Broj: Ppž-9872/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. AĆ i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 12. srpnja 2023., broj: 56 Pp-2026/2021, u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku, od 12. srpnja 2023., broj: 56 Pp-2026/2021, na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. (pravilno 182. t. 1.) Prekršajnog zakona okr. AĆ i okr. JĆ oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda, dok je okr. AĆ obvezan na plaćanje troškova 15,94 eura, koji se odnose na dovedbeni nalog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s ispostavom Primošten, podnio je žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se protiv okrivljenika donese osuđujuća odluka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Prvostupanjski sud je okrivljenike oslobodio optužbe utvrdivši da se u radnjama okrivljenika nisu stekla bitna obilježja prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer je prekršaj počinjen u dvorištu obiteljske kuće, a iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlazi da se radnja izvršenja manifestirala na javnom mjestu.
6. Žalbom se navodi da je mjesto događaja u konkretnom slučaju nesporno javno mjesto, budući da se radi o gusto naseljenom području u centru grada, ispred kojeg dvorišta je prometna ulica i time se radnja prekršaja reflektirala na neograničenom javnom mjestu, jer se ponašanje okrivljenika moglo čuti i vidjeti s ulice.
7. Međutim, okr. AĆ i okr. JĆ optužbom se stavlja na teret da su prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinili u dvorištu kuće obiteljske kuće u [adresa].
7.1. Prema kategorizaciji javnih mjesta u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira dvorište kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su hodnik stambene zgrade u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.
7.2. U vezi počinjenja djela na fiktivnom javnom mjestu, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održane 12. listopada 2022., a zbog ujednačavanja sudske prakse, zaključeno je da, ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, a bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo nije prekršaj. Ovo stoga što je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja te iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
7.3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi se ponašanje okrivljenika reflektiralo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okr. AĆ i okr. JĆ stavlja na teret.
8. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj te okrivljenike oslobodio optužbe.
9. Stoga pogrešno smatra tužitelj da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer se u konkretnom slučaju radi o gusto naseljenom području u centru gradu, ispred kojeg dvorišta je prometna ulica i time se radnja prekršaja reflektirala na neograničenom javnom mjestu, jer se ponašanje okrivljenika moglo čuti i vidjeti s ulice, jer je sve te okolnosti koje navodi u podnesenoj žalbi trebao navesti u činjeničnom opisu optužnog prijedloga i na taj način opisati element javnosti.
10. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. AĆ i okr. JĆ optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjski sud pravilno odlučio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
