Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1382/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Šimunu Babiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Babić & Čibarić iz Zagreba, protiv tuženika pod 1. Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Peniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Budin i Penić iz Zagreba, pod 2. Lovačko društvo Prepelica, Ivanić-Grad, Derežani, Derežani 58F, OIB: 55099268272 i pod 3. Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja, te tuženika pod 2. i 3. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 117 Pn-2159/2020-73 od 29. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 117 Pn-2159/2020-73 od 29. veljače 2024. u pobijanom dijelu pod točkama II., III., IV., V. i VI. izreke i predmet se u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u pobijanom dijelu je suđeno:
„II. Nalaže se II-tuženiku i III-tuženiku solidarno isplatiti tužitelju iznos od 3.589,73 eura sa zateznim kamatama od 30. studenog 2020. pa do isplate i to po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, potom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 3.589,73 eura sa zateznim kamatama od 30. studenog 2020. pa do isplate u odnosu na I- tuženika.
IV. Nalaže se II-tuženiku i III-tuženiku solidarno naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.243,01 eura sa zateznim kamatama od 29. veljače 2024. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
V. Odbija se II-tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.
VI. Nalaže se tužitelju naknaditi I-tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.550,71 eura sa zateznim kamatama od 29. veljače 2024. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“
2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkama III. i VI. izreke i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista u pobijanom dijelu preinači shodno žalbenim navodima. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.
3. Žale se i drugotuženik, te trećetuženik (zasebnim žalbama) pobijajući prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkama II., IV. i V. izreke i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu odnosno ukine. Trećetuženik je zatražio i trošak žalbenog postupka.
4. Na žalbe nije odgovoreno.
5. Žalbe su osnovane.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale na vozilu u štetnom događaj koji se zbio na autocesti A3 naletom divljači na vozilo.
7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:
- da je dana 10. ožujka 2020. zabilježena prometna neseća na dionici Ivanić- Grad – Križ, stacionaža 066,700 km, autocesta A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac), lijeva strana kolnika, te je kao tip nesreće naznačen nalet na divljač, a u istoj je sudjelovao tužitelj sa svojim vozilom,
- da je odlukom Skupštine Zagrebačke županije od 4. svibnja 2006. ustanovljeno zajedničko otvoreno lovište broj I/167 – Ivanić-Grad na području Zagrebačke županije koje ide autocestom prema Zagrebu do početne točke, a da je početna točka na autocesti Zagreb-Popovača na prijelazu ceste Ivanić-Grad – Posavski Bregi, a što proizlazi i iz dostavljenih podataka o lovištu kao i da je ovlaštenik prava lova na navedenoj lokaciji Lovačko društvo Prepelica Ivanić-Grad,
- da se štetni događaj zbio upravo na dijelu autoceste A3 koja graniči sa lovištem drugotuženika (potvrda MUP-a, PU Zagrebačka, I PPP Zagreb od 30. ožujka 2020.) uz koji zapisnik su priložene i crno-bijele fotografije,
- da je tužitelj nakon štetnog događaj alkotestiran te je utvrđena koncentracija od 0,00 g/kg alkohola u krvi,
- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da se vozilo tužitelja u trenutku naleta kretalo brzinom od oko 135 km/h, na dijelu ceste na kojem je brzina kretanja bila ograničena na 130 km/h, te da je mogućnost pravovremenog uočavanja jazavca i zaustavljanja vozila, snažnim kočenjem, postojala za sve brzine niže od 115 km/h,
- da je prvotuženik zadužen za održavanje predmetne dionice,
- da je trećetuženik osiguratelj drugotuženika za štete prema trećim osobama i njihovim stvarima,
- da visina štete na vozilu tužitelja iznosi 3.589,74 eura.
8. Na temelju navedenih utvrđenja sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika, dok je isti prihvatio u odnosu na drugotuženika i trećetuženika.
9. Žalitelji osnovano prigovaraju da sud prvog stupnja pritom nije utvrdio sve odlučne činjenice.
10. U konkretnoj situaciji prvotuženik odgovara za štetu po načelu predmnijevane krivnje (članak 50. stavak 1. Zakona o cestama, „Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/1,144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, dalje: ZC i članak 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO).
11. Prvotuženik je društvo koje upravlja autocestama i njegova je zakonska obveza održavati autoceste (arg. iz članka 2. stavak 1. t. 13. i t. 17., članka 26. i članka 81. ZC-a). Redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocesta.
12. U predmetnom slučaju na kolniku autoceste A3 našla se divljač (jazavac), što ukazuje na to da zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena (odnosno morala je imati neki procijep ili prokop), jer se u suprotnom ne bi smjelo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste.
13.Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa, bile su na strani prvotuženika pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste. Sama činjenica što je prvotuženik izvršio ophodnju spornog dijela autoceste i što nisu nađena oštećenja na zaštitnoj ogradi, ne znači da nema tuženikove odgovornosti za štetu ili da nema tuženikovih propusta u održavanju ili postavljanju zaštitne ograde, a kako to pogrešno cijeni sud prvog stupnja kada otklanja njegovu odgovornost za naknadu štete korisniku ceste.
14. Imajući u vidu odredbe članka 50. stavka 1. i 2. ZC-a, kojim odredbama je propisana odgovornost pravne osobe za upravljanje i održavanje autoceste - po načelu krivnje, potrebno je utvrditi u svakom pojedinom slučaju jesu li doista poduzete sve potrebne mjere i koje su to mjere, imajući u vidu specifičnosti svakog pojedinog slučaja, u svrhu odvijanja sigurnog i neometanog prometa na autocesti, jer činjenica da se divljač zatekla na autocesti ukazuje na postojanje propusta, pa tako i u pogledu postavljanja i održavanja zaštitne ograde.
15. Međutim, zbog pogrešno pravnog pristupa prvostupanjski sud osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na prvotuženika nije raspravio primjenom odredbe članka 50. stavka 1. ZC-a.
16. Nadalje, neovisno o tome obavlja li se ili ne obavlja lov divljači, divljač koja se nalazi na cesti uvijek predstavlja opasnu stvar budući da ona (divljač) čini povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. Upravo zbog navedenog, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu članka 964. stavka 1. ZOO-a) odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063.-1067. ZOO-a u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18, 32/19, 32/20).
17. Slučajeve oslobođenja od odgovornosti za tu štetu propisuje odredba članka 1067. stavka 1. ZOO u skladu s kojom se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako je šteta nastala, među ostalim, isključivo radnjom treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (stavak 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (stavak 4.).
18. To znači da bi se lovoovlaštenik (njegov osiguravatelj) u okolnostima konkretnog slučaja mogao osloboditi od objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari ukoliko dokaže da se radi o propustu pravne osobe koja upravlja javnom cestom, iz članka 50. stavak 2. ZC-a.
19. Naime, u slučaju kada ona, kao osoba koja gospodari lovištem, u skladu s odredbom članka 50. stavka 2. ZC, zatraži od pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, da javnu cestu označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno prometnim propisima, a ovaj to ne učini i to je bilo u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, može se osloboditi od odgovornosti.
20. Preciznije, nepostupanje osobe ovlaštene upravljati javnom cestom po zahtjevu lovoovlaštenika oslobađa lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti ako je u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom, jer bi u tom slučaju lovoovlaštenik dokazao da je šteta, djelomično ili potpuno, nastala radnjom treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti čime bi bile ostvarene pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti u smislu odredbe članka 1067. stavaka 1., 2. i 4. ZOO. Tako i prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-352/2022-2 od 5. travnja 2022.
21. Međutim, prvostupanjski sud je propustio razjasniti navedene činjenice odlučne za pravilnu odluku u ovoj pravnoj stvari, čime je relevantno činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
22. Radi iznesenog valjalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
23. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u skladu s danim uputama iz ovog ukidnog rješenja, te ovisno o rezultatu ocjene svih okolnosti relevantnih za odluku - ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja i to odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a.
U Splitu 19. ožujka 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
dr. sc. Ivan Tironi
