Poslovni broj: Usž-3234/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VI SOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Snježane Horvat- Paliska, članica vijeća, te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RČ, [adresa], zastupan po opunomoćenicima Miji Jeličiću i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić i partneri d.o.o. Split, Kliška 29, protiv tuženika Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Zagreb, Prisavlje 14, uz sudjelovanje zainteresirane osobe EČ, [adresa], zastupane po opunomoćenicima Tomislavu Šišku i Tadiji Mamiću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Šiško i partneri j.t.d. Split , Lovretska 1, radi ukidanja rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3065/2023-10 od 20. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3065/2023-10 od 20. svibnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-335-06/23-01/66, URBROJ: 529-06-03-02-01/1-23-2 od 30. kolovoza 2023. Prema točki II. izreke presude tužitelj je dužan u roku od 15. dana od dana primitka pravomoćne odluke nadoknaditi tuženiku troškove upravnog spora u iznosu od 70,80 eura.
2. Osporavanim rješenjem tuženika od 30. kolovoza 2023., točkom I. izreke, poništeno je rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, KLASA: UP/I-335-02/23-0401/0348, URBROJ: 2181/1-06-01-02/14-23- 0005 od 25. svibnja 2023. Točkom II. izreke ukinuto je rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, KLASA: UP/I-335-02/20-01/00590,, URBROJ: 2181/1-06-/04/619-21-0018 od 19. veljače 2021. Točkom III. izreke rješenja naloženo je Splitsko-dalmatinskoj županji, Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo ovo rješenje upisati kao naknadni upis pod upisnim brojem 9716.
3. Prvostupanjskim rješenjem od 25. svibnja 2023. odbijen je zahtjev EČ za ukidanje rješenja o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu izdanog
NČ KLASA: UP/I-335-02/20-01/00590, URBROJ: 2181/1-06-/04/619-21- 0018 od 19. veljače 2021.
4. Tužitelj žalbom pobija presudu zbog bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS). Smatra da se radi o zlouporabi prava od strane zainteresirane osobe i iskorištavanja činjenice da u zemljišnoj knjizi nije proveden upis posebnih dijelova nekretnine sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da na nekretnini nije proveden upis etažnog vlasništva, pa uskraćuje suglasnost za obavljanje djelatnosti i tužitelju nanosi značajnu štetu jer se radi o isključivom tužiteljevom pravu vlasništva na posebnom dijelu nekretnine za koje mu je bilo izdano rješenje o obavljanju djelatnosti. Navodi da zainteresirana osoba nema nikakve koristi, već nanosi štetu tužitelju i njegovoj obitelji jer mu je onemogućeno obavljanje djelatnosti koja im je bila potrebna za svakodnevni život. Ističe da su u presudi navedene odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a u obrazloženju presude sud ne navodi isprave koje je tužitelj dostavio u spis predmeta i na kojima temelji svoj zahtjev, pa smatra da su mu povrijeđena vlasnička prava, ustavna jamstva prava vlasništva i legitimna očekivanja. Nadalje navodi da sud kao i tuženik u osporavanom rješenju navode da su među suvlasnicima sklopljeni sporazumi kojima su očitovali volju za uspostavu etažnog vlasništva, ali da ti ugovori o diobi nisu provedeni u zemljišnoj knjizi. Navodi tijek upravnog postupka i podatke spisa predmeta u vezi sa suvlasništvom i diobom te ističe da je jedan od razloga što dioba nije provedena u zemljišnoj knjizi to što je prednica EČ, bez znanja i odobrenja ostalih suvlasnika, izvršila bespravnu dogradnju i nadogradnju kuće, pa svojata više prava nego što ih ima ili može imati. Smatra spornom primjenu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te smatra pogrešnim zaključak suda da je za ishođenje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti potrebna suglasnost zainteresirane osobe imajući na umu sporazume koji su sklopljeni. Ponavlja da zainteresirana osoba zloupotrebljava činjenicu suvlasništva na jednoj zgradi koja je u vlasništvu više vlasnika. Smatra da je pozivanje tuženika na ovosudnu odluku poslovni broj: Usž-2209/19 neosnovano jer je u tom predmetu potpuno drugačija situacija. Smatra da nije bilo osnove za ukidanje rješenja od 19. veljače 2021. Predlaže poništiti osporavano rješenje ili da Sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje troškove žalbenog postupka.
5. Tuženik u odgovoru na žalbu ističe da je presuda prvostupanjskog suda zakonita, da se u ovoj predmetnoj upravnoj stvari ne radi o zlouporabi prava od zainteresirane osobe. Smatra da je u presudi ovog Suda koju navodi u osporavanom rješenju izražen jasan stav da time što je objekt podijeljen između suvlasnika u naravi, a da nije etažiran, nije uspostavljeno vlasništvo nad posebnim dijelovima nekretnine, pa je potrebna suglasnost svih suvlasnika za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Poziva se na članke 34. i 38. stavak 1. točku 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te zaključuje da neosnovano tužitelj navodi da ne postoji pravna osnova za ukidanje rješenja od 19. veljače 2021. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
6. Zainteresirana osoba, iako uredno pozvana, nije odgovorila na žalbu.
7. Žalba nije osnovana.
8. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 73. stavkom 1. ZUS-a, Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanima.
9. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja prvostupanjski sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza te, imajući na umu relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pri tome na sve tužbene navode (članak 60. stavak 4. ZUS-a).
10. Prvostupanjskom presudom potvrđen je pravilnim stav tuženika prema kojem su se u konkretnom slučaju stekli uvjeti propisani člankom 38. stavkom 1. točkom 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine", 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.- Zakon) kojim je propisano da će se rješenje o odobrenju obavljanja ugostiteljske djelatnosti ukinuti rješenjem ako se utvrdi prestanak ispunjavanja uvjeta za pružanje ugostiteljskih usluga propisanih člankom 34. stavkom 2. Zakona.
11. Prema članku 34. stavku 2. Zakona iznajmljivaču koji ispunjava propisane uvjete, i to da je vlasnik objekta ili vlasnik zemljišta za objekt za robinzonski smještaj, kamp ili kamp odmaralište, da objekt u kojem će pružati uslugu ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju sukladno tom Zakonu, da građevina - objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, bez kojih, prema tom propisu, nadležno upravno tijelo ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, nadležno tijelo izdat će rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti. Sukladno stavku 3. članka 34. Zakona, iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, iznajmljivač može pružati usluge i u objektu (objekt za robinzonski smještaj, soba, apartman ili kuća za odmor) ili i na zemljištu (objekt za robinzonski smještaj, kamp, kamp-odmorište) koji su u vlasništvu njegova bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera sukladno posebnom propisu koji regulira životno partnerstvo osoba istog spola, srodnika u ravnoj liniji ili člana obitelji, uz njihovu pisanu suglasnost za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
12. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti odluke tuženika koja je donesena u postupku po zahtjevu zainteresirane osobe EČ za ukidanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu prvostupanjskog javnopravnog tijela od 19. veljače 2021. koje je izdano RČ za pružanje ugostiteljskih usluga u objektu u [adresa].
13. U postupku je utvrđeno da je tužitelju RČ izdano odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u objektu koje je u suvlasništvu RČ u 1/4 dijela, EČ za 2/4 dijela, RČ za 1/16 dijela i SČ za 3/16 dijela, da su suvlasnici sporazumima o diobi od 4. svibnja 2021. i 6. svibnja 2021. iskazali volju za uspostavljanjem etažnog vlasništva na navedenom objektu te da ti sporazumi o diobi nisu provedeni u zemljišnoj knjizi, da nije sporno da na posebnom dijelu nekretnine na koje se odnosi izdano odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga nije uspostavljeno etažno vlasništvo te da je suvlasnica EČ uskratila suglasnost tužitelju za pružanje navedenih usluga u konkretnom objektu.
14. Imajući na umu i članak 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.) ovaj Sud ocjenjuje da je pravilno zaključeno da je tužitelju u svrhu ispunjavanja uvjeta iz članka 34. stavka 2. i 3. Zakona potreba suglasnost svih suvlasnika predmetne nekretnine, a koju suglasnost tužitelj nesporno nema. Uskraćivanje suglasnosti jednog od suvlasnika nekretnine, u predmetnom slučaju zainteresirane osobe, ima za posljedicu ukidanje rješenja o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
15. Tužitelj je tijekom upravnog postupka i upravnog spora isticao u bitnome iste prigovore na koje su javnopravna tijela, a potom i prvostupanjski sud, dali iscrpno i razložno obrazloženje koje ovaj Sud prihvaća u cijelosti.
16. Obrazloženje prvostupanjske presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja. Ovaj Sud smatra da u okolnostima konkretnog predmeta tužitelju nisu povrijeđena ustavna prava na koja se poziva u žalbi.
17. Razlozima navedenima u žalbi nije dovedena u sumnju zakonitost pobijane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao.
18. S obzirom na to da je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, tužitelj je izgubio upravni spor u cijelosti te je dužan snositi opravdane troškove tuženiku određene sukladno Pravilniku o naknadi troškova u sudskim postupcima („Narodne novine" 8/88., 3/94. i 150/05) koje je detaljno obrazložio prvostupanjski sud.
19. Kako je žalba odbijena, to tužitelj nema pravo na troškove žalbenog postupka (članak 79. stavak 4. ZUS-a).
20. Trebalo je stoga, na temelju članka 74. stavka 1. i članka 79. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
dr. sc. Sanja Otočan