REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-1157/24-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja VN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica MN, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 19. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagatelj NN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. PN, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1950. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1992. do njezine smrti 10. studenoga 2021.
Obrazloženje
1. Predlagatelj NN podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. PN, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je u izvanbračnoj zajednici s pok. PN živio od 1992.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka DN, RN, ON i CN.
4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u smrtni list (list 3) sud je utvrdio da je pok. PN umrla **.**.2021.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagatelja (list 17) sud je utvrdio da je isti bio u braku s VNĆ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1730/88 od 16. veljače 1989.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. PN (list 16) sud je utvrdio da je bila u braku sa KN, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Bjelovaru poslovni broj P-314/76-7 od 31. ožujka 1976.
10. Uvidom u elektronički zapis o prebivalištu za predlagatelja (list 6) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 9. travnja 1993. do 13. veljače 1998. na adresi [adresa], a od 13. veljače 1998. do danas na adresi [adresa].
11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog biljećnika IN iz [adresa] poslovni broj O-9805/21 od 31. siječnja 2022. (list 4-5), a koje je postalo pravomoćno 10. veljače 2022., sud je utvrdio da je u ostavinskom postupku iza pok. PN utvrđen kao jedini zakonski nasljednik izvanbračni suprug NN.
12. Iz iskaza predlagatelja VN sud je utvrdio da je bio na ratištu od 1990. do 1995., a sa pokojnom suprugom se upoznao 1992. preko jednog kolege koji je sa njim bio na ratištu. Prethodno je bio u braku u kojem je dobio kćer Natašu, a od prethodne supruge se službeno rastao 1990., bivša supruga otišla je u Tursku. Te iste godine kada su se pok. PN i predlagatelj upoznali počeli su živjeti zajedno na [adresa] gdje je predlagatelj živio sam u kući, dok je pokojna bila podstanar na Graberju i tada su se dogovorili da će pok. PN čuvati kuću dok je on na ratištu, a kući je povremeno dolazio. S vremenom su se zaljubili. Nisu nikada ozbiljno pričali o tome da bi se vjenčali, a kako su i godine prolazile i bili su sve stariji to im više nije niti bilo bitno. Živjeli su normalno kao svaki drugi bračni par, kupili su zajedno kuću u [adresa]. u koju su uselili 1997., zajedno su kupovali sve potrebno za uređenje kuće. Oboje su radili do odlaska u mirovinu. Predlagatelj je 2020. bio operiran zbog karcinoma debelog crijeva, pokojna je tada bila zdrava i brinula je o njemu. Dobili su zajedno koronu i zajedno završili u bolnici, predlagatelj je prvi dobio koronu. Nakon što su završili u bolnici pokojna je preminula nakon nekih 2-3 dana, bilo mu je jako teško zbog sve te situacije. Kćer Nataša sa sinom organizirala je sve potrebno za pogreb, jer je predlagatelj bio u bolnici, a on je platio sav potreban trošak pogreba. Bio je na pogrebu gdje su ga jedva pustili iz bolnice, a dovezen je u kolicima, jer nije mogao hodati zbog lošeg zdravstvenog stanja. Pokojna je imala prijavljeno prebivalište i na [adresa] i u [adresa]. U ostavinskom postupku jedini je nasljednik iza pokojne supruge, ona nije imala nikog drugog tko bi je naslijedio.
13. Iz iskaza svjedoka DN sud je utvrdio da su predlagatelj i pok. PN došli 1997. u [adresa] i živjeli su u kući zajedno sve do smrti pokojne. Susjeda im je, kuće su im dvorište do dvorišta i svakodnevno su se viđali, a povremeno su zajedno znali i popiti kavu. Znala je da nisu bili vjenčani, ne zna zašto se nisu vjenčali, jer u te privatne stvari ne ulazi. Izgledali su kao da su muž i žena, iako nisu bili službeno vjenčani. Dijelili su zajedničke financije, jer su kupovali zajedno sve što im je bilo potrebno za kuću i zajednički život. Pokojna PN dobila je koronu od koje je preminula u bolnici, a u isto to vrijeme u bolnici je bio predlagatelj, jer je također imao koronu. Bila je na pogrebu pokojne. Sve vezano za organizaciju pogreba obavili su kćer predlagatelja Nataša, to im nije zajednička kćer, i unuk, jer je predlagatelj još uvijek bio u bolnici, ali je predlagatelj bio na pogrebu, došao je u kolicima i bio je uz odar pokojne.
14. Iz iskaza svjedoka RN sud je utvrdio da je radio s predlagateljem koji je sa pok. PN živio na [adresa] negdje od oko 1992., a oko 1997. preselili u [adresa] od kada su se i počeli intenzivnije družiti. Naime, tada su se upoznale i njihove supruge i svi zajedno su se družili kao parovi, međusobno su se i posjećivali, jer su živjeli blizu. Poznato mu je da nisu bili vjenčani, ali ne zna razlog zašto se nisu vjenčali, jer je to njihova privatna stvar i u to nije ulazio. Iako nisu bili vjenčani živjeli su kao bračni par. Dijelili su zajedničke financije, išli su zajedno u kupovinu, ponekad su se znali i svi zajedno sresti u dućanu u Dubravi. Pokojna je preminula u bolnici od korone, a u isto to vrijeme i predlagatelj je bio u bolnici zbog korone. Bio je na pogrebu gdje je predlagatelj dovezen u kolicima i bio je uz odar pokojne.
15. Iz iskaza svjedoka ON sud je utvrdio da živi u [adresa], druga kuća od kuće u kojoj živi predlagatelj i gdje je živio sa pokojnom PN, oni su kupili svoju kuću i doselili se prije nešto više od dvadesetak godina kada su se i upoznali i počeli družiti. Kćer predlagatelja živjela je negdje na Ravnicama, a predlagatelj se razveo od svoje prve žene koja ga je ostavila sa kćeri i otišla je s novim mužem, nekim V, jer je odlazila u Tursku po robu, bavila se preprodajom robe. Sa predlagateljem se više družio, a povremeno su se znali družiti svi zajedno sa suprugama te su se posjećivali. Pokojna PN imala je problema sa nogama, sa koljenima, bila je dosta teška pa su od tuda dolazili njezini problemi. Znao je da njih dvoje nisu bili vjenčani, a pokojna je bila ljuta na predlagatelja zašto je neće ženiti, to mu je znala reći u razgovoru, a on joj je govorio da ne bi u to ulazio. Njih dvoje išli su uvijek zajedno u trgovinu po namirnice za kuću tako da su sigurno dijelili zajedničke financije. Bili su zajedno bez prekida sve do smrti pokojne. Pokojna PN brinula se o njihovom kućanstvu, bila je dosta pedantna i čista. Kada je došlo vrijeme korone oboje su završili u bolnici, predlagatelj se izvukao, a pokojna PN je preminula u bolnici od korone. Bio je na njezinom pogrebu, na polaganju urne na krematoriju, a bio je prisutan i predlagatelj na pogrebu.
16. Iz iskaza svjedoka CN, unuka predlagatelja, sud je utvrdio da od kada zna za sebe, zna da su djed i pokojna PN živjeli zajedno na adresi [adresa], dok po pričama zna da su prije toga živjeli na [adresa] negdje od 90- tih godina. Njih dvoje nisu se vjenčali, a sjeća se da mu je jedan od njih pokazao da su imali prstene, ali ne zna točno zašto se nisu vjenčali. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojne PN. Posjećivao ih je skoro svaki vikend i bio je obično kod njih preko školskih praznika. Njih dvoje bili su kao da su muž i žena. Dijelili su zajedničke financije i sve zajedno kupovali za kućanstvo. Oboje su završili u bolnici od korone gdje je pokojna PN preminula. Praktično se on pobrinuo za pogreb, jer je djed bio u bolnici, a njegova majka baš nije mogla zbog zdravstvenog stanja. Djed je došao na pogreb gdje su ga pustili iz bolnice na njegov zahtjev, taman su ga bili i skinuli sa respiratora.
17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna PN bili u vezi od 1992. te su živjeli u istom domaćinstvu na adresama u [adresa] i [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagatelj je bila neoženjen, a pokojna PN neudana za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
21. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 19. ožujka 2025.
Sudac
Nataša Marahovec Kantarević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem, odnosno, e-komunikacijom.
DNA:
1. Predlagatelju uz rj. o naplati pristojbe za prijedlog 13,27 EUR i odluku 19,91 EUR
2. Protustranci
