REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-352/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica KR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženik Zovich Antonio fu Simone, Terviso, nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, HR i Zoran Sloković, Pazin, Franine i Jurine 7, radi utvrđenja prava suvlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 19. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo suvlasništva nekretnina oznake na k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na tim nekretninama izvrši prijenos njegovog suvlasničkog dijela (1. suvlasnički dio: 28/56) u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika Zoranu Slokoviću, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika 23. veljače 2024. podnijela tužbu (stranice 1–2) radi utvrđenja prava suvlasništva na k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik dužan trpjeti da se izvrši prijenos njegovog suvlasničkog udjela na tim nekretninama u korist tužiteljice. U obrazloženju tužbe je pojasnila da su predmetne nekretnine već više od 70 godina u vlasništvu obitelji tužiteljice. Tužiteljica i njezin pravni prednik, suprug BR (prije njega njegov otac DR) da su se kroz cijelo to vrijeme nalazili u poštenom posjedu te su se držali kao isključivi vlasnici. Predmetne nekretnine da su u naravi pašnjak, šuma i oranica, koje da je još pravni prednik tužiteljice ogradio i na njima držao ovce. Kako je posjed tužiteljice neprekinut, pošten, samostalan i istinit, smatra da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

2. Tuženik, kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Zoran Sloković (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-352/2024-5 od 29. srpnja 2024., str. 11– 13), u odgovoru na tužbu od 20. kolovoza 2024. (str. 16), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju dokaza predloženih u tužbi.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvatka iz zemljišne knjige, str. 6–7, povijesnog izvatka iz zemljišne knjige, str. 17–19, izvoda iz katastarskog plana, str. 50, izvoda iz posjedovnih listova, str. 51–52, orto foto snimke, str. 53); te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje vještaka Gordana Valea, ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka LR, PR, RR, OR, VR te tužiteljice (str. 39–44), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižni suvlasnik predmetnih nekretnina upisan tuženik, i to u 28/56 dijela. Tužiteljica je upisana kao suvlasnica 8/56 dijela, i to na temelju rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1312/16 od 19. rujna 2016. s imena SR pok. DR (u preostalom suvlasničkom dijelu upisana je CR). Kao posjednik k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisan je BR (posjedovni list br. 190). Kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan je RR (posjedovni list br. 40).

6. Nekretnine je u postupku identificirao mjernični vještak Gordan Vale, dipl. ing. geodezije, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Vještak je obišao lice mjesta te je identificirao predmetne nekretnine uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planom i ortofoto snimkom za k. o. [katastarska općina]. Utvrdio je da se predmetne nekretnine nalaze oko [adresa], u [adresa] u [adresa]. K. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u posjedovni list br. 40 u k. o. [katastarska općina] kao oranica površine 845 m2 (naziva „Vala pod Buiči“). Čestica je pravokutnog oblika, položena u smjeru sjever-jug te sa svoje južne strane graniči sa asfaltiranom cestom, s istočne strane je djelomično omeđena ogradom, dok ostale granice nisu fizički vidljive. K. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u posjedovni list br. 190 u k. o. [katastarska općina] kao oranica površine 698 m2 (naziva „Vala pod Buići“). Čestica je pravokutnog oblika, položena u smjeru istok-zapad, a granice nisu fizički vidljive. K. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u posjedovni list br. 190 u k. o. [katastarska općina] kao šuma površine 2658 m2 (naziva „Boška“). S istočne strane djelomično je omeđena žičanom ogradom. K. č. [katastarska čestica] se u katastarskom operatu i planu vodi kao 1603/1 i 1603/2. Obje čestice su upisane u posjedovni list br. 190 kao pašnjak, i to čestica 1603/1 u površini od 390 m2, a čestica 1603/2 u površini od 260 m2 (obje naziva „ K“). Sa svoje istočne strane djelomično su ograđene betonskim zidom. Čestice k. č. [katastarska čestica] čine kompleks sa susjednim česticama u vlasništvu tužiteljice.

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužiteljica, a prije nje, do 2016., u posjedu je bio njezin suprug BR, kojem su te nekretnine u posjed pripale po smrti njegovog oca Petra Zovića 1955., a u dogovoru s bratom FR. Nekretnine su se oduvijek koristile sukladno njihovoj namjeni, i to k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], kao oranice za sadnju i sijanje raznih kultura, a k. č. [katastarska čestica] (u katastru cijepane na k. č. [katastarska čestica]), obje k. o. [katastarska općina], kao šuma i pašnjak.

7. 1. Opisani način korištenja predmetnih nekretnina kao i posjed od strane tužiteljice, prije njezinog supruga BR, a još prije njezinog svekra DR, potvrdili su saslušani svjedoci u postupku, svi od rođenja povezani s mjestom u kojem se nekretnine nalaze, koji u tom mjestu imaju nekretnina u svom vlasništvu, koji su te nekretnine obilazili kao djeca i vidjeli su tko ih obrađuje i koristi, te im stoga posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato. LR rođen je 1948, [adresa]., RR 1949., OR 1954., a Dante Kršanović 1944., dakle svi starije životne dobi. Svi saslušani su suglasno opisivali sudu način na koji se prijepor koristio i tko ga je koristio. Njihovi su iskazi u cijelosti u suglasju s iskazom tužiteljice, pa je stoga i njezin iskaz pozitivno cijenjen. Potvrdili su da je kompleks naziva „Boška“ prednik tužiteljice ogradio i da se tamo držalo ovce, a da se šuma sada održava. Potvrdili su i da su se oranice obrađivale na način da su se na njima sadile i sijale razne kulture. Svi saslušani, koji nedvojbeno dobro poznaju seoske međe, potvrdili su da su posjednici i vlasnici predmetnih nekretnina tužiteljica i njezini prednici. Svjedoci su iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način.

8. U ovom postupku nije dokazano da tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od 1955. nadalje, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisani zemljišnoknjižni suvlasnik.

8. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženika na prijeporu. Zapravo ni ne znaju tko je on. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su prednike tužiteljice vidjeli na predmetnoj nekretnini, da je koriste i obrađuju, kasnije samo održavaju, u šumu i pašnjak kao cjelinu s ostalim nekretninama kojih su posjednici i vlasnici. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužiteljica to čini i danas. Da njezini prednici nisu bili upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina u cijelosti tužiteljica je saznala nedavno. Njihov stav o posjedovanju kao vlasnika potvrđuje upis supruga tužiteljice kao posjednika u katastarskom operatu, za koji je poznato (prije svega zbog poreznih nameta koje je taj upis nosio), da je nekada odražavao stvarno stanje.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 2016., a putem prednika, supruga BR, od najmanje 1955. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekla je u suvlasništvo (i) dosjelošću.

11. Slijedom svega iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo suvlasništva nekretnina oznake na k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na tim nekretninama izvrši prijenos njegovog suvlasničkog dijela (1. suvlasnički dio: 28/56) u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao u t. I. izreke presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koja se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženice je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova, uvećano za PDV 25 %, ukupno 250,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu od 250,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 19. ožujka 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po punomoćnici, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženik po privremenom zastupniku

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.