Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-1185/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijanke Salopek, predsjednice vijeća, Ivana Stipčića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Košir Skračić, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] 2. tužitelja PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (oboje kao nasljednici iza pok. HA), protiv 1. tuženice ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], ž. Z iz [adresa], Dinka Šimunovića 27, 2. tuženika BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tuženice VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], ž. P iz [adresa]. tuženice ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], ž. Filipa iz [adresa], koje sve zastupa punomoćnik Filip Ivan Žuro, odvjetnik u Splitu, radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana, odlučujući o žalbi 1.-4. tuženih izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Po-67/14 od 28. listopada 2016. i rješenja istog suda i broja od 28. listopada 2016., u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Po-67/14 od 28. listopada 2016. u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i rješenje istog suda poslovni broj: Po-67/14 od 28. listopada 2016. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke i predmet se u tim ukinutim dijelovima vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
„Tužiteljica HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao najmoprimac, i tuženici pod 1) ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ŠA OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 4) ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao najmodavci, zaključuju ugovor o najmu stana slijedećeg sadržaja:
1.Najmodavci daju, a najmoprimac prima u najam stan u [adresa], koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], dvor, čest. zem. [katastarska čestica], vrt, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to baš stan na prvom katu koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija.
Najmoprimac ima pravo koristiti zajedničke dijelove i uređaje zgrade zajedno s pripadajućim zemljištem na kojem se zgrada nalazi sukladno načelu pravnog jedinstva nekretnine.
2. Najmoprimac je dužan plaćati najamninu u iznosu od 199,20 kn.
Najamnina se plaća do 15. -og dana u mjesecu za tekući mjesec na račun koji najmodavci sporazumno odrede i o tome u pisanom obliku obavijeste najmoprimca ili na račun bilo kojeg najmodavca.
3.Najmoprimac će stan koristiti za stanovanje sa svojom obitelji i to:
- sinom PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], i
- nevjestom UA, OIB: [osobni identifikacijski broj].
4. Najmoprimac je dužan plaćati troškove koji terete predmetni stan po osnovi njegovog redovnog korištenja (struja, voda, telefon, čistoća i sl.), kao i troškove redovnog održavanja stana, dok troškovi investicijskog održavanja padaju na teret najmodavaca.
Najmoprimac plaća troškove izravno na račun pružatelja usluga.
5. Najmoprimac je dužan koristiti stan na način da ga čuva od oštećenja osim onih oštećenja do kojih dolazi redovnom uporabom stana.
6. Ovaj ugovor se sklapa na neodređeno vrijeme.
7. Na prava i obveze između ugovornih strana koji nisu uređeni ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o najmu stanova, kao i ostalih mjerodavnih propisa.
8.Ova presuda u cijelosti nadomješta Ugovor o najmu stana,
dok se u preostalom dijelu, kojim je zatraženo ovlaštenje u zemljišnim knjigama ishoditi upis zabilježbe statusa zaštićenog najmoprimca koji su tuženici dužni trpjeti te kojim je tužiteljica zatražila da se u ugovor o najmu stana kao član obiteljskog domaćinstva upiše njen unuk GA, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.“
1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda, poslovni broj: Po-67/14 od 28. listopada 2016., riješeno je:
„ I.Odbacuje se tužba u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje da tužiteljica ima pravni položaj najmoprimca s pravom na zaštićenu najamninu na stanu koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], dvor, čest. zem. [katastarska čestica], vrt, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], i to baš stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija i ima ga pravo koristiti s članovima njenog obiteljskog domaćinstva i to sinom PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nevjestom UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i unukom GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Dužni su tuženici pod 1), 2), 3) i 4) u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka iznos od 6.112,50 kn sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 28. listopada 2016. g. do isplate po stopi od 8,14 % godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.“
2. Protiv naprijed navedene presude u dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen i naprijed navedenog rješenja u dijelu pod točkom II. izreke, (u uvodu kojih odluka je prvostupanjski sud očito omaškom u pisanju naveo pogrešno prezime 3. tuženice kao VA umjesto ispravno ŠA, a što može u svako doba ispraviti) tuženi 1. ŽA, 2. BA, 3. ŠA i 4. ĆA (dalje u tekstu: tuženi) pravovremeno su podnijeli žalbe (žalbu protiv rješenja su naslovili kao dopuna žalbe) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. U odgovoru na žalbu protiv presude osporava se osnovanost žalbenih navoda, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
4. Presudom ovog suda poslovni broj: Gž-61/2017-3 od 12. srpnja 2018. odbijena je kao neosnovana žalba tuženih i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, dok je rješenjem ovog suda istog poslovnog broja i datuma odbijena kao neosnovana žalba tuženih i potvrđeno prvostupanjsko rješenje pod točkom II. izreke.
5. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-3188/2018-5 od 3. prosinca 2024. prihvaćena je revizija tuženih, ukinuta presuda ovog suda poslovni broj: Gž-61/2017-3 od 12. srpnja 2018. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.
6. Rješenje prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu, a navedeno pod točkom 1.1. ovog obrazloženja, je odluka o troškovima parničnog postupka vezana za odluku o glavnoj stvari, radi čega je po ocjeni ovog drugostupanjskog suda imajući u vidu naprijed navedenu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske osim o žalbi na presudu valjalo odlučiti i o žalbi na rješenje kojim je odlučeno o troškovima postupka (koje je zapravo trebalo biti sadržano u izreci presude).
7. Tijekom revizijskog postupka umrla je prvotna tužiteljica HA te je postupak nastavljen s njenim nasljednicima označenim u uvodu ove odluke kao tužiteljima, u svezi čega je prvostupanjski sud i donio odgovarajuće odluke.
8. Žalba tuženih protiv presude i rješenja je osnovana.
9. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje u pobijanim dijelovima u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer prvostupanjska presuda i rješenje, u žalbom pobijanim dijelovima, nemaju nedostataka zbog kojih ne bi bilo moguće ispitati njihovu pravilnost i zakonitost pa ni onih na koje se ukazuje žalbom, a nisu počinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP na počinjenje kojih drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Predmet spora o kojem je odlučeno presudom u pobijanom dijelu je zahtjev tužitelja da se donese presuda koja zamjenjuje ugovor o najmu stana s pravom na zaštićenu najamninu.
11. Temeljem utvrđenja: da je sada pokojna tužiteljica HA na dan stupanja na snagu Zakona o najmu stanova („Narodne novine“ broj 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06., dalje: ZNS) bila nositeljica stanarskog prava na predmetnom stanu; da joj je danom stupanja na snagu ZNS prestalo stanarsko pravo te je stekla prava i obveze najmoprimca s pravom na zaštićenu najamninu; da pravni prednik tuženih AA, kao vlasnik stana, a niti tuženi kao njegovi pravni slijednici, nisu s njom zaključili ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom; da je ona pravnom predniku tuženih AA, koji je umro 2004., plaćala najamninu za predmetni stan, a nakon njegove smrti najamninu je plaćala 2. tuženiku BA; da HA nikad nije iselila iz predmetnog stana te ga dugi niz godina koristi za stanovanje i nije iskazala volju ne izvršavati svoje obveze najmoprimca; da ona nema u vlasništvu useljivu kuću ili stan; da su na dan stupanja na snagu ZNS PA i UA bili članovi obiteljskog domaćinstva sada pokojne tužiteljice HA na način da su sa njom stanovali najmanje dvije godine prije stupanja na snagu ZNS i da zaštićena najamnina za predmetni stan mjesečno iznosi 199,29 kn, prvostupanjski sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev u dijelu kojim se zahtijeva donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana s pravom na zaštićenu najamninu sa sadržajem kao u žalbom tuženih pobijanom dijelu prvostupanjske presude.
12. Sada pokojna tužiteljica HA je stupanjem na snagu ZNS (5. studenoga 1996.) stekla prava i obveze najmoprimca (članak 30. stavak 1. ZNS), kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud, s time da su vlasnik stana i osoba koja ispunjava uvjete najmoprimca imali sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s pravom najmoprimca ugovoriti zaštićenu najamninu (u smislu članka 31. stavka 1. ZNS) pa tuženi bez uporišta u mjerodavnim odredbama ZNS navode da bi u primjeni odredbe članaka 30. stavka 1. ZN postojala razlika pri stjecanju, kako to oni navode, statusa „običnog“ najmoprimca i statusa „zaštićenog“ najmoprimca.
13. Iz odredaba članaka 30. i 31. ZNS proizlazi da se pravo najmoprimca stječe po sili zakona, ako su ispunjene pretpostavke propisane tim Zakonom, a zaključenje ugovora o najmu nije konstitutivni element za stjecanje tog prava.
14. Odredbom članka 33. stavka 2. ZNS je propisano da je zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stanu najmoprimac dužan podnijeti vlasniku stana u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, odnosno od dana pravomoćnosti odluke kojom je odlučeno o pravu te osobe na korištenje stana. Stavkom trećim istoga članka propisano je da ako vlasnik stana u roku od 3 mjeseca od primitka pisanog zahtjeva najmoprimca ne sklopi ili odbije sklopiti ugovor o najmu stanu najmoprimac će tražiti od suda donošenje presude koja će zamijeniti taj ugovor. Ti se postupci smatraju hitnim.
15. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izraženom u više odluka, iako propust najmoprimca da postupi prema članku 33. stavku 2. ZNS nema izravan učinak u smislu da se propuštanjem roka za sklapanje ugovora o najmu stanu gubi status zaštićenog najmoprimca, ova okolnost ne lišava najmoprimca obveze da u primjerenom razumnom vremenu, koje se utvrđuje prema okolnostima svakog pojedinog slučaja, zatraži sklapanje ugovora o najmu stanu radi pravne sigurnosti, odnosno potrebe da se u razumnom roku otklone dvojbe glede prava i obveza najmoprimca i najmodavca. Nije prihvatljivo da se od najmodavca i vlasnika stana očekuje da u nedogled čeka najmoprimca da zatraži sklapanje ugovora o najmu.
16. Primjereni rok za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom/podnošenje tužbe za donošenje presude koja će zamijeniti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom utvrđuje se ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja, osobito imajući u vidu jesu li postojale okolnosti koje bi opravdavale propuštanje podnošenja zahtjeva zaštićenog najmoprimca za sklapanje ugovora o najmu stana.
17. U konkretnom slučaju od trenutka stupanja na snagu ZNS pa do podnošenja tužbe u ovom predmetu prošlo je nešto više od 17 godina (ZNS je stupio na snagu 5. studenog 1996., a tužba je podnesena 20. svibnja 2014.), a i tuženi su tijekom postupka prigovorili da je tužba podnesena nakon 19 godina.
18. U smislu naprijed navedenog prvostupanjski sud u ovom postupku nije utvrdio zbog kojih okolnosti je sada pokojna tužiteljica HA zaštitu svojih prava podnošenjem predmetne tužbe u namjeri da regulira svoj stambeni status podnijela protekom nešto više od 17 godina od trenutka stupanja na snagu ZNS (iz kojih bi se činjeničnih utvrđenja mogao izvesti zaključak da li je u konkretnom slučaju u razumnom i primjerenom roku tražila sklapanje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom), odnosno jesu li postojale okolnosti koje bi opravdavale propuštanje podnošenja zahtjeva.
19. Propuštanje podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora o najmu stana, odnosno tužbe koja će zamijeniti taj ugovor u primjerenom roku ima za posljedicu gubitak stečenih prava zaštićenog najmoprimca.
20. Radi navedenog temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja, pri čemu je odluka o troškovima ukinuta jer ovisi o odluci o glavnoj stvari.
21. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će ponovnom ocjenom izvedenih dokaza utvrditi sve pravno odlučne činjenice pa tako i one na koje mu je ukazano ovom odlukom nakon čega će o zahtjevu u odnosu na kojeg je prvostupanjska presuda ukinuta donijeti novu odluku kojom će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.
22. Prvostupanjska presuda nije ispitivana u nepobijanom dijelu kojim je zahtjev tužiteljice (djelomično) odbijen.
U Sisku 19. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Marijanka Salopek
