REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj: Gž-14/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Marini Cvitko Tomić, odvjetnici u Labinu, protiv tuženika: 1. SD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. ĆDP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. ZD (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Deanu Ilijevskom, odvjetniku u Labinu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj: Psp-39/2022-29 od 08. studenog 2024., 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tuženika i ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj: Psp-39/2022-29 od 08. studenog 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Utvrđuje se da su tuženici, 1. tuženik, SD, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužena, ĆDP, OIB [osobni identifikacijski broj], te 3. tužena, ŠD, OIB [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu, ĆD, OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu stana kuće sagrađene na k. č. [katastarska čestica] zgr upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji se nalazi na prvom katu lijevo gledano sa pristupne asfaltirane ceste u selu [adresa], Općina Kršan (ulaz u koji stan prikazuje fotografija broj 1), u naravi prostorija koje se nalaze nastavno na glavni ulaz u stan, koji ulaz na prvi kat lijevo je prikazan na fotografiji 1, kako slijedi: hodnika, prve sobe desno od ulaza, kupaone desno od ulaza, druge sobe desno do ulaza, kuhinje lijevo od ulaza i dnevnog boravka lijevo od ulaza, tako da su učinili radnje kojima je smetan tužiteljičin posljednji miran posjed tako da su 1. tuženik, SD, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužena, ĆDP, OIB [osobni identifikacijski broj], dana 05.06.2022. godine otključali unutarnja vrata i uklonili stiropor pregradu koja se nastavljala na ta vrata prema stanu, odnosno prostorijama, a što nije predmet smetanja te koje nesporno koriste tuženici, a koja zaključana unutarnja vrata i uklonjena stiropor ograda su dijelili lijevi i desni dio unutarnjeg dijela prvog kata kuće (a koji otvor se vidi na fotografiji broj 8), dalje unutar perioda od 01.06.2022.-07.06.2022. učinili radnje kako slijedi:
- izveli ličilačke radove ličenja tog hodnika i dnevnog boravka iz bijele boje u žutu te prve sobe desno od glavnog ulaza iz bijele u narandžastu (koje prostorije su vidljive na fotografijama broj 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 13)
- u taj hodnik donijeli stalak za peglanje, peglu, dvije zelene biljke, globus, ruksake, i jednu zidnu sliku (vidljivo na fotografijama broj 8, 9 i 10)
- u dnevni boravak donijeli uredsku stolicu i postavili bijelu zidnu radnu ploču (vidljivo na fotografiji 13)
- u prvu sobu desno od glavnog ulaza donijeli štep deku za spavanje, radni stol i uredsku stolicu (vidljivo na fotografiji broj 12)
- iz ormara u hodniku uklonili hranu i kućanske aparate: štapni mikser, makina za tijesto, isto za brašno, veliki mikser za tijesto, veliko cjedilo (vidljivo na fotografiji broj 5, 6 i 7), te su dalje u periodu od 11. lipnja do 18. lipnja 2022. godine iz kuhinje ispraznili stvari za kućanstvo: lonci, čaše, vilice, tanjuri, žlice, noževi (vidljivo na fotografiji broj 14) te je 3. tužena, ŠD, OIB [osobni identifikacijski broj], u periodu od 11. lipnja do 18. lipnja 2022. godine:
- u kuhinju uselila osobne stvari namijenjene kuhinji (fotografija 15, 16, 17, 18, 19)
- u prvu sobu desno od glavnog ulaza donijela osobne stvari koje se drže u sobi (fotografija 20)
- u dnevni boravak donijela osobne i radne stvari (fotografija 21,22,23), te se u opisani predmet smetanja posljednjeg mirnog posjeda uselila, (a koje navedene fotografije su sastavni dio ovog rješenja), pa se nalaže tuženicima da u navedenom stanu, u naravi prostorijama koje se nalaze nastavno na glavni ulaz u taj stan, kako slijedi: hodnik, prva soba desno od ulaza, kupaona desno od ulaza, druga soba desno do ulaza,kuhinja desno od ulaza i dnevni boravak desno od ulaza uspostave prijašnje posjedovno stanje tako da 1. tuženik, SD, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužena, ĆDP, OIB [osobni identifikacijski broj], solidarno, ponovno zaključaju navedena unutarnja vrata gdje je počinjeno smetanje posljednjeg mirnog posjeda i postave stiropor pregradu nastavno na ta vrata prema stanu, odnosnoprostorijama, koja nesporno koriste tuženici, a koja zaključana unutarnja vrata i uklonjena stiropor ograda su dijelili lijevi i desni dio unutarnjeg dijela prvog kata kuće, da izvedu ličilačke radove ličenja zidova navedenog hodnika, prve sobe desno i dnevnog boravka u bijelu boju, vrate u ormar na hodniku navedene kućanske aparate, vrate u ormare u kuhinji kućanske stvari, oslobode navedene prostorije od donijetih stvari: dviju uredskih stolica, radnog stola, štep deke za spavanje, bijele radne ploče, ruksaka, dviju zelenih biljki, zidne slike, stalka za peglanje i pegle, kao i od osoba te drugih stvari koje bi im pripadale, te da 3. tužena, ŠD, OIB [osobni identifikacijski broj], oslobodi isto od svojih stvari te iz istoga iseli, te im se zabranjuje svako daljnje slično smetanje ubuduće, sve u roku od 8 dana.
II. Nalaže se tuženicima da solidarno naknade tužiteljici prouzročeni trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama koje na ukupan iznos troškova parničnog postupka teku počev u iznosu od 776,54 eura od dana presuđenja do isplate, za svako polugodište, u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 3 postotnih poena, koju kamatnu stopu određuje HNB sukladno čl. 29 st. 2. i 8. Zakona o izmjenama i dopunama ZOO-a ("Narodne novine" broj 78/15), u roku od 15 dana."
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobijaju tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Žalbom, u bitnome, navode kako je pogrešno utvrđeno činjenično stanje obzirom da Ugovorom o darovanju nekretnine od 30. kolovoza 2021. koji je ovjeren kod javnog bilježnika tog istog dana a koji je priložen uz odgovoru na tužbu uz izvadak iz zemljišnih knjiga proizlazi kako je upravo 1. tuženik vlasnik sporne nekretnine, pa je nejasno utvrđenje prvostupanjskog suda da je kao vlasnik upisan pokojni otac tužiteljice i 1. tuženika, pa se rješenje u tom dijelu ne može ispitati. Nije sporno da su tuženici obavljali neke radove na predmetnoj nekretnini u cilju renovacije stana a ne da bi tužiteljici smetali (nepostojeći) posjed, obzirom je takve radove 1. tuženik izvršavao nebrojeno puta ranije s ciljem održavanja svoje nekretnine u njegovom vlasništvu i posjedu koji tužiteljicu nisu mogli ometati u njezinom posjedu obzirom da nikada nije imala. Tužiteljica se povremeno brinula o pokojnom ocu stranaka, obzirom je radila kao njegovateljica i povremeno prespavala u predmetnoj nekretnini, što ne znači da je bila u posjedu nekretnine u vlasništvu 1. tuženika, pa iako nije imala posjed, tuženici joj nikada nisu branili dolazak i boravak u istoj što i potvrđuje sama tužiteljica svojim iskazom. Navodi kako prema obrazloženju prvostupanjskog suda da je tuženik u svojem iskazu naveo kako tužiteljici pripada posjed predmetnog stana, to nije iskazao, već je iskazivao da je njegova sestra ĆD imala pravo koristiti stan i da joj to nije branio, misleći pri tome da je imala pravo koristiti dok su roditelji bili živi, obzirom je predmetna nekretnina bila obiteljski dom u kojem su tužiteljica i 1. tuženik odrasli a ne da bi smatrao kako tužiteljici pripada pravo posjeda nekretnine koja je sada u vlasništvu 1. tuženika. Nadalje, smatraju da je u svojem tumačenju prvostupanjski sud došao do zaključka koji nisu utemeljeni na ispravnoj interpretaciji svih relevantnih okolnosti, kao i da je tužiteljica isključivi posjednik, odnosno posljednji mirni posjednik predmetnog stana i pokretnina koje su se nalazile u stanu, bez da je navedeno obrazloženo, neovisno o zaključenom Darovnom ugovoru nije postao faktički samostalni posjednik prema navodu prvostupanjskog suda iz čega proizlazi pogrešno primijenjeno materijalno pravo, obzirom je kao daroprimatelj stupio u posjed darovnih nekretnina zaključenjem predmetnog Ugovora. Navedeno ima i za posljedicu drugačiju odluku o troškovima spora.
2.1. Žalbeni je prijedlog ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje a podredno preinačenje na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti kao neosnovan i obveže tužiteljicu naknaditi tuženicima troškove postupka uvećane za trošak žalbe.
3. Sa žalbom tuženika postupljeno je temeljem odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).
4. Odgovorom na žalbu tužiteljica istu smatra neosnovanom uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi isto rješenje.
5. Žalba tuženika je osnovana.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda tuženika i pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava sukladno čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. ZPP-a proizlazi da je i počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a obzirom da je tužbeni zahtjev prema izreci prihvaćen u cijelosti dok prema obrazloženju prvostupanjskog suda proizlazi da je dio tužbenog zahtjeva odbijen (t. 25. i 26 odluke).
7. Predmetnom tužbom tužiteljica je zahtijevala posjedovnu zaštitu u odnosu na posjed stana koji se nalazi u kući u selu [adresa], Općina Kršan, na način da su 1. tuženik SD i 2. tužena ĆDP sa svoje strane stana otključali vrata koja su dijelila stan u kojem su živjeli 1. i 2. tuženici i stan u kojem su živjeli roditelji stranaka s njima i tužiteljica, te su tuženici u tom stanu roditelja nakon smrti oca VD izveli ličilačke radove, donijeli pokretnine u hodnik i dnevni boravak u prvu sobu desno, uklonili hranu, kućanske aparate i u razdoblju od 11. lipnja do 22. lipnja ispraznili stvari za kućanstvo – lonce, čaše, vilice, tanjure uz nalog uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja, kao i utvrđenje da je 3. tužena ŠD (kćerka 1. i 2. tuženika) smetala tužiteljicu od 11. lipnja do 18. lipnja 2022. na način da je u prvu sobu desno glavnog ulaza, u dnevni boravak donijela osobne i radne stvari pa se uselila uz nalog da joj se naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, odnosno da se ista iseli i zabrani tuženicima svako daljnje i slično smetanje ubuduće.
8. Odlučujući o istaknutom tužbenom zahtjevu tužiteljice, sud prvog stupnja ocjenom provedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a), utvrdio je polazeći od navoda tuženika da tužiteljici pripada pravo na suposjed odnosno da je bila sa svojim roditeljima pomažući im sve do njihove smrti i živjela sa njima u stanu dulje vremena, ocjenom da tužiteljici ne pripada samo pravo na suposjed, već isključivo pravo na posjed predmetnog stana obzirom da tuženici nisu vršili nikakav posjed ni suposjed u predmetnom stanu prije nego što su otključali unutarnja vrata, već su povremeno dolazili u stan i za vrijeme roditelja koristili vodu iz pročiščivaća, dok je 2. tužena brinula o roditeljima stranaka a 3. tužena je znala povremeno dolaziti pa nisu bili posjednici ni suposjednici predmetnog stana, već je tužiteljica ta koja je vršila i nastavila vršiti faktičnu vlast, nakon smrti oca bez obzira na činjenicu da je 1. tuženik zaključio Darovni ugovor sa ocem VD, te nije time postao faktični samostalni posjednik. Time tužiteljica kao isključivi posjednik koji su joj tuženici samovlasno oduzeli stupanjem u stan i probijanjem unutarnjih vratiju da joj pripada pravo na zaštitu posjeda temeljem odredbe čl. 21. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV). Time i zaključuje da tuženici nisu mogli samovlasno uspostavljati red u predmetnom stanu bez obzira na Darovni ugovor a obzirom da nitko nije prigovarao vremenu počinjenja smetanja utvrđeno je prema iskazu tužiteljice. Tuženici svojim iskazima nisu osporavali radnje navedene u tužbenom zahtjevu odnosno navedene pokretnine koje su uklonjene slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je moguće uspostaviti prijašnje stanje dok je u dijelu tužbenog zahtjeva koji je nedovoljno određen i koji nije moguće uspostaviti prijašnje stanje odbijen, pa u tom dijelu posjed tužiteljice ostaje bez zaštite a zadovoljenje svojih interesa može ostvariti samo drugim pravnim putem (traženjem naknade). Time je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži da se utvrdi da su 1. i 2. tuženici iz ormara uklonili hranu i kućanske aparate te se poziva na fotografije 5, 6, 7 iz kojih nije vidljivo o kojim se točno aparatima radi obzirom su se morali navesti ili opisati u svojim karakteristikama, kao što i nije navedeno o kojoj se hrani radi, količini hrane koja je uklonjena slijedom čega je i odbijen taj tužbeni dio zahtjeva kojim se traži uspostava prijašnjeg stanja za te pokretnine, uz utvrđenje da su tuženici u periodu od 11. lipnja 2022. do 18. lipnja 2022. ispraznili stvari za kućanstvo lonce, čaše, vilice, tanjure, žlice, noževe, kojim se traži da tuženici vrate u ormare u kuhinju kućanske stvari jer tužbeni zahtjev nije određen. U odnosu na 3. tuženu ŠD ocijenjen je tužbeni zahtjev kao osnovan obzirom da je dužna predati u posjed predmetne prostorije u koje je donijela svoje osobne stvari koje su navedene u tužbenom zahtjevu i prikazane na fotografijama obzirom da isključivi posljednji mirni posjed u predmetnom stanu je tužiteljica a 3. tužena ranijim povremenim dolascima i posjetima nije stekla položaj posjednika jer nema obilježja vršenja faktične vlasti nad predmetnim stanom i pokretninama u stanu, iz čega prvostupanjski sud zaključuje da je doseljenjem u stan i donošenjem svojih osobnih stvari opisanih tužbenim zahtjevom i počinila smetanje posjeda, te je i dužna uspostaviti prijašnje posjedovno stanje.
9. Tijekom postupka nije sporno da su roditelji stranaka imali svoj posebni stan u kojem su živjeli odvojeno od stana koji je i 1. tuženik, brat tužiteljice, posebno dogradio, te su međusobno i bili odvojeni time što je i 1. tuženik postavio stiropor uz vrata stana i odvojio stanove tako da je svaki od stana imao svoj posebni ulaz. Isto tako i nije sporno da je tužiteljica zbog bolesti majke i dolazila kod roditelja, dok je nakon smrti majke i bolesti oca i boravila u tom stanu u svojoj posebnoj sobi. Nije sporno da je 1. tuženik nakon smrti oca i uklonio stiropor i vrata koja su dijelila stanove roditelja od stana 1. tuženika, te je isto tako 1. tuženik pomaknuo namještaj, ofarbao sobu, odnio posuđe i namirnice u konobu.
10. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na posjedovnu zaštitu. Na temelju odredbe čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je ono bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. St. 2. tog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
11. Odredbom čl. 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
12. Prema iskazu tužiteljice proizlazi da se brinula o svojim roditeljima zbog čega je imala svoju sobu u tom stanu a i nakon smrti oca je tamo provodila vrijeme sa svojim unukom, kao i da joj 1. tuženik nije branio dolazak u stan a sve stvari koje su brat i njegova žena iznijeli iz stana, nisu bile njezine stvari, već stvari pokojnih roditelja i nisu tražili njezino dopuštenje. Nadalje je navela, da je taj stan smatrala svojim domom i tamo je godinama živjela a plan joj je bio da se s vremenom preseli u taj stan. Također joj tuženici fizički nisu branili dolazak u stan ali da u stanu više nisu postojale njezine stvari, već se nalazio stol za peglanje, sušilo i roba na njemu i par kartonskih kutija a da je te stvari pomaknula misli da bi se tuženici ljutili, ne direktno nego indirektno. Nakon počinjenog smetanja pokušala je prespavati jednom u stanu ali je tom prilikom nestalo vode u kupaoni, nakon čega je ona vrata od kupaone zaključala a u njezinoj sobi je bio prekrivač koji nije bio njezin, koji se nalazio na krevetu.
12.1. Prema iskazu 1. tuženika proizlazi da je stan koristio i prije i održavao ga je i kada je bio otac bolestan, održavao je centralno grijanje za oba stana i sve radove koji su bili na kući npr. krov, da su 2015. godine živjeli svako u svojem stanu, te je imao ključ od vratiju koja su bila poveznica između dva stana a obzirom da je njegova starija kćer 2006. godine do 2010. godine bila na fakultetu i živjela u tom stanu a njegova majka je voljela glasno slušati radio, vrata su izolirali u dogovoru sa roditeljima, smatrajući da je njegova sestra (tužiteljica) imala pravo koristiti stan i on joj to nije branio a sve je stvar dogovora, da je cijelu kuću smatrao jednim prostorom a nakon smrti roditelja više i nije postojala potreba za vratima koja su odvajala stan jednih od drugih.
13. Obzirom i na utvrđenja prvostupanjskog suda da je određeni dio odbijen, što i ne proizlazi iz izreke, te se i ne može utvrditi u odnosu na koji dio se to odnosi, tada je i nejasna presuda. Pri tome, jasno je da je tužiteljica boravila sa svojim roditeljima, odnosno kasnije svojim ocem u predmetnom stanu, time i da je posebno koristila jednu sobu u tom stanu, pa se i stoga u odnosu na žalbene navode tuženika treba i ispitati da li se radi o isključivom posjedu predmetnog dijela-stana nekretnine, kao i da li je i na koji način počinjeno takvo smetanje posjeda, obzirom i da prema iskazima i ostalih saslušanih svjedoka, kao i tužiteljice, proizlazi da joj nije onemogućen posjed te sobe u kojoj je i ranije bila, kao je li taj posjed ograničen na način koji to ona navodi.
14. Čin smetanja posjeda je čin neke osobe, kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedovanju, on negira već postojeću faktičnu vlast, a nameće tuđu. Dakle, on uspostavlja novo, izmijenjeno posjedovno stanje – faktična vlast dotadašnjeg posjednika nestaje, ili se smanjuje, biva ograničena, a ujedno se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja (ili u čiju je korist taj čin poduzet) ili se njegova već od ranije postojeća faktična vlast širi, odnosno oslobađa od ranijih ograničenja.
15. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti tu bitnu povredu na koju je ukazano ovim rješenjem te u nastavku raspraviti prigovor tuženika da li se radi o samovlasnom smetanju posjeda te na temelju ocjene izvedenih dokaza i utvrditi vršenje tog posjeda i bitne činjenice za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu.
16. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a prihvaćena žalba tuženika i ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Obzirom i da žalbom nije posebno zatražen trošak postupka, tada posebno o tom trošku nije ni odlučeno.
U Puli - Pola 19. ožujka 2025.
Sudac
Biljana Bojanić
