REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-1990/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe „Bilić-Erić“ d.o.o. i II okrivljenog UN kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 16/20), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Službe civilne zaštite Gospić, Odjela inspekcije podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu Poslovni broj: Pp-260/2022-8 od 3. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Službe civilne zaštite Gospić, Odjela inspekcije i pobijana presuda potvrđuje.

- Obrazloženje

-

1. Pobijanom presudom na temelju odredbe čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona I. okrivljena pravna osoba „Bilić-Erić“ d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i II. okrivljeni UN kao odgovorna osoba oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti, s obrazloženjem da je ispitujući optužni prijedlog prvostupanjski sud utvrdio da u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, a na način kako je isti opisan po propisu nije prekršaj.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Rijeka, Služba civilne zaštite Gospić, Odjel inspekcije je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se žalba prihvati i da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenike proglasi krivima.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je utvrdio da je pravilna odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljene pravne i odgovorne osobe na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

5. Naime, činjenični opis prekršaja naveden u prekršajnom nalogu tužitelja u biti predstavlja samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja i to čl. 94. st. 1. t. 20. Zakona o privatnoj zaštiti budući da ne sadrži konkretne poslove privatne zaštite koje su obavljali zaštitari DN i IN.

6. Člankom 94. st. 1. t. 20. u svezi sa st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je: „novčanom kaznom u iznosu od 5.300,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba: toč.20) zapošljava, odnosno dozvoli obavljanje poslova privatne zaštite osobama koje nemaju propisano dopuštenje (čl. 17. st. 1., čl. 19., čl. 20. st. 1., čl. 21., 22. i 23.).

6.1. Za prekršaj iz st. 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 660,00 do 1.320,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi za poslove privatne zaštite.

7. Imajući u vidu naprijed navedeno, po ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da činjenični opis prekršaja na način koji je naznačen u izreci pobijane presude, a jednako tako i u prekršajnom nalogu nije dovoljno određen, budući da nedostaje opis poslova privatne zaštite koji su okrivljenici obavljali, a za koji nisu registrirani niti imaju odobrenje ministarstva. Da bi se moglo raditi o prekršaju, djelo prekršaja u izreci presude mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja koja se okrivljenicima stavlja na teret.

8. Slijedom navedenog, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj pa dakle, navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.

9. U odnosu na žalbeni navod žalitelja u kojem se poziva na presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: Jž-2390/2019 od 1. lipnja 2022., valja naglasiti da navedena odluka ne može se smatrati sudskom praksom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.

10. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 19. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković v.r.

Mirjana Medić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.