Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-609/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku po sutkinji Mariji Vetmi kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao preuzimateljice postupka iza prvotnog predlagatelja ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nataša Đurović Đuranović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv protustranke [adresa] sa sjedištem u [adresa], OIB: 244821976800, koju zastupa dipl.iur. BĐ, protustrankina zaposlenica, radi uređenja međa, odlučujući o predlagateljičinoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku broj R1-30/2021 od 31. ožujka 2021., 19. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava te se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku broj R1-30/2021, od 31. ožujka 2021. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
" Određuje se da međa između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] predstavlja kameni zid sa sjeverne strane asfaltiranog javnog puta."
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavila je predlagateljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23; dalje ZPP) s prijedlogom pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Prije svega valja navesti da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) koji uređuje način uređenja međa (obnavljanje ili ispravljanje) ne sadrži postupovne odredbe, izuzev odredbe članka 103. stavka 4. koja nalaže sudu da mora, kad uređuje među na jedan od propisanih načina, istodobno na licu mjesta označiti među međašnim znacima.
6. Člankom 103. stavka 1. ZV-a propisano je da ako su međašnji znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (u postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
7. U slučaju kada se međe više ne raspoznaju niti se može utvrditi gdje su postojale, ili u slučaju kad između dvije nekretnine međe postoje, ali su sporne, sud utvrđuje među na jedan od načina propisan odredbom članka 103. stavka 2. i 3. ZV-a tj. prema katastarskom nacrtu, sporazumu susjeda, posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
8. Pravomoćno rješenje o uređenju međa predstavlja presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio, jer i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. Međutim, susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, prema odredbi članka 103. stavka 6. ZV-a. Nakon što istekne navedeni prekluzivni rok, a taj susjed (stranka u postupku) nije pokrenuo parnicu u kojoj bi dokazao da je vlasnik zemljišta i preko međe koju je sud označio, u odnosu na njega je riješeno pitanje vlasništva zemljišta do međe koju je sud odredio u postupku uređenja međe. Dakle, protekom tog roka stranke, sudionici postupka uređenja međe, više nemaju mogućnost utvrditi da je pravac međe drukčiji u odnosu na onaj koji je utvrđen rješenjem o uređenju (obnavljanju ili ispravljanju) međe.
9. Nije sporno da među strankama nije postignut sporazum, a niti su stranke pristale da se međa obnovi prema katastarskom nacrtu. Dakle, sud je među trebao obnoviti prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga ne uspije utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
10. S pravom žaliteljica ukazuje da je sud propustio izraditi pregledni nacrt lica mjesta, na kojem bi se prikazala granica između predmetnih nekretnina, pa je izreka rješenja nerazumljiva, jer nije jasno koji zid predstavlja zid sa sjeverne strane asfaltiranog javnog puta, kao što nije jasno proteže li se granica i mimo tog zida ili postoji granica između tih nekretnina koja ne čini zid. S pravom tužiteljica navodi da je sastavni dio pobijanog rješenja trebala biti skica lica mjesta s jasno označenom granicom.
11. Kako je ostvarena bitna povreda odredaba supsidijarnog ZPP-a iz članka 354. stavak 2. točka 11. na koju žaliteljica sadržajno u žalbi ukazuje, pobijano rješenje je valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
12. Sud će u nastavku postupka donijeti novu odluku temeljem koje će biti točno određena i označena međa između navedenih nekretnina.
13. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a
U Dubrovniku 19. ožujka 2025.
Sutkinja
Marija Vetma