REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Ž 5
Poslovni broj: Us I-522/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice ŽĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Leo Peruško, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 19. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/152, URBROJ: 443-02-01-12-24-3 od 20. veljače 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
i r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tužiteljice da tužba ima odgodni učinak rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/152, URBROJ: 443-02-01-12-24-3 od 20. veljače 2024. do pravomoćnog okončanja ovoga spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/152, URBROJ: 443-02-01-12-24-3 od 20. veljače 2024. naređeno je investitoru i vlasniku ŽĆ, ovdje tužiteljici, da u roku od 90 dana kuću tlocrtnih dimenzija cca 6,00 m x 6,00 m, jedne nadzemne etaže, od čvrstog materijala, ravnog krova, smještene u južnom dijelu navedenog zemljišta, privedene namjeni, oznake kućnog broja 258 E Selo Varoš kao i zidano ognjište tlocrtnih dimenzija 0,80 m x 1,60 m smješteno u južnom dijelu navedenog zemljišta, sve izgrađeno bez potrebne izvršne građevinske dozvole na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da izvrši poravnanje terena.
2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi ne osporava da je predmetne radove izvela bez građevinske dozvole, već u bitnome navodi da je za predmetnu građevinu podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, te da je stoga u skladu s odredbom članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, postupak uklanjanja trebalo prekinuti. Također navodi da je postupak ozakonjenja prethodno pitanje za postupak uklanjanja, u smislu odredbe članka 55. Zakona o općem upravnom postupku, pa da je postupak uklanjanja trebalo prekinuti i iz tog razloga. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (Uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 938-08/24-03/82, URBROJ: 541-05-02-01/5-23-2 od 7. ožujka 2024., zajedno s preslikom digitalne ortofoto karte DOF5/2011 i dr.) te saslušanjem stranaka pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je održao ročište za raspravu 14. ožujka 2025., na koje je pristupila samo tužiteljica zastupana po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.
4.1. Tužiteljica je na ročištu u bitnom izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, koji se ne odnose na tužbene navode iz ovoga spora.
8. Nadalje, prema odredbi članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je vlasniku ili investitoru narediti uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
9. Nadalje, prema odredbi članka 42. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) građevinski inspektor prekinuti će postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
9.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se postupak iz stavka 1. toga članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
10. S tim u svezi u prvom redu, citiranim odredbama članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije propisano da se u slučaju podnošenja zahtjeva za legalizaciju ne može narediti uklanjanje nezakonito izgrađene zgrade, već samo da će se pod određenim uvjetima izvršenje uklanjanja prekinuti.
11. Isto tako, citiranom odredbom članka 42. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se postupak izvršenja rješenja o uklanjanju prekida na zahtjev stranke, a ne po službenoj dužnosti, kako upire tužiteljica.
12. Stoga, budući da je predmet ovoga spora osporavanje rješenja kojim je naloženo uklanjanje, a ne izvršenja uklanjanja ili odluka o zahtjevu za prekidom izvršenja, a nesporeno da je tužiteljica predmetnu građevinu izgradila bez izvršne građevinske dozvole, tužbeni navodi su neosnovani.
13. Iz istog razloga ishod postupka ozakonjenja po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je još uvijek u tijeku ne može biti prethodno pitanje u odnosu na građevinski inspekcijski postupak, u smislu odredbe članka 55. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" broj 47/09, 110/21), jer se sukladno citiranom članku 106. Zakona o gradnji građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćnog ili izvršnog akta kojim se odobrava građenje, što znači da je za donošenje rješenja o uklanjanju odlučno samo je li akt kojim se odobrava građenje izdan i pravomoćan ili izvršan, a nikako je li postupak njegova izdavanja u tijeku.
14. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužiteljica nakon donošenja osporenog rješenja podnijela zahtjev za prekidom postupka na temelju članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, međutim, čak i kada bi zahtjev za prekidom postupka izvršenja bio odlučan za donošenje rješenja o uklanjanu, u konkretnom slučaju ne bi mogao utjecati na njegovu zakonitost, jer ga je tužiteljica podnijela nakon donošenja osporenog rješenja.
15. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, ostali dokazni prijedlozi su odbijeni kao suvišni.
16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
17. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova ovoga spora u iznosu od 2.500,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.
18. Nadalje, tužiteljica je uz tužbu podnio prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe.
18.1. Člankom 42. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da sud može odrediti da tužba ima odgodni učinak ako bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu.
18.2. Međutim, Sud smatra da tužiteljica nije dokazao da bi joj izvršenjem predmetne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, jer nije dokazala pa čak ni navela da bi joj uklanjanjem bio ugrožen egzistencijalni ili neki drugi važan interes, a u slučaju da se rješenje građevinskog inspektora izvrši, a tužitelj nakon toga u žalbenom postupku uspije u ovom upravnom sporu, moći će tražiti naknadu štete. Osim toga, tužiteljica ima na raspolaganju posebno pravno sredstvo kojim može ostvariti iste učinke, a to je prekid postupka izvršenja po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, za što je, kako proizlazi iz spisa predmeta upravnog postupka, tužiteljica podnijela zahtjev nakon donošenja osporenog rješenje iz predmeta ovoga spora.
U Rijeci 19. ožujka 2025.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužiteljice Leu Perušku, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8