REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1306/2024-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 19. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1. srpnja 1995. godine pa do smrti SD dana 9. svibnja 2024. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. SD, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. SD živjela u izvanbračnoj zajednici neprekinuto od 1. srpnja 1995. pa sve do 9. svibnja 2024., odnosno njegove smrti. Prethodno da su bili u braku, a koji je brak razveden 3. rujna 1986. i u kojem je braku rođena kćerka OD dana 26. kolovoza 1973.

2. Protustranka je u svom očitovanju predložila dostaviti dodatnu dokumentaciju.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OD, DD i UD.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 11-12 spisa) i izvadak iz matice umrlih (list 13-14 spisa) utvrđeno je da je SD rođen dana **.**.1947. umro dana **.**.2024. u [adresa]. Nadalje, da je dana **.**.1972. s ZD (ovdje predlagateljicom) sklopio brak, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Donjoj Stubici broj P2-235/86 od 3. rujna 1986.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 9-10 spisa) utvrđeno je da je ZD rođena dana **.**.1954. te da je 29. travnja 1972. sklopila brak sa VDB i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Donjoj Stubici broj P2-235/86 od 27. listopada 1986.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 36 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 27. prosinca 1995. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u presliku osobne iskaznice za SD (list 3 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

11. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za BD (list 7-8 spisa) utvrđeno je da je rođena **.**.1973. od majke VD (ovdje predlagateljice) i oca SD.

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. SD donesenom od strane javnog bilježnika Đurđice Pazaić iz [adresa] poslovni broj O-72/2024 od 11. lipnja 2024. (list 23-27 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. SD proglašene VD (ovdje predlagateljica) i OD.

13. Predlagateljica VD je na ročištu održanom dana 19. ožujka 2025. izjavila da su pok. SD i ona bili u braku od 1972. te je bračna zajednica trajala do 1976.g. Potom je živjela u Stubičkim Toplicama a 1986. je pokrenut postupak razvoda braka. Kako se niti ona nije ponovno udavala a niti se pok. SD ponovno ženio, 1.07.1995. su se odlučili pomiriti a obzirom da su imali i zajedničko dijete. Nadalje su zajednički živjeli sve od Josipove smrti. Zajednički su o svemu odlučivali, imali su zajedničko kućanstvo i financije su bile zajedničke. Išli su zajedno i na izlete. Ona je brinula o kućanstvu a živjeli su u obiteljskoj kući. Ona je platila troškove pogreba i na pogrebu je stajala pokraj lijesa. Napominje da je pok. SD od 2015. nepokretan ležao te da se ona samostalno o njemu brinula.

14. Svjedok OD je na ročištu održanom dana 19. ožujka 2025. iskazala je da su njeni roditelji od 1995. ponovno živjeli zajedno. Naime, prije toga ona je malo živjela sa mamom a malo sa tatom sve dok se oni nisu pomirili i odlučili živjeti zajedno kada se mama doselila u tatinu kuću i ona je od onda tamo. Oni su normalno živjeli kao da su u braku te su zajedno vodili brigu o kućanstvu. Bili su u emotivnoj vezi i bili su zajedno sve do očeve smrti.

15. Svjedok ŽD je na ročištu održanom dana 19. ožujka 2025. iskazala je da je ona susjeda od pok. SD i predlagateljice. VD se doselila poslije rata negdje 1995.g. Oni su živjeli kao da su u braku, VD je vodila brigu o domaćinstvu te su bili u emotivnoj zajednici. Njihova zajednica se nije prekidala osim kada bi predlagateljica otišla u posjet svojoj kćeri. Oni su bili zajedno do Josipove smrti. Navodi da je pok. SD umro doma te se predlagateljica s njim dosta napatila.

16. Svjedok UD je na ročištu održanom dana 19. ožujka 2025. iskazala je da su njezina majka i pok. SD bili bratić i sestrična. 90-ih godina se VD vratila SD ali ona se ne sjećam točno kada te su živjeli zajedno sve do Josipove smrti. Nekad je dolazila u njihovo kućanstvo te su oni zajednički vodili kućanstvo i činili su mi se normalno. Zadnji put je bila u njihovom kućanstvu kada je SD bio bolestan i kada se predlagateljica brinula o njemu.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni SD bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni SD nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni SD neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti SD. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 19. ožujka 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje

2. Protustranci