Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-33/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek iz Siska, protiv protustranke TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po skrbnici majci GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz ABC ABC, [adresa], zastupane po punomoćniku Branku Posavčiću, odvjetniku iz Kutine, uz sudjelovanje Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-27/2021-46 od 8. svibnja 2023., 19. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice te se ukida rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-27/2021-46 od 8. svibnja 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"Prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice predlagateljice VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], od 15. svibnja 2018., nije dopušten, te se ovaj postupak obustavlja."

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje te da odluči o načinu razvrgnuća suvlasnička zajednice nekretnina.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predlagateljica u žalbi tvrdi da je donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.- ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) tvrdeći da se pobijano rješenje ne može ispitati jer iz obrazloženja ne proizlazi zbog čega sud smatra da je u konkretnom slučaju prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nakon pet godina vođenja izvanparničnog postupka nedopušten.

5.1. Ispitujući pobijano rješenje u smislu tako istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka utvrđeno je da su te žalbene tvrdnje neosnovane jer je sud u obrazloženju pobijanog rješenja naveo razloge koje je smatrao odlučnima za odluku kakvu je donio, zbog čega je rješenje po žalbi bilo moguće ispitati pa sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje predlagateljica, kao niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Međutim, osnovane su žalbene tvrdnje predlagateljice da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

7. Sud prvog stupnja kao nesporno utvrđuje da su predlagateljica i protustranka suvlasnice kčbr. [katastarska čestica] oranica u selu sa 1205 m2 koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to tako da je predlagateljica upisana kao suvlasnica u 4/5 dijela, a protustranka u 1/5 dijela. Predlagateljica je predlagala razvrgnuće isplatom protustranci, a podredno cijepanjem nekretnine. Protustranka se protivila provođenju ovog postupka tvrdeći da bi provođenje postupka bilo protivno moralu i prisilnim propisima jer je protustranka bolesna i ovisi o skrbi druge osobe.

7.1. Sud utvrđuje da je protustranka osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti te da joj je za skrbnika imenovana njezina majka GM, da je zdravstveno stanje protustranke jako loše. Dopisom od 6. travnja 2022. Centar za socijalnu skrb u Hrvatskoj Kostajnici dao je svoje mišljenje u kojem navodi da je protustranci nekretnina, koja je predmet ovog postupka, neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba jer bi ju skrbnica mogla koristiti kao poljoprivredno zemljište koje bi mogla svakodnevno obrađivati što kod predlagateljice nije slučaj jer ona živi u [adresa]. Obzirom na takvo mišljenje Centra za socijalnu skrb, kao i obzirom na zdravstveno stanje protustranke, sud utvrđuje da je u interesu protustranke da i dalje ostane suvlasnik u 1/5 dijela nekretnine u suvlasništvu stranaka te da zbog toga nisu ispunjeni uvjeti da se dioba provede isplatom suvlasničkog dijela protustranci, a također niti da se dioba provede prodajom nekretnine (civilnim razvrgnućem).

7.2. Sud je tijekom postupka proveo očevid na licu mjesta s mjerničkim vještakom koji je predložio dvije varijante cijepanja i to jednu prema kojem bi odgovarajući dio nekretnine protustranka dobila tako da bi se novoformirana parcela koja bi imala broj 2072/5 nalazila na krajnjem lijevom dijelu parcele gledano od ceste, a prema drugoj varijanti novoformirana parcela koja bi imala novi broj 2072/6 i koja bi pripadala protustranci, nalazila bi se na krajnjoj desnoj strani nekretnine gledano sa ceste. Na temelju iskaza mjerničkog vještaka sud utvrđuje da novoformirane parcele, obzirom na njihovu širinu od 3,74 m, ne bi imale nikakvu niti ekonomsku niti gospodarsku svrhu jer bi bile potpuno neupotrebljive. Tako formirane parcele imale bi svoju vrijednost ako bi se mogle povezati sa susjednim parcelama, međutim, takvo povezivanje ne bi bilo moguće jer su susjedne parcele u vlasništvu trećih osoba. Također mjernički vještak je tijekom postupka naveo da katastarski uredi u posljednje vrijeme izbjegavaju ovjeru elaborata ukoliko novoformirane čestice nisu na terenu ograđene ili nisu u dugotrajnom posjedu, a na predmetnoj nekretnini nema nikakvog zida ili ograde koji bi dijelio posjed stranaka na terenu. Obzirom na takvo mišljenje vještaka sud zaključuje da je provedba parcelacijskog elaborata u konkretnom slučaju nemoguća ili krajnje neizvjesna, iz kojeg razloga pobijanim rješenjem utvrđuje da prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nije dopušten te da se postupak obustavlja pozivajući se pritom na odredbu članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.; dalje: ZV).

8. Osnovane su žalbene tvrdnje predlagateljice da je donoseći pobijano rješenje sud pogrešno primijenio odredbu članka 47. ZV-a. Tom odredbom propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Stavkom 2. istog članka propisano je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

8.1. Po ocjeni ovog suda zdravstveno stanje protustranke i činjenica da se radi o osobi pod skrbništvom nisu pravno relevantne činjenice zbog kojih razvrgnuće u smislu odredbe članka 47. stavak 2. ZV-a ne bi bilo moguće. U svakom slučaju prijedlog za razvrgnuće uvijek je dopušten u smislu citirane odredbe članka 47. stavak 1. ZV-a, a sud jedino može odlučiti da je osnovan ili neosnovan, pa već iz tog razloga rješenje suda prvog stupnja nije pravilno.

9. Odredbom članka 50. stavak 1. ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema stavku 2. istog članka ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. istog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavkom 4. istog članka propisano je da ako dioba iz stavka 2. istog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

9.1. U smislu citiranih odredbi ZV-a sud je u postupku prije svega morao utvrditi može li se nekretnina u suvlasništvu stranaka geometrijski podijeliti. U odnosu na tu činjenicu sud je proveo vještačenje iz kojeg bi proizlazilo da bi geometrijska dioba nekretnine, koja se nalazi unutar građevinskog područja, bila moguća u smislu članka 25. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18., 39/22. i 152/24.). Po ocjeni ovog suda nejasan je dio iskaza vještaka u kojem on navodi da „u zadnjih par mjeseci katastarski uredi izbjegavaju ovjeru elaborata ukoliko novoformirane čestice nisu na terenu ograđene ili nisu u dugotrajnijem posjedu“ iz kojeg razloga da je neizvjesno bi li parcelacijski elaborat u varijantama kakve je predložio u ovom postupku bio ovjeren od strane nadležnog ureda za katastar. Također vještak je naveo da se ne može očitovati o činjenici bi li cijepanjem došlo do umanjenja vrijednosti nekretnine, međutim, da je očito da čestica koja bi se formirala prema veličini suvlasničkog dijela protustranke vjerojatno ne odgovara urbanističkim uvjetima za gradnju, osim ukoliko ne služi kao izlaz ili prolaz do onih čestica koje sada nisu u postupku razvrgnuća. Ovakvo očitovanje vještaka potpuno je nerazumljivo jer je, po ocjeni ovog suda, vještak prije davanja mišljenja bio dužan provjeriti u nadležnom uredu za katastar je li moguća ovjera parcelacijskog elaborata kojeg je sačinio u ovom postupku, obzirom da je to odlučna činjenica za zaključak je li moguća geometrijska dioba nekretnine u suvlasništvu prema suvlasničkim dijelovima. U svakom slučaju ukoliko bi sud utvrdio da geometrijska dioba nije moguća tada je o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice trebalo odlučiti sukladno odredbi članka 50. stavak 4. ZV-a i odrediti civilno razvrgnuće, a obzirom da protustranka ne pristaje na predloženu isplatu od strane predlagateljice.

10. Kako zbog pogrešnog pravnog shvaćanja sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio činjenicu je li moguća geometrijska dioba nekretnine u suvlasništvu stranaka žalbu predlagateljice trebalo je uvažiti, a rješenje suda prvog stupnja ukinuti primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja ponovno će saslušati mjerničkog vještaka na okolnost mogućnosti geometrijske diobe, time da je vještaku potrebno dati zadatak da prije davanja nalaza i mišljenja provjeri u nadležnom uredu za katastar je li moguća ovjera geodetskih elaborata koje je sačinio u ovom postupku kao prijedloge za geometrijsku diobu nekretnine. Također vještaka je u slučaju mogućnosti geometrijske diobe potrebno pozvati da sačini prijavni list iz kojeg će biti vidljive novoformirane nekretnine koje bi prema veličini suvlasničkog dijela mogle pripasti protustranci, da ih označi posebnim katastarskim brojevima te da naznači njihovu površinu, kako bi se razvrgnuće moglo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. Nakon utvrđenja te činjenice potrebno je donijeti odluku o razvrgnuću na jedan od načina propisanih odredbom članka 50. ZV-a.

Koprivnica, 19. ožujka 2025.

Sutkinja

Tatjana Kučić