Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1619/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog KE, zbog prekršaja iz članka 92. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama (''Narodne novine broj: 68/2018, 115/2018, 98/2019, 32/2020, 145/2020, 101/2023, 145/2023, 36/2024, 145/2024), odlučujući o žalbi tužitelja, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću od 27. siječnja 2025., broj: Pp-1286/2021-11 na sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Rijeka, Služba šumarske i lovne inspekcije.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni KE je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, primjenom članka 3. stavak 2. i stavak 3. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 92. stavka 1. točke 1. Zakona o šumama, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da stupanjem na snagu dana 2. travnja 2024. novog Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 36/2024), nije propisan prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala te stoga ne postoji pravni kontinuitet citiranog prekršaja.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog odluke o oslobođenju od kazne, u bitnom navodeći da je tijekom prvostupanjskog postupka nedvojbeno utvrđeno da je okrivljeni u vrijeme počinjenog prekršaja bio suvlasnik na k. č. [katastarska čestica] i imao status šumoposjednika i to u kategoriji mali šumoposjednik.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

6. Naime, u činjeničnom opisu iz optužnog prijedloga te činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlazi da se okrivljenik tereti kao fizička osoba koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.), za koje djelo je bilo u vrijeme počinjenja propisano kažnjavanje odredbom članka 92. stavak 1. točka 1. Zakona o šumama.

7. Stupanjem na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 36/2024), dana 2. travnja 2024., nije propisan prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala te je prvostupanjski sud pravilno okrivljenika oslobodio optužbe postupajući po imerativnoj odredbi, bez mogućnosti odstupanja članka 3. stavka 2. i 3. Prekršajnog zakona kojom je propisano da će se, ako se propis nakon počinjenja prekršaja a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedan ili više puta, primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja, te da će, ako se u slučajevima iz stavka 2. tog članka izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa, ako utvrdi da postoji, primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, a nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji, to je u konkretnom slučaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj: 36/2024), u kojem ne postoji kontinuitet terećenog prekršaja, blaži propis koji je pravilno primjenjen na okrivljenika.

8. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 19. ožujka 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom u Gospiću, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.