Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-7207/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Mladena Genca, predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice -specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe INVESTPROJEKT d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe AĆ, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20 i 47/20.), odlučujući o žalbi protiv okrivljene pravne osobe INVESTPROJEKT d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe AĆ, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 12. svibnja 2022., poslovni broj: 71. Pp-4498/2022, u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljene pravne osobe INVESTPROJEKT d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe AĆ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenu pravnu osobu INVESTPROJEKT d.o.o. na način da se na temelju članka 42. stavka 1. točke 35. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20. i 114/22.), uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi INVESTPROJEKT d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura, koju je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, te će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ukoliko u naprijed navedenom roku, plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

II Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe INVESTPROJEKT d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe AĆ, te se potvrđuje prvostupanjska presuda u ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu.

III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona, okrivljenici pravna osoba INVESTPROJEKT d.o.o. i odgovorna osoba AĆ obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici pravna osoba INVESTRPOJEKT d.o.o. i odgovorna osoba AĆ proglašeni su krivima i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama, i to: pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna, a odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu, pobliže opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobođeni obveze da naknade troškove postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su podnijeli žalbu iz svih žalbenih razloga, a posebno zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji Žalitelji ističu kako sud ne navodi u koju je dokumentaciju izvršio uvid kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi da su počinili prekršaj za koji ih se tereti pa je izostalo i obrazloženje odluke. Žalitelji u odnosu na odmjerenu kaznu ističu kako im je u doba narušene financijske stabilnosti, što je izazvala pandemija, kao i činjenica da oba okrivljenika imaju velike financijske mjesečne obveze, plaćanje predmetne novčane otežano te će ugroziti njihovu opstojnost. Žalitelji smatraju da su u trenutku izricanja kazne bili ispunjeni zakonski uvjeti za oslobođenje od kazne.

4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), utvrdio je da glede djela činjenično i pravno opisanog u izreci osporavane presude, nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona niti su na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ovdje treba istaknuti da prema podacima spisa, prvostupanjski sud je pobijanu presudu donio nakon provedenog žurnog postupka, a koji je proveden po prijedlogu ovlaštenog tužitelja te je tijekom tog postupka pročitana pisana obrana okrivljenih, koju su dostavili u spis 9. svibnja 2022. te je izvršen uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra za okrivljenu pravnu osobu, očitovanje tužitelja i izvadak iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020.

8. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje treba istaknuti da je prvostupanjski sud u žurnom postupku u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje. Naime, u provedenom postupku, a na temelju pisane obrane okrivljene pravne i odgovorne osobe te materijalne dokumentacije koja priliježe spisu, nedvojbeno je utvrđeno da okrivljena pravna osoba kao poduzetnik i odgovorna osoba poduzetnika, nisu dostavili Financijskoj agenciji do 30. lipnja 2021. za statističke i druge potrebe propisane financijske izvještaje - bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke, za prethodnu kalendarsku 2020. Upravo je iz Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020. izdanog od strane Fine dana 2. ožujka 2022. vidljivo da do izdavanja izvatka obveznik nije dostavio financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2020. godinu, godišnji financijski izvještaj i drugu dokumentaciju radi javne objave za 2020., niti izjavu o neaktivnosti u skladu s odredbom članka 30. stavka 9. Zakona o računovodstvu.

9 Članak 32. stavak 1. Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20 i 47/20.) propisuje da poduzetnici pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu. Članak 34.a stavak 1. citiranog Zakona propisao je: „»Posebne okolnosti« podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu“, a obzirom na posebne okolnosti člankom 8. Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima („Narodne novine“, broj 43/20.), propisan je rok do 30. lipnja tekuće godine za dostavu bilanci, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu. Dakle, rok je zbog posebnih okolnosti produljen te su okrivljenici bili dužni ispuniti zakonsku obvezu dostave propisanih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe do 30. lipnja 2021., a što nisu učinili. Stoga su se u postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji im je stavljen na teret.

10. Suprotno tvrdnji žalitelja da prvostupanjski sud u svojoj odluci nije naveo u koju je dokumentaciju izvršio uvid kako bi se moglo nedvojbeno utvrditi da su počinili prekršaj za koji ih se tereti, ističe se kako je u obrazloženju presude pod točkom 3. navedeno da je pročitao izvadak iz sudskog registra za I okrivljenika, izvadak iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020. te očitovanje tužitelja na prigovor okrivljenika. Pobijana presuda sadrži jasne, razumne i logične razloge o krivnji počinitelja te je ovaj Sud utvrdio da je prvostupanjski sud na temelju rezultata provedenog postupka, obrane okrivljenika, kojom ističu žaljenje zbog počinjenog prekršaja i izražavaju iskreno kajanje te navode okolnosti zbog kojih je došlo do propusta, te na temelju materijalne dokumentacije spisa, prema utvrđenom pravnorelevantnom činjeničnom stanju izveo pravilan zaključak o krivnji okrivljene pravne i odgovorne osobe za prekršaj koji im je stavljen na teret, za svoja činjenična utvrđenja dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj Sud, dok navodi žalbe ne upiru na postojanje novih činjenica u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona kojima bi žalitelji doveli u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke niti žalitelji argumentirano dovode u sumnju činjenično utvrđenje.

11. Nadalje, predviđena novčana kazna za predmetni prekršaj u vrijeme počinjenja prekršaja u odnosu na pravnu osobu bila je propisana u rasponu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a u odnosu na odgovornu osobu u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna. Međutim, potrebno je istaknuti da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj: 114/22.), koji za predmetni prekršaj propisuje nešto blažu novčanu kaznu ( u iznosu od 1.320,00 eura do 13.270,00 eura za pravnu osobu i od 660,00 do 2.650,00 eura za odgovornu osobu, a što je prema fiksnom tečaju konverzije – 7.53450, niži iznos od kazne propisane u kunama, kao posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku). Prema načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. Prekršajnog zakona, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

12. Uvažavajući navedene okolnosti, ali i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa), uzimajući u obzir Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj: 114/22.) i Zakon o izmjenama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 114/22.), koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023.g., a budući da je prvostupanjski sud okrivljenoj pravnoj osobi uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona izrekao najnižu moguću novčanu kaznu jer se pravnoj osobi sukladno članku 33. stavak 1. Prekršajnog zakona nije mogla izreći novčana ispod 2.000,00 kuna, a sukladno Zakonu o izmjenama Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 114/22.) za počinitelja pravnu osobu može se izreći najniža kazna od 260,00 eura (što je protuvrijednost od 1.958,97 kuna prema fiksnom tečaju konverzije 7.53450), dakle u nešto blažem iznosu od onog koji je bio propisan u vrijeme počinjenja djela, ovaj Sud je u povodu žalbe, a po službenoj dužnosti, u korist okrivljene pravne osobe preinačio odluku o kazni kao u točki I izreke ove drugostupanjske odluke. Dakle, člankom 33. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisan je opći zakonski minimum od 260,00 eura za počinitelja prekršaja pravnu osobu te nema zakonske mogućnosti okrivljenoj pravnoj osobi ublažiti novčanu kaznu ispod zakonom propisane i dozvoljene granice.

13. Nadalje, prvostupanjski sud je u obrazloženju svoje odluke o kazni naveo da je od olakotnih okolnosti posebno imao u vidu iskreno priznanje prekršaj i žaljenje zbog počinjenog prekršaja, okolnost da je prekršaj počinjen s najmanjim stupnjem odgovornosti odnosno zbog otežanih uvjeta poslovanja, dok otegotnih okolnosti nije našao te uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona novčanu kaznu ublažio ispod zakonom propisanog raspona. Ovaj Sud slijedom navoda žalbe ne nalazi osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne okrivljenoj odgovornoj osobi pa, stoga, u odnosu na ovog počinitelja prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenjena pravna kvalifikacija i primijenjen Zakon o izmjeni Zakona o računovodstvu kao blaži propis, budući da je po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud pravilno odmjerio novčanu kaznu i okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300,00 kuna, koja je ublažena ispod minimalne novčane kazne propisane zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjena prekršaja, a koja je i ispod okvira minimalne novčane kazne propisane novim, izmijenjenim zakonom (Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj: 114/22.). Stoga, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni tog blažeg propisa jer po stavu ovog Suda, „novi“ zakon, odnosno, Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj: 114/22.) u izmijenjenoj odredbi članka 7., ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenu odgovornu osobu u konkretnom slučaju pravilno odmjerene novčane kazne.

14. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku od trideset dana od primitka ove presude plate dvije trećine izrečene im novčane kazne, iste će se smatrati plaćenim u cijelosti.

15. U svezi navoda žalitelja kojima traže oslobođenje od kazne, ističe se da u skladu s odredbom članka 38. Prekršajnog zakona, sud će osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje, te sud može osloboditi od kazne počinitelja kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, kad se pomirio s oštećenikom i naknadio šteta. Ovdje svakako treba navesti da se u konkretnom slučaju ne radi o prekršaju za koji je zakonom propisano oslobođenje od kazne (članka 38. stavak 1. Prekršajnog zakona), a niti o prekršaju za koji je zakonom propisana mogućnost oslobođenja od kazne (članak 38. stavak 2. Prekršajnog zakona pa navodi žalitelja nisu uvaženi.

16. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki III izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 eura (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

17. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 19. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.