Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-195/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Popoviću, odvjetniku iz Karlovca, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 21 P-538/2017-29 od 27. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 21 P-538/2017-29 od 27. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je :

" I. Nalaže se tuženiku ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, iznos od 4.160,01 EUR1/31.344,29 kn zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koja na valutu HRK teče od 13. svibnja 2015. do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate na valutu EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, parnični trošak u iznosu od 1.685,30 EUR/12.697,89 kn, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 27. listopada 2023. pa do isplate na valutu EUR po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.".

2. Protiv navedene presude žali se tuženi zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavaka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu s žalbenim razlozima a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituju prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenim u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplaćenu naknadu u iznosu od 4.160,01 eura / 31.344,29 kuna s pripadajućom zateznom kamatom koja je isplaćena oštećenoj GI iz [adresa], a u svezi prometne nesreće koja se dogodila 6. svibnja 2008., i koju nesreću je prouzročio tuženik upravljajući teretnim vozilom registarske oznake i broja [registarska oznaka],pod utjecajem alkohola u koncentracije od 2,03 g/kg.

8. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sljedeće činjenice:

-da među strankama nije sporno da je tuženik dana 6. svibnja 2008., upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,03 g/kg, sudjelovao u prometnoj nesreći naletom na pješakinju GI koja je zadobila tjelesne ozljede,

-da je uvidom u spis Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-1149/09, razvidno da je oštećena u predmetnoj prometnoj nesreći GI podnijela tužbu protiv ovdje tužitelja (ranije Jadransko osiguranje d.d.) radi naknade neimovinske štete, a koja šteta joj je nastala uslijed štetnog događaja i kojom prilikom je ista zadobila tjelesne ozljede,

-da je u navedenom postupku ŠI, ovdje tuženik, sudjelovao kao umješač na strani tuženika Jadransko osiguranje d.d., ovdje tužitelja.,

-da je u tom predmetu donesena presuda, pod poslovnim brojem P-1149/09-35 od 15. listopada 2010. kojom je naloženo ovdje tužitelju da oštećenoj GI na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 10.000,00 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 4. travnja 2009. pa do isplate, iznos od 1.200,00 kn na ime naknade za tuđu pomoć i njegu te iznos od 210,00 kn na ime troškova odlaska liječniku, oboje uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću od 15. listopada 2010. pa do isplate te iznos od 7.273,28 kn na ime troškova parničnog postupka uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću od 15. listopada 2010 pa do isplate.,

-da je navedena presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-1058/2011-2 od 25. ožujka 2015.

-da je uvidom o potvrdu o plaćanju (list 22 spisa) te obračun kamata (list 23 spisa), razvidno da je tužitelj sukladno pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-1149/09-35 od 15. listopada 2010. uplatio dana 12. svibnja 2015. na račun punomoćnika oštećene GI i to [obrt] iz [adresa] iznos od 31.344,29 kn na ime isplate štete.

-da je uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet Pere Todorovića (list 95-102 spisa, uz dopunu list 113 spisa) razvidno kako je primarni kontakt kod naleta uspostavljen između prednjeg desnog vrha vozila tuženika i lijeve noge oštećene, te je oštećenica odbačena neznatno naprijed i u desnu stranu gdje je zadobila sve ozlijede konstatirane u medicinskoj dokumentaciji.,

-da se mjesto naleta nalazilo na pješačkom prijelazu, a u trenutku naleta vozilo tuženika kretalo se brzinom od najviše 25 km/h.,

da iz nalaza i mišljenja proizlazi kako je oštećenica kolnik prelazila po pješakom prijelazu, brzinom koja odgovara režimu normalnog hoda ženske osobe starosne dobi oštećenice, a da bi u najnepovoljnijim uvjetima za tuženika on kao prosječno uvježban, odmoran i za vožnju psihofizički spreman vozač, štetni događaj izbjegao pri brzini ograničenja (50 km/h).,

-da je oštećenica kolnik prelazila po pješačkom prijelazu te da je na mjestu štetnog događaja kolnik podijeljen na dvije prometne trake za isti smjer kretanja vozila, a oštećenica je kolnik prelazila od desne prema lijevoj strani (gledano u smjeru kretanja vozila) te ga je prelazila ispred vozila zaustavljenog na desnoj traci,

-da je tuženik postupio suprotno odredbi članka 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (˝Narodne novine˝, broj 67/2008. – dalje: ZSPC) kojom je propisano da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, kao i da vozač kada prilazi obilježenom pješakom prijelazu mora upravljati vozilom sa osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da u slučaju potrebe može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.,

-da činjenica što je tuženik vozilom upravljao pod utjecajem alkohola zasigurno je pridonijela tome da su njegove psihomotorne sposobnosti bile smanjene,

-da u konkretnom slučaju oštećena GI nije doprinijela nastanku štete, odnosno da ne postoji njezina suodgovornost za nastali štetni događaj.

9. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja smatrajući da je tuženik isključivo odgovorom u cijelosti za nastalu prometnu nesreću.

10. Naime, materijalno pravna osnova tužbenog zahtjeva je u odredbi članka 14. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23), koji zakon je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja, kojim je propisano da društvo za osiguranje koje je naknadilo štetu oštećenoj osobi ili platilo osigurani iznos, a na temelju ovog zakona nije bilo u obvezi, ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu i to isplaćenog iznosa štete, kamate i troškova.

11. Odredbom članka 24. stavka 1. točka 4. Zakona o obveznom osiguranju propisano je da osigurana osoba gubi pravo iz osiguranja između ostalog i u slučaju ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice.

12. Člankom 3. stavak 1. točka 2a. Uvjeta za obvezno osiguranje automobilske odgovornosti tužitelja propisano je da osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja u slučajevima iz članka 24. stavak 1. točke 1. - 6. citiranog zakona između ostalog i ako je u vrijeme prometne nezgode vozač osiguranog vozila bio pod utjecajem alkohola, ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu vozača utvrditi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više od 0,5 promila i više.

13. Vozač ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti ni početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem alkohola (članak 199. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24 dalje:ZSC) propisano da vozač vozila C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D, DE i H, instruktor vožnje, mladi vozač, kao i vozač vozila B kategorije kada upravlja vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.), ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola.

14. U odnosu na žalbene navode tuženika kojim ističe da je oštećena GI doprinijela nastanku štete, odnosno da postoji njezina suodgovornost za nastali štetni događaj, za istaći je da u konkretnom slučaju tuženik gubi iz vida činjenicu:

- da je o ispitivanju prisutnosti alkohola u krvi tuženika sačinjen zapisnik od strane Ministarstva unutarnjih poslova policijske uprave Karlovačke (list 65 spisa), iz kojeg je razvidno da je uređajem za ispitivanje droger, alcotest 0303 izmjerena koncentracija alkohola od 2.13 g/kg umanjena za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja što iznosi 2,03 g/kg, a koje mjerenje je izvršeno dana 06. svibnja 2008. u 13,30 sati.,

-da navedeni zapisnik vlastoručno je potpisao tuženik na kojeg je izjavio da nema primjedbi,

-da citirani zapisnik ima snagu javne isprave i za koji vrijedi presumpcija istinitosti sadržaja u smislu članka 230. ZPP-a, a tko tvrdi suprotno dužan je u postupku to i dokazati,

-da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, no u predmetnom slučaju tuženik to nije osporavao, pa po ocjeni ovog suda javna isprava u ovom predmetu koju dostavlja tužitelj je valjan dokaz o utvrđenoj koncentraciji alkohola kod tuženika.

15. Naime, opće poznato je da alkohol negativno djeluje na mogućnost i pravilnost percepcije stvarnog prometnog stanja, na reflekse, vidnu sposobnost, koordinaciju pokreta i slično, pa kod činjenice da je kod tuženika izmjerena koncentracija alkohola od 2,03 g/kg, sasvim je jasno da su kod njega nastupile značajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitku pravilne procjene, odnosno dovele do osjećaja zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranost.

16. Tim više, što tuženik kao vozač teretnog vozila nije smio imati uopće aklohola u krvi, kako to predviđa naprijed cit. odredba članka 199. stavak 1. ZSC-a, a osim toga dolaskom na pješački prijelaz isti je bio dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, (članak 38. st.1. ZSC-a,) a kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza (stavak 2. istog članka). U konkretnom slučaju tuženik se nije tako ponašao, naprotiv postupio je suprotno naprijed cit. zakonskim odredbama, te je isključivo zbog svog stanja (alkoholiziranosti), u cijelosti odgovoran za štetu koju je počinio oštećenoj GI. Ovime je ujedno odgovoreno na prigovor tuženika glede suodgovornosti oštećene.

17. Odlučujući o visini iznosa koja pripada tužitelju na ime troškova isplate štete oštećeniku pravilno je prvostupanjski sud utvrdio navedeni iznos štete, koja žalbenim navodima tuženika nisu dovedena u sumnju pa ta utvrđenja u cijelosti prihvaća ovaj sud.

18. Kako dakle nisu ostvareni žalbeni razlozi, a sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu te potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a čime je odlučeno kao u izreci.

19. Prvostupanjska odluka o troškovima postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP-a i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 142/12, 103/14, 144/14 i 107/15, dalje OT). Tuženik određeno i ne pobija odluku o trošku postupka, a u toj odluci na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

U Splitu 19. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras Ivanišević