REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-813/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po skrbniku TT iz [adresa], a on po punomoćnici Nataši Gonza, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke LT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nataši Lisac, odvjetnici u Dugom Selu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-187/2023-4 od 18. lipnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 48951/2022=Z-42543/2021=Z-10946/2018, Ozn. Z-23458/2017 od 9. ožujka 2023. na sjednici održanoj 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih prava prijedlog protustranke za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protustranka je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-187/2023-4 od 18. lipnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z- 48951/2022=Z-42543/2021=Z-10946/2018, Ozn. Z-23458/2017 od 9. ožujka 2023. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li predlagatelj na temelju sudske odluke ili odluke tijela državne ili lokalne uprave s uspjehom zatražiti upis prava vlasništva protiv osobe koja u trenutku uknjižbe prava vlasništva nije upisana u zemljišne knjige, a od dana upisa zabilježbe spora do prijedloga za uknjižbu je prošao desetogodišnji rok u kojem traju pravni učinci zabilježbe?
2. Može li predlagatelj na temelju sudske odluke ili odluke tijela državne ili lokalne uprave s uspjehom zatražiti upis prava vlasništva protiv osobe koja u trenutku uknjižbe prava vlasništva nije upisana u zemljišne knjige?
3. Gubi li zabilježba spora svoj učinak protekom roka od 10 godina u slučaju da nije traženo njezino brisanje prije proteka tog roka ili tek odlukom nadležnog zemljišnoknjižnog suda kojom se konstatira da se zabilježba spora briše radi proteka desetogodišnjeg roka od njezina dopuštanja?“ pozivajući na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da je riječ o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od prakse viših sudova. Također navodi da su mu postupanjem nižestupanjskih sudova povrijeđena temeljna prava na pošteno suženje i pravo vlasništva pozivajući se na čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Prilikom postavljanja pravnih pitanja protustranka zanemaruje bitne okolnosti na kojima nižestupanjski sudovi temelje primjenu relevatnih odredbi materijalnog prava koje se odnose na okolnost da je u vrijeme zaprimanja i odlučivanja o prijedlogu predlagateljice za provedbu uknjižbe prema pravomoćnoj presudi u zemljišnim knjigama i nadalje bila upisana zabilježba spora temeljem koje se učinak pravomoćne presude odnosio i na upis prava vlasništva protustranke, te su nižestupanjski sudovi ocijenili da su ispunjene zakonske pretpostavke za provedbu prijedloga predlagateljice temeljem čl. 108. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, 63/19, dalje: ZZK).
4.1. Kao razloge važnosti protustranka se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva na odluke viših sudova koje se ne odnose na podudarne okolnosti konkretnog slučaja, dok je u podudarnoj pravnoj situaciji izvanredna revizija u tom postupku predlagatelja odbačena (Rev 491/2020-2 od 11. prosinca 2024.).
5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP u odnosu na prijedlog protustranke za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja odlučeno kao pod I. izreke.
6. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. U odnosu na navode protustranke da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije kao i povrede prava na mirno uživanje vlasništva, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode protustranke. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da protustranka nije imala pravično suđenje, niti da je pobijanim odlukama nižestupanjskih sudova došlo do povrede temeljnog prava protustranke na mirno uživanje vlasništva, te je ocjena ovoga suda da nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanom odlukom bila povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom i Konvencijom na koja se u prijedlogu poziva.
9. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP u odnosu na razloge predviđene čl. 385.a st. 2. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbačen.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
