Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-13303/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. CA i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. CA podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 9. kolovoza 2022., broj: Pp-4464/2022, u sjednici vijeća održanoj 12. prosinca 2023. i 19. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. CA i potvrđuje prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. CA obvezan je naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 50,00 eura (pedeset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 9. kolovoza 2022., broj: Pp-4464/2022 i ispravkom te presude od 6. ožujka 2024., broj: 88 Pp-4464/2022, proglašen je krivim okr. CA da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 2.100,00 kuna, a okr. ŽA da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 1.500,00 kuna.
1. U izrečene novčane kazne okrivljenicima je uračunato vrijeme oduzimanja slobode 9. kolovoza u 10:10 sati do 17:30 sati istog dana kao 300,00 kuna novčane kazne, tako da okr. CA preostaje 1.800,00 kuna novčane kazne, a okr. SA 1.200,00 kuna novčane kazne, koje su dužni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.
1.2. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka 100,00 kuna, svaki okrivljenik.
2. Protiv te presude okr. CA po branitelju Leonardu Troskotu podnio je žalbu zbog svih žalbenih osnova, a iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žalitelj pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja okr. CA navodi da je sud nepravilno naveo da je priznao počinjenje prekršaja, budući da je samo priznao da je do naguravanja uistinu došlo te da je, kao reakciju na fizički napad i vrijeđanje okr. SA istom samo rekao „razbojnici, policija, prljave bosančine, vi ste otjerali moju sestru u grob“. Po mišljenju žalbe, sud je samo utvrdio da je došlo do obiteljskog nasilja u kojem su se dvojica okrivljenika naguravali i međusobno vrijeđali, a što je lakonski i potpuno bespredmetan zaključak s obzirom na nesporne činjenice koje su prezentirane sudu, a koje sud uopće ne spominje, te se žalbom opisuju imovinsko pravni odnosi na nekretnini u ff, dg., kao i okolnosti događaja zbog kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak. Žalitelj ističe da je njegov obrana krivo protumačena, naročito u kontekstu činjenice da je napadnut u svom domu od strane okr. SA i još trojice muškaraca, a iz samog sadržaja njegove izjave očito je da je takvo „priznanje“ sugerirano od strane suda, odnosno da je u tom dijelu žalitelj koji je pravno neuk i nije imao branitelja kao profesionalnu pravnu pomoć, očito izmanipuliran.
6. Međutim, zapisnik o ispitivanju okr. CA u žurnom postupku od 9. kolovoza 2022., pred prvostupanjskim sudom (list 25 spisa) ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu njegove zakonitosti i istinitosti. Okrivljenik je, sukladno odredbama Prekršajnog zakona, poučen o svim pravima i dužnostima koje ima kao okrivljenik, poučen o pravu na branitelja odrekao se svog tog prava te u obrani naveo da se smatra krivim i priznaje počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret i između ostalog naveo: “Kritičnog dana zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa došlo je do psihičkog i fizičkog nasilja između mene i mog nećaka SA i to na način da se meni ŽA obratio riječima „Propalico goni se u Zapruđe“, a ja njemu „Razbojnici, policija, prljave bosančine, vi ste otjerali moju sestru u grob“, nakon čega smo se međusobno naguravali te je došlo do pucanja vrata u kući.“ Okr. CA je, nadalje, naveo da je ponovio nasilje u obitelji i molio da se uzme u obzir da brine o majci, zaposlio se, međutim ima jako mala primanja te je iskazao žaljenje zbog počinjenog prekršaja. Zapisnik je okrivljenik vlastoručno, bez primjedbe potpisao.
6.1. Slijedom navedenog, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da je okr. CA na jasan i nedvosmislen način priznao prekršaj koji mu se stavlja na teret, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, bez obzira na pravnu neukost žalitelja, razumno je očekivati da bi kao punoljetna i zrela osoba stavio primjedbe na zapisnik u kojem je sudac njegovu obranu iznio drugačije ili nije naveo sve okolnosti koje je okrivljenik isticao u svojoj obrani, a potom da bi i takav zapisnik odbio potpisati.
6.2. Iz navedenih razloga, sve okolnosti koje žalitelj iznosi u žalbi u odnosu na predmetni događaj, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, istaknute tek sada u žalbi, ukazuju se zakašnjelim. Naime, u smislu navedene zakonske odredbe, u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao, što očito nije u ovoj situaciji.
6.3. U odnosu na navode žalbe da je otac okr. SA potpuno izostavljan iz ovog predmeta, iako je poticao i pomagao sinu u počinjenju prekršaja prema žalitelju, treba navesti da ovlašteni tužitelj, kao ni okr. CA u svojstvu oštećenika tužitelja nisu podnijeli optužni prijedlog protiv oca SA, pa sud nije ni imao ovlasti odlučivati o njegovoj krivnji.
6.4. Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. Žalitelj pobija odluku o kazni, kao i troškovima postupka, smatrajući da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pa u odnosu na njega nema mjesta izricanju nikakve sankcije, kao ni dužnosti da nadoknadi troškove postupka.
7.1. Međutim, okr. CA je proglašen krivim te mu je prvostupanjski sud osnovano izrekao prekršajnopravnu sankciju. Ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, u dostatnoj mjeri vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Treba navesti da je žalitelju za kvalificirani prekršaj ponovljenog nasilja izrečena blaža vrsta propisane kazne, novčana kazna, koja je primjenom propisu o ublažavanju kazne i ublažena ispod propisanog minimuma.
7.2. Ovaj sud je imao u vidu da je, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nešto niži minimum i maksimum novčane kazne. Međutim, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, „novi“ Zakon nije blaži za okr. CA, budući da mu je pobijanom presudom izrečena novčana kazna blaža od propisane.
8. Očite pogreške u pisanju imena u odlomcima 10. i 11. na str 2. pobijane presude, na koje žalbom ukazuje žalitelj ispravljene su rješenjem o ispravku presude od 6. ožujka 2024., koje je, kao i ispravljena presuda, dostavljeno strankama u postupku.
9. Budući da je okr. CA proglašen krivim, pravilno je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu (čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona), a dosuđeni troškovi su u propisanom minimumu paušalnog iznosa.
10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje žalitelja. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 50,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. CA.
11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okr. CA, branitelja i tužitelja.
