Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-724/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužitelja IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o., odvjetnicima u Zadru, protiv tužene OTP banke d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupane po punomoćnicima iz OD Anić i Anić d.o.o., odvjetnicima u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2025., u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja, te odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tužene, dana 19. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev pod točkom I. koji glasi: "I. Nalaže se tuženoj OTP banci d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, da tužitelju IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.108,34 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to na:

- 14,31 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2008. do isplate,

- 35,89 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2008. do isplate,

- 36,82 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2008. do isplate,

- 36,58 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2008. do isplate,

- 35,36 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2008. do isplate,

- 35,77 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2008. do isplate,

- 46,82 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2008. do isplate,

- 47,07 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2008. do isplate,

- 47,02 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2008. do isplate,

- 48,78 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2008. do isplate,

- 52,98 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2008. do isplate,

- 66,55 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2008. do isplate,

- 72,28 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2009. do isplate,

- 72,29 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2009. do isplate,

- 70,30 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2009. do isplate,

- 70,69 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2009. do isplate,

- 70,73 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2009. do isplate,

- 73,26 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2009. do isplate,

- 82,59 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2009. do isplate,

- 81,77 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2009. do isplate,

- 82,68 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2009. do isplate,

- 81,56 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2009. do isplate,

- 82,18 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2009. do isplate,

- 82,02 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2009. do isplate,

- 83,80 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2010. do isplate,

- 84,92 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2010. do isplate,

- 84,60 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2010. do isplate,

- 85,71 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2010. do isplate,

- 87,80 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2010. do isplate,

- 88,19 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2010. do isplate,

- 90,63 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2010. do isplate,

- 90,47 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2010. do isplate,

- 95,62 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2010. do isplate,

- 92,50 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2010. do isplate,

- 93,13 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2010. do isplate,

- 96,34 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2010. do isplate,

- 96,54 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2011. do isplate,

- 88,15 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2011. do isplate,

- 74,37 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2011. do isplate,

- 74,31 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2011. do isplate,

- 75,90 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2011. do isplate,

- 79,36 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2011. do isplate,

- 91,09 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2011. do isplate,

- 103,96 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2011. do isplate,

- 95,60 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2011. do isplate,

- 92,72 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2011. do isplate,

- 92,79 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2011. do isplate,

- 93,05 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2011. do isplate,

- 95,31 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2012. do isplate,

- 95,91 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2012. do isplate,

- 95,00 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2012. do isplate,

- 94,76 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2012. do isplate,

- 95,02 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2012. do isplate,

- 95,57 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2012. do isplate,

- 94,59 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2012. do isplate,

- 94,23 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2012. do isplate,

- 92,03 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2012. do isplate,

- 93,68 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2012. do isplate,

- 94,38 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2012. do isplate,

- 93,69 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2012. do isplate,

- 92,90 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2013. do isplate,

- 92,52 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2013. do isplate,

- 92,15 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2013. do isplate,

- 93,65 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2013. do isplate,

- 91,10 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2013. do isplate,

- 90,57 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2013. do isplate,

- 90,66 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2013. do isplate,

- 90,27 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2013. do isplate,

- 91,01 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2013. do isplate,

- 91,42 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2013. do isplate,

- 91,54 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2013. do isplate,

- 92,38 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2013. do isplate,

- 53,89 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2014. do isplate,

- 11,43 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2014. do isplate,

- 11,47 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2014. do isplate,

- 11,37 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2014. do isplate,

- 11,25 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2014. do isplate,

- 11,23 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2014. do isplate,

- 11,26 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2014. do isplate,

- 11,28 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2014. do isplate,

- 11,26 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2014. do isplate,

- 11,28 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2014. do isplate,

- 11,32 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2014. do isplate,

- 11,30 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2014. do isplate,

- 11,28 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2015. do isplate,

- 11,24 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2015. do isplate,

- 11,19 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2015. do isplate,

- 11,16 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2015. do isplate,

- 11,12 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2015. do isplate,

- 11,09 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2015. do isplate,

- 11,05 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2015. do isplate,

- 23,35 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2015. do isplate,

- 36,37 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2015. do isplate, po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), sve u roku od 15 dana.“

II. Tužena nema pravo jednostrano mijenjati kamatnu stopu na tražbine iz njihovog ugovora: Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] broj ugovora: 060412273143-SN s nadnevkom: 12. travnja 2006. godine.

III. Nalaže se tuženoj OTP banci d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, da tužitelju IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 3.572,72 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to na:

- 3,88 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2008. do isplate,

- 14,47 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2008. do isplate,

- 14,85 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2008. do isplate,

- 14,75 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2008. do isplate,

- 14,27 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2008. do isplate,

- 14,44 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2008. do isplate,

- 25,71 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2008. do isplate,

- 26,04 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2008. do isplate,

- 26,01 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2008. do isplate,

- 27,00 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2008. do isplate,

- 30,74 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2008. do isplate,

- 45,02 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2008. do isplate,

- 48,90 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2009. do isplate,

- 48,92 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2009. do isplate,

- 47,59 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2009. do isplate,

- 47,86 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2009. do isplate,

- 47,90 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2009. do isplate,

- 50,70 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2009. do isplate,

- 60,01 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2009. do isplate,

- 59,44 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2009. do isplate,

- 60,11 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2009. do isplate,

- 59,31 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2009. do isplate,

- 59,77 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2009. do isplate,

- 59,67 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2009. do isplate,

- 60,98 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2010. do isplate,

- 61,81 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2010. do isplate,

- 61,58 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2010. do isplate,

- 62,41 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2010. do isplate,

- 63,94 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2010. do isplate,

- 64,24 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2010. do isplate,

- 66,04 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2010. do isplate,

- 65,93 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2010. do isplate,

- 69,70 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2010. do isplate,

- 67,44 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2010. do isplate,

- 67,91 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2010. do isplate,

- 70,27 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2010. do isplate,

- 70,43 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2011. do isplate,

- 62,40 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2011. do isplate,

- 48,46 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2011. do isplate,

- 48,44 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2011. do isplate,

- 49,49 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2011. do isplate,

- 51,75 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2011. do isplate,

- 54,33 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2011. do isplate,

- 57,16 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2011. do isplate,

- 52,58 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2011. do isplate,

- 51,01 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2011. do isplate,

- 51,06 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2011. do isplate,

- 51,23 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2011. do isplate,

- 52,48 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2012. do isplate,

- 52,83 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2012. do isplate,

- 52,34 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2012. do isplate,

- 52,23 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2012. do isplate,

- 52,39 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2012. do isplate,

- 52,71 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2012. do isplate,

- 52,19 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2012. do isplate,

- 52,00 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2012. do isplate,

- 50,80 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2012. do isplate,

- 51,73 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2012. do isplate,

- 52,13 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2012. do isplate,

- 51,77 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2012. do isplate,

- 51,35 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.01.2013. do isplate,

- 51,16 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.02.2013. do isplate,

- 50,96 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.03.2013. do isplate,

- 51,82 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.04.2013. do isplate,

- 50,42 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.05.2013. do isplate,

- 50,14 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.06.2013. do isplate,

- 50,21 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.07.2013. do isplate,

- 50,01 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.08.2013. do isplate,

- 50,43 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.09.2013. do isplate,

- 50,67 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.10.2013. do isplate,

- 50,77 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.11.2013. do isplate,

- 51,24 EUR počevši od dana koji slijedi danu: 15.12.2013. do isplate, po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), sve u roku od 15 dana.

IV. Utvrđuje se da ne postoji potraživanje tužene prema tužitelju u iznosu od 298,58 EUR/2.249,71 kuna po osnovu utvrđene i za podmiru dospjelih obroka kredita tužitelju iskorištene preplate uvećano za zakonske zatezne kamate koje na iznos od 100,54 EUR/757,50 kuna teku od 16. veljače 2016. pa do konačne isplate, na iznos od 99,67 EUR/750,95 kuna teku od 16. ožujka 2016., na iznos od 98,38 EUR/741,26 kuna teku od 16. travnja 2016., pa do konačne isplate, kao i u iznosu od 1.266,55 EUR/9.542,84 kuna po osnovu utvrđene i za zatvaranje kredita iskorištene preplate uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 14. svibnja 2016. pa do konačne isplate.

V. Nalaže se tuženoj OTP banci d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, isplatiti tužitelju IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka iznos od 2.339,53 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2025., kao dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je sa tuženom zaključio dana 12. travnja 2006. Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] broj 060412273143-SN, kojim ugovorom se obvezao tuženoj plaćati kamate. Pošto su kamate ugovorene, ali njihova stopa nije ugovorom niti određena niti odrediva, stopa kamata da je određena čl. 26. st. 3. ZOO u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata. Tako, tužitelj drži da ga je tužena teretila za kamate po stopi višoj od one na koju je imala pravo, čime da mu je počinila štetu, a sebi stekla korist bez osnove. Stoga, tužena, koja je sastavila ugovor, da mu je dužna vratiti stečeno bez osnove zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama od dana stjecanja. Ističe da je među strankama sporno ima li tužena pravo jednostranom odlukom mijenjati stopu kamata, koje pravo tužitelj odriče tuženoj. Ako tužena prizna da nije imala i nema to pravo, tužbeni zahtjev da valja usvojiti, a ako na tom pravu ustraje, tužitelj da ima pravni interes tražiti da Sud utvrdi postoji li to jednostrano pravo ili ne postoji, slijedom čega postavlja glavni tužbeni zahtjev. Također, ističe kako je kamatna klauzula ništetna u dijelu u kojem se njome uglavljuje promjena visine stope kamata u skladu s jednostranom odlukom tuženika. Kamatna klauzula u tom dijelu ništetna je jer, protivno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača. Stoga u navedenom slučaju, s obzirom da je Ugovor pripremila i predložila tužena, te se o kamatnoj klauzuli nije pojedinačno pregovaralo, da vrijedi ugovorena početna kamatna stopa, sve na temelju odredaba čl. 81., 87. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. Nov. 96/03) i čl. 6., 96., 102. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. Nov 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13) i čl. 41., 49., 55. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. Nov 41/14), a eventualno sporne odredbe Ugovora Sud da je dužan tumačiti u korist tužitelja sukladno čl. 320 st. 1. ZO. Stoga, ukoliko Sud ne bi usvojio tužbeni zahtjev pod toč. I. predlaže usvojiti eventualno kumulirani tužbeni zahtjev. Sukladno Rješenju ovog Suda od 29. siječnja 2019., te naloga da dopuni, odnosno ispravi toč. I. glavnog tužbenog zahtjeva i eventualni tužbeni zahtjev, tužitelj podneskom od 10. travnja 2019. uređuje i precizira tužbeni zahtjev sukladno privatnom vještvu, na način da toč. I. glavnog tužbenog zahtjeva potražuje isplatu iznosa od 46.023,38 kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, toč. II. traži da se utvrdi da tužena nema pravo jednostrano mijenjati kamatnu stopu na tražbine iz predmetnog Ugovora o kreditu, toč. III. traži da se naloži tuženoj da mu naknadi parnični trošak, dok u slučaju da Sud ne usvoji glavni tužbeni zahtjev pod toč. I., predlaže usvojiti eventualno kumulirani zahtjev, na način da se naloži tuženoj da mu isplati iznos od 27.018,76 kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tužena se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava osnov i visinu, poriče navode tužbe, ističe prigovor zastare, te predlaže da se svi tužbeni zahtjevi u cijelosti odbiju kao neosnovani uz osudu tužitelja na snašanje troškova postupka, te ističe i prigovor radi prebijanja. Nadalje, drži da tužitelj nema pravnog osnova, a time niti interesa za vođenje ove parnice, budući je kredit s valutnom klauzulom u CHF na koji se tužitelj poziva, u skladu s odredbama ZID ZPK (Nar. Nov. 102/15), koji je stupio na snagu dana 30. rujna 2015., konvertiran u eurski kredit, slijedom čega su stranke suglasno izmijenile osnovni Ugovor i to s važenjem ex tunc. Dakle, obzirom da je tužitelj prihvatio ponudu tužene i konvertirao CHF kredit, ističe da je Ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u CHF pravno prestao postojati, a nastao je novi ugovorni odnos, to jest Ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u EUR, s važenjem ex tunc, dakle, kao da je takav bio od samog početka. Slijedom navedenog, stranke da su suglasno izmijenile osnovni Ugovor i glede primijenjenih kamatnih stopa s važenjem ex tunc i načina promjene kamatne stope nakon provedene konverzije, tako da sporne ugovorne odredbe, suglasnom voljom ugovornih stranaka više nisu na snazi i ne proizvode nikakve pravne učinke. Naime, sklapanjem Dodatka br. 1. izmijenjena je i početno ugovorena kamatna stopa, početno utvrđeni otplatni plan i sve njegove izmjene (dakle, i kamatne stope), zamijenjeni su novim otplatnim planom, pa da je kod tužitelja kao rezultat ukupnosti svih tih promjena utvrđena preplata u iznosu od 11.449,11 kuna, koja je dijelom iskorištena za namirenje budućih obroka kredita i to u iznosu 1/2 mjesečnog anuiteta, a ostatak za potpuno namirenje kredita, te je utvrđen i novi iznos dospjele glavnice iskazan u valuti EUR (25.417,09 EUR na dan 5.2.2016.). Također, tužena ističe da je tužitelj slobodnom voljom prihvatio ponudu tužene i sklopio Dodatak Ugovora kojim je konverzija kredita dosljedno provedena, te Sporazum o korištenju preplate, pa da se onda prava i obveze ugovornih stranaka moraju prosuđivati isključivo i jedino u skladu sa sklopljenim Dodatkom br. 1. Ugovora o kreditu. Zbog navedenog, drži da tužitelj nema osnova, a time ni prava potraživati bilo kakvu isplatu temeljem osnovnog Ugovora, pa iz tog razloga niti Presude iz postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača ne mogu predstavljati pravni temelj za utuženo potraživanje. Za slučaj da Sud usvoji tužbeni zahtjev, tužena u odnosu na utuženu tražbinu tužitelja radi isplate, ističe prigovor radi prebijanja svoje tražbine po osnovu utvrđene i za podmiru dospjelih obroka kredita tužitelja iskorištene preplate u iznosu od 2.249,71 kuna, uvećano za zakonske zatezne kamate, kao i svoje tražbine po osnovu utvrđene i za zatvaranje kredita iskorištene preplate u iznosu od 9.542,84 kuna, uvećano za zakonske zatezne kamate.

3. Sud je izveo dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj: 060412273143-SN od 12.4.2006. (l.s. 5-8), promet po računu od 1.1.2006. do 17.10.2017. (l.s. 60-71), promet po računu od 1.1.2014. do 12.10.2017. (l.s. 72-73), obavijest o dospijeću obroka i redovne kamate od 12.10.2017. (l.s. 74-78), Dodatak br. 1. Ugovora o kreditu broj: 151109070056 od 5.2.2016. (l.s. 103-104), pregled uplata po kreditu (l.s. 105), promet po računu od 1.1.2014. do 17.1.2020. (l.s. 106-107), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Majde Korljan, dipl.oec. od 1.4.2024. (l.s. 302-330), te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke ovog postupka.

4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud nije našao osnovanim glavni tužbeni zahtjev tužitelja pod točkom I., međutim točku II. glavnog tužbenog zahtjeva, kao i podredno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja cijenio je u cijelosti osnovanim.

5. Predmet ovog spora zahtjev je tužitelja za povratom iznosa koje je preplatio tuženoj s osnova promjene kamatne stope, pa tako glavnim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtjeva da se naloži tuženoj da mu isplati iznos od 6.108,34 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na svaki pojedini plaćeni mjesečni iznos počevši od dospijeća pa do isplate, a koji iznos tvrdi da je tužena stekla bez osnove da je redovna kamata obračunavana prema stopi iz čl. 26. st. 3. ZOO za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 1. siječnja 2014., te da se utvrdi da tužena nema pravo jednostrano mijenjati kamatnu stopu na tražbine iz predmetnog Ugovora o kreditu, dok eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži da se naloži tuženoj da mu isplati iznos od 3.572,72 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na svaki pojedini plaćeni mjesečni iznos počevši od dospijeća pa do isplate, a koji iznos tvrdi da je tužena stekla bez osnove da je redovna kamata obračunavana prema početnoj stopi redovne kamate naznačenoj u predmetnom ugovoru, za razdoblje od zaključenja ugovora do 1. siječnja 2014.

5.1. Navedeno je tužitelj precizirao po provedenom financijskom vještačenju po stalnoj sudskoj vještakinji Majdi Korljan, svojim podneskom od 22. kolovoza 2024.

6. Tako, nije sporno među strankama ovog postupka da su tužitelj kao korisnik kredita i tužena kao kreditor zaključili Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj: 060412273143-SN dana 12. travnja 2006., kojim ugovorom je tužitelju odobren stambeni kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 50.180,00 CHF, uz rok otplate od 26 godina koji će se vršiti u 312 jednakih mjesečnih anuiteta, te kamatnu stopu u iznosu od 4,39% godišnje, koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva, te koja promjena se vrši sukladno izmjenama i dopunama Odluke o kamatama banke.

6.1. Također nije sporno niti da su stranke dana 5. veljače 2016. zaključile Dodatak br. 1. predmetnog Ugovora o kreditu, temeljem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim iste utvrđuju konverziju kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR, kako nedospjela glavnica kredita na dan konverzije valute iznosi 25.417,09 EUR u kunskoj protuvrijednosti, te kako umjesto početno ugovorene kamatne stope, kamatna stopa u trenutku zaključenja Dodatak br. 1. predmetnog Ugovora o kreditu iznosi 5,62% godišnje.

7. U ovom postupku sporna je pravna osnova tužbenog zahtjeva, kao i visina istog, da li se na predmetni spor primjenjuju pravna utvrđenja iz presuda po kolektivnoj tužbi Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača „Potrošač“, jesu li odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, da li je tužitelj zaključenjem Dodatka ugovora o kreditu (konverzijom) obeštećen, čime je izgubio pravni interes za podnošenje ove tužbe, te su istaknuti prigovor zastare i prigovor radi prebijanja.

8. Naime, tužitelj saslušan kao stranka ovog postupka, iskazao je da je u poslovnici OTP banke u Zadru 2006., zaključio s istom Ugovor o kreditu, obzirom da je želio riješiti stambeno pitanje, odnosno dovršiti kuću u [adresa], u kojoj i dan danas živi. Naime, u to vrijeme radio je u školi te je tamo dobio letak, pa je zato pristupio u banku jer je na istom vidio kako se nude povoljni krediti sa povoljnim kamatama. Tako, u poslovnici da je razgovarao sa djelatnikom te mu je rečeno da je najpovoljnije da podigne kredit u CHF, jer je rata bila mala, kao i kamate, a obzirom da je on jedini bio zaposlen u kući, te je to sve skupa morao financirati, tako mu je onda i odgovaralo, pa je zaključio kredit i to kao stambeni, na rok otplate od 26 godina te na iznos od oko 50.000,00 CHF. U početku rata mu je bila nekih 1.300,00 kuna, a nakon toga, misli da je prošla otprilike godina dana, rata da je narasla za gotovo duplo, te je njemu i njegovoj obitelji bilo jako teško to plaćati. Tom prilikom nisu ga pozivali iz banke, niti je išta pregovarao zbog promjene kamatne stope, već je samo kući dobio obavijest o povećanju, kao i novi otplatni plan. Nakon toga, izvršio je konverziju ovog kredita u euro, misli negdje 2015., a naknadno da je čitav kredit prenio u PBZ, tako da misli da je onaj u OTP banci zatvorio dizanjem novog kredita u PBZ. Kada ga se pita, iskazuje da prilikom zaključenja ovog Ugovora, nije pregovarao o nikakvim odredbama istog, nije ga je itko upozorio da je moguće da dođe do ovolike promjene kamatne stope, odnosno povećanja; da je znao da je kamatna stopa promjenjiva, ali ne i da je moguće da ovako raste, te misli da su mu čak govorili kako postoji mogućnost da će stopa padati, da je to vjerojatnije. Na poseban upit svog punomoćnika, tužitelj je iskazao da nije bio nikakvog pregovaranja o sadržaju Ugovora o kreditu, da je ugovor dobio na stol već gotov, sastavljen po banci, te je mogao ili potpisati ili odbiti.

9. Tako, ovaj Sud je stava da u konkretnom slučaju ima mjesta primjeni Presude i Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1401/12 dana 4. srpnja 2013. godine, koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda pod poslovnim brojem Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. godine, kojom je utvrđeno da je ovakav način ugovaranja promjenjive kamatne stope u ugovorima o kreditu kojeg su banke, pa tako i tužena, sklapale s potrošačima, nisu bile uočljive ni jasne niti razumljive, zbog čega je došlo do neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, a što je suprotno temeljnim načelima obveznog prava, uz ostalo načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima, te načelu dužnosti njihove suradnje i zabrani zlouporabe prava i da se radilo o nepoštenoj odredbi, zbog čega su takve odredbe ugovora bile ništetne. Pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda RH pod poslovnim brojem Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. godine potvrđena je navedena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu u dijelu kojim se utvrđuje da je između ostalih i tužena u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 1. srpnja 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa da su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima.

9.1. Odlukom Vrhovnog suda RH pod poslovnim brojem Rev-2221/18 od 3. rujna 2019. godine odbijena je kao neosnovana revizija 1-8 tuženih banaka i potvrđena odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Pž- 6632/17, u dijelu u koje je utvrđeno da su iste povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditu koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora banke kao trgovci nisu potrošače u cijelosti informirali o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana. Jednako tako u odluci istog suda pod poslovnim brojem Revt-249/14 od 9. travnja 2015. godine utvrđeno je da su povrijeđeni kolektivni interesi i prava korisnika kredita, na način da je ugovorena kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva, u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku tuženika o promjeni stope ugovorne kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača.

9.2. Citirane presude donesene su na temelju odredbe čl. 131. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov. 96/03 – dalje ZZP), a temeljem odredbe čl. 138.a. ZZP-a, odluka kojom sud usvaja takav tužbeni zahtjev povodom kolektivne tužbe za zaštitu potrošača obvezuje sve ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Također, odredbom čl. 502.b ZPP-a propisan je sadržaj tužbe iz čl. 502.a. ZPP-a, dok je čl. 502.c ZPP-a propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a. st. 1. ZPP, da su određeni postupanjem uključujući i propuštanjem tuženika povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

10. Obzirom na navedeno, poglavito utvrđenje da je i tužena, povrijedila kolektivne interese i prava potrošača koristeći u ugovorima o potrošačkom kreditiranju koje je zaključila u određenom razdoblju, nepoštene odredbe u kojima je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s jednostrukom odlukom tužene, to je ovaj Sud utvrdio da su odredbe čl. 3. (promjenjiva kamatna stopa) predmetnog Ugovora o kreditu ništetne, sukladno odredbi čl. 322., u vezi s čl. 324. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Nar. Nov. broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje ZOO), te odredbama čl. 81. st. 1. i čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača (Nar. Nov. broj 96/03 – dalje ZZP/03) i čl. 96. st. 1. ZZP, to sve jer je tužena iskoristila svoj položaj i protivno načelu savjesnosti i poštenja nametnula ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi po kojoj odluka o promjeni ovisi isključivo o volji banke, obzirom da pozitivni propisi koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu nisu propisivali obvezu ugovaranja kriterija za primjenu promjenjive kamatne stope, te iako nije zabranjeno istovremeno ugovoriti valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, činjenica što obveza potrošača istovremeno ovisi o dva promjenjiva bitna elementa čini tu obvezu posebno rizičnom, jer u vrijeme sklapanja ugovora potrošač ne zna koji iznos glavnice kredita izražene u kunama će biti u obvezi tijekom dugoročne otplate vratiti banci, a ne zna niti koju će cijenu (redovnu kamatu) za to platiti. Iznos glavnice kredita, koji je promjenjiv, a ovisi o odnosu švicarskog franka i kune, ne mogu unaprijed znati niti na njega utjecati ni banke ni potrošači, dok iznos cijene ovisi i o iznosu glavnice, koji je neizvjestan, i o visini kamatne stope, koja je tijekom postojanja obveze po ugovoru promjenjiva sukladno odluci banke, dakle vjerovnika. Zato već sama činjenica da u opisanoj situaciji drugi promjenjivi element o kojem ovisi visina obveze potrošača - kamatu, određuje banka jednostrano, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača i to protivno načelu savjesnosti i poštenja. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

11. U odnosu na prigovor zastare, valja reći da je zastarni rok za stjecanje bez osnove pet godina, te da je prigovor neosnovan. Naime, podnošenjem kolektivne tužbe Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača došlo je do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO, zbog čega zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe, dakle od 14. lipnja 2018. kada je pravomoćno odlučeno da je odredba o valutnoj klauzuli ništetna, odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/12 od 4. srpnja 2013., pa zastarni rok od 5 godina počinje teći 14. lipnja 2018. Stoga, imajući u vidu ovakav pravni stav, zastara tražbine tužitelja u konkretnom slučaju nije ni počela teći.

12. Obzirom da tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je platio nešto što nije bio dužan, na konkretan pravni odnos ima se primijeniti institut stjecanja bez osnove, propisan odredbom čl. 1111. st. 1. ZOO, prema kojoj kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Također, ističe se da je odredbom čl. 1115. ZOO propisano da kada se vraća ono što je stečeno bez osnove, da se moraju vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

13. Kako je tužena osporila i visinu tužbenog zahtjeva, to je radi utvrđivanja okolnosti visine preplaćenih iznosa, a temeljem provedenog financijskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Majdi Korljan, koji nalaz i mišljenje ovaj Sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan, utvrđeno da je tužitelj uslijed jednostrane promjene kamatne stope, a da se redovna kamata obračunavala prema početnoj stopi redovne kamate naznačenoj u predmetnom Ugovoru o kreditu, preplatio iznos od 3.573,72 EUR, pa obzirom da su ugovorne odredbe o kamatnoj klauzuli ništetne i iste ne proizvode pravni učinak prema tužiteljici, iznos koji je sukladno istima naplaćen od tužitelja, tužena je stekla bez osnove, pa je sukladno navedenim odredbama čl. 1111. i 1115. ZOO, stjecatelj dužan vratiti zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO, zbog čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom III.

14. Zaključno, ističe se da po ocjeni ovoga Suda, istaknuti prigovor tužene radi prebijanja po osnovu utvrđene i za podmiru dospjelih obroka kredita tužitelju iskorištene preplate u iznosu od 298,58 EUR/2.249,71 kuna, te po osnovu utvrđene i za zatvaranje kredita iskorištene preplate u iznosu od 1.266,55 EUR/9.542,84 kuna nije osnovan. Naime, pravne posljedice ništetnosti propisane su odredbom članka 323. ZOO, te je određeno, da je u slučaju ništetnosti svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a kada to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno, protivi vraćanju, dati odgovarajuću naknadu u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. S obzirom da u spornom razdoblju tužitelj ništa nije primio od tužene, već je tuženoj izvršio isplatu kako je ona od njega zatražila i obračunala, te je u tom razdoblju došlo isključivo do prijelaza imovine tužitelja u imovinu tužene, a ne i do prijelaza imovine tužene u imovinu tužitelja, tuženoj ne pripada pravo bilo što zahtijevati od tužitelja. Osim toga, odredbom članka 323. stavak 2. ZOO propisano je, da je ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovoran svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog ništetnosti ugovora, ako ovaj nije znao ili prema okolnostima, nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. U konkretnom slučaju, tužena je kao jača ugovorna strana povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditu - ugovore o potrošačkom kreditiranju koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa jednostranom odlukom tužene, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora nije kao trgovac, potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, čime je tužena postupila suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, kako je to konačno i utvrđeno u kolektivnom sporu. Uzimajući u obzir navedeno, tužena, kao trgovac, koja je kriva za sklapanje ništetnih odredba ugovora, i to dakle odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi jednostranom odlukom tužene, nema pravo od tužitelja kao potrošača, zahtijevati bilo kakvu naknadu ni s osnove naknade štete koju je eventualno sama pretrpila zbog djelomične ništetnosti ugovora s obzirom da takvo pravo, a sve u smislu odredbe članka 323. stavak 2. ZOO, pripada samo onoj ugovornoj strani koja nije odgovorna za sklapanje ništetnog ugovora, a što je konkretno tužitelj, a ne i tužena koja je odgovorna za ugovaranje ništetnih odredbi ugovora.

15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, budući da je tužitelj u cijelosti uspio sa eventualnim tužbenim zahtjevom, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je istom priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za trošak sastava tužbe – 100 bodova, trošak sastava četiri obrazložena podneska od 10.4.2019, 6.2.2023., 30.5.2024. i 22.8.2024. – svaki po 100 bodova, trošak sastava žalbe od 10.3.2020. – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištima dana 15.3.2023. i 24.2.2025. – svaki po 100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR, te trošak predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 398,17 EUR, sveukupno iznosi 2.339,53 EUR, dok je preko dosuđenog zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška, a koji se odnosi trošak izrade inicijalnog vještačenja i trošak pristupa na ročište za objavu presude, sve sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, odbijen kao neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki V. izreke ove presude.

Zadar, 19. ožujka 2025.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužitelju po pun.,

2. Tuženoj po pun.