REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5998/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HV, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru od 7. svibnja 2024., broj: Pp-3541/2023-10, u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. HV, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru od 7. svibnja 2024., broj: Pp-3541/2023-10, okr. HV je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 920,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Okrivljeniku je izrečena i zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja izvanbračne supruge RV, na udaljenosti u koncentričnom krugu od 100 m od iste na području RH u trajanju od 6 mjeseci. Istom presudom, okrivljenik se oslobađa dužnosti snošenja troška prekršajnog postupka, te isti padaju na teret prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je žalitelj kada tvrdi da mu je u provedenom postupku povrijeđeno pravo na obranu, a što je moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).

4.1. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je zamolbeni sud 22. ožujka 2024. ispitao svjedoke IV i DV, na koje ročište nije pozvan okrivljenik, a nakon čega je prvostupanjski sud bez održavanja glavne rasprave donio pobijanu presudu.

4.2. U procesnoj situaciji kada je okrivljenik izrijekom osporavao navode optužbe, osnovano okrivljenik u žalbi navodi da mu je povrijeđeno načelo jednakosti oružja i načelo kontradiktornosti odnosno da mu je povrijeđeno pravo obrane, a što je moglo utjecati na pravilnost odluke. Naime, odredbom čl. 85. st. 2. Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist, a što u ovom prekršajnom postupku okrivljeniku nije bilo omogućeno.

4.3. Stoga je u predmetnom postupku povrijeđeno načelo jednakosti oružja i načelo kontradiktornosti, čime je prvostupanjski sud u povrijedio pravo obrane, a što je moglo utjecati na presudu. Time je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovano ukazuje u svojoj žalbi.

5. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u obrazloženju prvostupanjske presude nisu navedeni razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud odbio provesti dokaz koji je okrivljenik predlagao u obrani te jer nedostaje ocjena nekih izvedenih dokaza.

5.1. Naime, okrivljenik je kategorički poricao počinjenje prekršaja i iznio je detaljnu obranu te je predložio da se kao svjedoci koji imaju relevantna saznanja ispitaju SV i OV. Budući da dokaz ispitivanja navedenih svjedoka nije izveden u prvostupanjskom postupku, proizlazi zaključak da ga prvostupanjski sud nije prihvatio.

5.2. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“

5.3 Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude navede razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine dokazne prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, što u ovom predmetu prvostupanjski sud nije učinio, kako se to pravilno i osnovano ističe u žalbi.

5.4. S obzirom da je dokaz koji je predložio okrivljenik bio predložen na utvrđivanje relevantnih činjenica o kojoj ovisi ocjena njegove obrane, to su navedenim propustom prvostupanjskog suda u pobijanoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, uslijed koje se pobijana presuda nije mogla s uspjehom ispitati.

5.5. Nadalje, u svjetlu stanovišta izraženih u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3132/2018 od 27. svibnja 2021., ne može se prihvatiti obrazloženje prvostupanjskog suda iz kojeg proizlazi da iskaz svjedokinje IV nije uopće ocjenjivao, niti razmatrao, unatoč tome što je navedena svjedokinja ispitana u dokaznom postupku, a što se također osnovano ističe u žalbi okrivljenika. Prvostupanjski sud je dužan jasno i određeno ocijeniti svaki izvedeni dokaz, jer u protivnom ozbiljno dovodi u pitanje proizvoljnost svoje odluke te potrebnu kritičnost prvostupanjskog suda u ocjeni izvedenih dokaza. Stoga je i na taj način počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, uslijed koje se pobijana presuda nije mogla s uspjehom ispitati.

6. S obzirom da je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedenih bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, ista nije bila podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, provesti sve potrebne dokaze i na temelju provedenih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 19. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.