REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-888/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PEKO Tovarna obutve d.d. v stečaju, Ste Marie aux Mines 5, 4290 Tržić, Republika Slovenija, OIB 41539099022, kojeg zastupa punomoćnica Perta Ogrizek, odvjetnica u Zagrebu, Utješenovićeva 2/I, protiv tuženika RODEA d.o.o., OIB 39398465484, Split, Kralja Zvonimira 14, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 22 i punomoćnik Attila Čokolić, odvjetnik u Osijeku, Ulica kardinala S. Stepinca 35, radi isplate odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3689/2024-2 od 24. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-181/2022-118 od 28. lipnja 2024., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-181/2022-119 od 1. srpnja 2024. na sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3689/2024-2 od 24. listopada 2024. u odnosu na povredu temeljnog prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3689/2024-2 od 24. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 181/2022-118 od 28. lipnja 2024., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P- 181/2022-119 od 1. srpnja 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Je li sud dužan, u skladu s čl.261. st.2. i st.3. ZPP, obnoviti vještačenje s istim ili drugim vještacima i/ili zatražiti mišljenje drugih vještaka, ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze?
2. Ako je jedan vještak izvještačio cijenu zakupnine u iznosu od EUR 144.276,44, a drugi vještak u iznosu od EUR 43.808,60, radi li se o bitnom razilaženju? 3. Ima li sud stručno znanje birati između dva proturječna mišljenja?
4. Ima li sud pravo temeljiti svoju odluku na mišljenju vještaka koje je stavljeno izvan snage na način da je sud, zbog toga što je sadržavalo proturječnosti i nedostatke, odredio da će obnoviti vještačenje s drugim vještakom?
5. Ima li veću dokaznu snagu prvo vještačenje ili novo koje je određeno na inicijativu suda jer je prvo vještačenje bilo neobrazloženo?
6. Može li se ex lege steći pravo vlasništva nekretnine u procesu pretvorbe društvenog vlasništva, ako vrijednost nekretnine nije procijenjena u kapital društva i ako nije po nadležnom tijelu iskazana u kapitalu društva?
7. U tom slučaju, upis prava vlasništva u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, predstavlja li stjecanje na temelju zakona ili na temelju odluke suda?
8. Koje tijelo je nadležno za dokazivanje takve činjenice i dokazuje li se takva činjenica isključivo javnom ispravom?
9. Predstavlja li isprava koju nije izdalo i ovjerilo nadležno tijelo u Republici Sloveniji - javnu ispravu u smislu Uredbe (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnog kretanja građana pojednostavnjenjem zahtjeva za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 i je li sud dužan po službenoj dužnosti paziti na ništetnost isprave i primjenu stranog prava?
10. U smislu čl.18. st.5. ZVDSP, tko dokazuje da posjed nije pošten i je li pošteni posjednik u obvezi platiti zakupninu osobi koja nije vlasnik i kojoj pravomoćnom presudom nije utvrđen status predmnijevanog vlasnika?“ pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da je riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojig pobijana presuda odstupa od prakse revizijskog suda. Također navodi da su mu postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav), te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj:
18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija).
2. Odgovorom na prijedlog tužitelj osporava navode iz prijedloga i predlaže da se odbije uz naknadu parničnih troškova povodom odgovora na prijedlog.
3. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4. Sud drugog stupnja odgovarajući bitne žalbene navode tuženika (koji se odnose na osporavanje pravilnosti prvostupanjske presude i potrebe usaglašavanja nalaza vještaka koji se u bitnome razlikuju) polazi od ocjene da je prvostupanjskom presudom visina naknade za korištenje nekretnine tužitelja utvrđena po cijeni od 11 € po m2 (toč. 21. obrazloženja drugostupanjske presude), dok iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je naknada za korištenje nekretnine tužitelja utvrđena prihvaćanjem nalaza drugog sudskog vještaka koji je visinu odredio iznosom od 23,80 €, odnosno 24,36 e ili 24,92 €, ovisno o razdoblju (a kako proizlazi iz toč. 23. do 25. obrazloženja prvostupanjske presude).
5. Slijedom navedenog, tuženik je učinio vjerojatnim da mu je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu odluku kroz odgovor na žalbene navode od bitnog značaja.
6. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja i ostale povrede temeljnih prava povučen.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
