Broj: Ppž-4639/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. TU i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. CU, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju od 13. travnja 2022., broj: 72. Pp-5007/2021-17, u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. CU, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti i u odnosu okr. TU, okr. ZU, okr. FU i okr. ŽU, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju od 13. travnja 2022., broj: 72. Pp-5007/2021-17 proglašeni su krivim okr. ĆU, okr. ZU, okr. FU, okr. CU i okr. ŽU da su, na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna 760,74 kune, koju su dužni platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom okr. ZU i okr. ŽU obvezni su naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 100,00 kuna, dok su okr. ĆU, okr. FU i okr. CU u cijelosti oslobođeni plaćanja troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude okr. okr. CU putem branitelja odvjetnika Zajedničkog odvjetničkog ureda Arsen Stipanović, Dušan Miočić i Iva Glavota podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio, da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, na što osnovano žalbom ukazuje žalitelj.
5. Žalbom se ističe da je prvostupanjski sud morao, što pobijanom presudom ne čini, na jasan i konzistentan način obrazložiti iz kojih razloga u odnosu na žalitelja prihvaća iskaze svjedoka PU i NU, dakle personalne dokaze koji ga terete, a ne prihvaća iskaze svjedoka IU i zapisnik o ispitivanju svjedokinje DU, koji idu in favorem okrivljenika. Ističe se da je prvostupanjski su morao na pravilan način izvršiti ocjenu vjerodostojnosti proturječnost iskaza svjedoka, što je pobijanom presudom propustio učiniti, te je pobijana presuda obuhvaćena bitnom povredom postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
6. U pravu je žalitelj da je prvostupanjski sud na opisani način počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u smislu čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona nije dao ocjenu vjerodostojnosti proturječnih iskaza.
7. Prema obrazloženju pobijane presude i stanju spisa predmeta prvostupanjski je sud u dokaznom postupku ispitao okrivljenike, svjedoke NU, PU, TUG, IU i BU, policijsku službenicu, izveo materijalne dokaze koji prileže spisu predmeta, između ostalih i zakonit dokaz zapisnik o ispitivanju DU u svojstvu svjedoka pred policijom te je, kako navodi u t. 22. obrazloženja, „u tako provedenom postupku …….., ocjenjujući svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sud nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, činjenično i pravno opisan u izreci presude, zbog čega su oglašeni krivim i kažnjeni“.
7.1. Čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisuje:“ (7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
7.2. Međutim, obrazloženje pobijane presude ne sadrži razloge u smislu gore citirane zakonske odredbe te nisu izložene sporne i nesporne činjenice, niti je sud dao ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, a kako to navodi u t. 22. obrazloženja odluke. U odnosu na žalitelja, sud nije prihvatio obranu okr. CU smatrajući je neuvjerljivom i danom isključivo u cilju izbjegavanja odgovornosti za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Do ovakvog zaključka sud je došao na osnovu personalnih i materijalnih dokaza izvedenih u postupku, odnosno iskaza saslušanih svjedoka NU, mlt. AU i CUG, kao i obrane okr. ŽU iz čijih iskaza proizlazi da se, zajedno sa okr. EU i okr. FU fizički sukobio sa okr. HU, na način da su ga udarali po glavi i drugim dijelovima tijela. Međutim, u odnosu na krivnju žalitelja sud ne analizira iskaze svjedoka IU i DU, koji ne terete žalitelja za fizički sukob, već suprotno iskazima gore navedenih svjedoka, suglasno iskazuju o pomoći koju je žalitelj pružio DU kada je pala na pod.
7.3. Nesporno je, kako to propisuje čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje i nepostojanje činjenica i pri tome nije vezan nikakvim dokaznim pravilima. Međutim, dužnost suda je da ocijeni sve provedene dokaze, pri čemu s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu ide u korist (čl. 88. st. 1.). Stoga, bez ikakve analize iskaza svjedoka koji svjedoče u korist okrivljenika, ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o krivnji. Samo svestranom analizom svih iskaza u postupku, kako onih koji terete okrivljenika, tako i onih koji mu idu u korist, sud može utvrditi činjenice koje su važne za donošenje odluke i u konačnici odlučiti o krivnji okrivljenika.
8. Kad je riječ o pravu na obrazloženu sudsku odluku, Ustavni sud u niz svojih odluka ponavlja da pravo na obrazloženu sudsku odluku nameće sudovima obvezu pravilnog ispitivanja podnesaka, tvrdnji i dokaza koje su stranke iznijele, te da presude sudova trebaju na odgovarajući način sadržavati razloge na kojima se temelje (U-III-3132/2018).
9. Jednako tako, sud nije ocijenio iskaze svjedoka IU i DU u odnosu na krivnju okr. TU i okr. FU, niti iskaz NU, mlt. PU i CUG u odnosu na krivnju okr. ZU i okr. ŽU. Stoga, budući da je u povodu žalbe okr. CU utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. TU, okr. FU, okr. ZU i okr. ŽU, koji nisu podnijeli žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta u cjelini, u odnosu na sve okrivljenike.
10. U ponovnom suđenju prvostupanjski će sud ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, kao i druge dokaze čija nužnost izvođenja se ukaže potrebnom radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 9 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.
