupno 35 radnika i da je stoga prisiljen poduzimati opisane radnje jer je izvršio znatna ulaganja u kupnju nekretnina i pripremu dokumentacije za gradnju, ali da ne može nastaviti svoje poslovanje uslijed neizdavanja akata za gradnju. K tome dodaje da je osporavano rješenje doneseno bez da mu je omogućeno sudjelovanje u postupku. Slijedom navedenog, u tužbenom zahtjevu traži da Sud poništi osporavano rješenje tuženika te je ujedno zatražio naknadu troška ovog spora.

3. Tužitelj je u okviru tužbe predložio da Sud odredi odgodni učinak tužbe do pravomoćnog okončanja ovog spora, a Sud je o tom prijedlogu odlučio rješenjem poslovni broj Us I-277/2024-2 od 3. svibnja 2024. na način da je isti odbio iz razloga navedenih u obrazloženju tog rješenja.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava dana 18. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenice tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

7. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 38/19 i 125/19, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano. U st. 2. istog članka propisano je da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

9. Čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

10. Čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Kako sam tužitelj ne spori da on nije ishodio građevinske dozvole za gradnju predmetnih građevina, to je tužitelj postupio protivno citiranoj odredbi čl. 106. st. 1. ZG te je stoga građevinski inspektor bio dužan postupiti sukladno citiranoj odredbi čl. 103. st. 3. i čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI.

12. Činjenica naknadno ishođenih građevinskih dozvola ima utjecaja na obustavu predmetnog inspekcijskog postupka, a što je predmetom zasebnog zahtjeva tužitelja i zasebnog upravnog postupka. Za ovaj spor je jedina odlučna činjenica je li tužitelj u vrijeme početka predmetne gradnje imao građevinske dozvole.

13. U odnosu na navod tužitelja da mu nije bilo omogućeno da sudjeluje u upravnom postupku, navodi se da iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj bio pozvan pismenim putem da se očituje u postupku. K tome tužitelju je omogućeno da se očituje i u ovom sporu, međutim tužitelj je i u ovom sporu iznio iste navode kao i u upravnom postupku, a ti navodi kao što je već obrazloženo nemaju utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

14. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 19. ožujka 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Biljani Grozdanić Pilat, odvjetnici u Puli, Kapitolinski trg 10

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8