Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž R-27/2024-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića predsjednika vijeća, Jasmine Crnić člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Daniela Urban Laus, odvjetnica u Korčuli, Hrvatske bratske zajednice 50, protiv prvotužene ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženika CONTI LIBRI d.o.o. za knjigovodstvene usluge, Korčula, Hrvatske bratske zajednice 52, OIB: 30531272694, koje oboje zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, Obala 2 1, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj Pr-217/2018 od 15. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, broj Pr-217/2018 od 15. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev da se tuženicima solidarno naloži platiti tužitelju iznos od 30.202,05 eura (227.557,34 kuna) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate (točka I izreke), te je naloženo tužitelju naknaditi tuženima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.826,90 eura (točka II izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, a podredno da ukine presudu suda prvog stupnja i predmet vrati na ponovni postupak. Potražuje i trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa po osnovi Ugovora o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. kojim su se tuženi solidarno obvezali plaćati tužitelju od 1. ožujka 2015. do odlaska tužitelja u mirovinu, 7.500,00 kuna mjesečno za članstvo u nadzornom odboru drugotuženika, a koji bi iznos bio umanjen za iznosa neto osobnog dohotka ukoliko bi tužitelj s drugotuženikom zasnovao radni odnos i time ostvario osobni dohodak.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja utvrdio:

- da je prvotužena od 1. ožujka 2015. vlasnica drugotuženika koji joj je prodan za 1,00 kn od strane vlasnice ES (ranije RS), kćeri tužitelja;

- da je tužitelj bio zaposlen kod drugotuženika od 19. ožujka 2015. do 31. listopada 2016., te da je i nakon toga povremeno bez zasnivanja radnog odnosa radio poslove i dolazio u prostorije drugotuženika do 2017.;

- da je tužitelj bio predsjednik nadzornog odbora drugotuženika, a ta mu je funkcija prestala 30. ožujka 2017.;

- da tuženici nisu dokazali da bi tekst Ugovora o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. bio naknadno napisan na praznom listu papira potpisanom od strane prvotužene i opskrbljenim pečatom drugotuženika, već da je Ugovor o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. potpisan od strane tužitelja, prvotužene i ES (tada RS) u prostoriji javnog bilježnika u Korčuli gdje su pristupili radi ovjere potpisa na ispravama potrebnim za prijenos vlasništva tvrtke - drugotuženika.

7. Na temelju navedenih utvrđenja sud prvog stupnja je zaključio da je Ugovor o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. sklopljen protivno zakonu sa namjerom tužitelja da protupravno stekne imovinu, da ima i nedostataka u sadržaju, pa da nije valjan i nema pravne snage, te je u smislu odredbe članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 – dalje: ZOO) ništetan.

8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti, ali suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila ni bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelj ističe u žalbi.

9. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice.

10. Naime, prvostupanjski je sud preuranjeno zaključio da je predmetni Ugovor o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. ništetan.

11. S tim u vezi treba reći kako ništetan ugovor, prema odredbi članka 322. stavak 1. ZOO koju je primijenio prvostupanjski sud je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

12. Nadalje, odredbom članka 273. stavak 1. ZOO propisano je da pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost, a stavkom 2. istog članka da ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka. Dakle, prema izričitoj odredbi članka 273. st. 2. ZOO posljedica zaključenja ugovora, kada je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku suugovaratelja da ga zaključe, jest da je takav ugovor bez pravnog učinka.

13. Nepostojeći ugovori su oni kojima nedostaje jedan ili više bitnih sastojaka za nastanak ugovora. Međutim, nepostojeći ugovor nije istoznačnica s ništetnim ugovorom jer se isti sadržajno razlikuju. Kod ništetnih ugovora su bile formalno ispunjene predviđene pretpostavke za nastanak ugovora ali se njihovi učinci anuliraju budući da su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Kod nepostojećih ugovora dakle nisu uopće ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni i ne postoje, jer nije postignuta suglasnost volja ugovornih strana za njihov nastanak.

13.1. Stoga, ugovor za koji zakon propisuje (članak 273. stavak 3. ZOO) da je bez pravnog učinka među ugovornim strankama, kao pravno neegzistirajući (nepostojeći), ne može biti protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. ZOO, koja posljedicu ništetnosti vezuje uz te okolnosti (takvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Rev-2357/15 od 2. veljače 2016., Rev 12/2020-3 od 14. travnja 2021.).

13.2. Međutim, iako ZOO sadrži razliku između, s jedne strane, ništetnosti ugovora, jer je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva (čl. 322. st. 1. ZOO) i s druge strane, zakonske formulacije kada ugovor nema pravni učinak jer je sklopljen iz nedopuštene pobude (čl. 272. st. 2. i 3. ZOO) ili nema pravni učinak iz nekog drugog razloga (primjerice ako se radi o prividnom ugovoru – čl. 285. ZOO), različita je činjenična osnova kada se radi o ništetnom ugovoru ili ugovoru bez pravnog učinka, ali posljedice su u oba slučaja iste - da je svaka ugovorna stranka dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takvog ugovora.

14. Osim toga valja navesti i da je prisilni propis onaj propis koji obvezuje na jedno čvrsto određeno ponašanje koje zakonodavac smatra posebno važnim za pravni poredak, za pravnu sigurnost i vladavinu prava i koje ponašanje svakako hoće postići. Prisilni propisi nisu formulirani na isti način pa se tako nekad jasno određuje da je posljedica nepoštivanje određenog propisa ništetnost, odnosno da ugovor nema pravni učinak. Nekad se posredno rabe izrazi "mora" i "zabranjuje", odnosno se prisilnost propisa izražava izrazom "samo ako".

14.1. S obzira na navedeno za ukazati je i da odredba članka 269. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, 34/99, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 118/23 i 130/23- dalje: ZTD), ne predstavlja prisilni propis niti je posljedica njegovog nepoštivanja ništetnost u smislu odredbe članka 322. ZOO.

15. Nadalje, tužitelj u žalbi osnovano navodi da sukladno odredbi čl. 2. ZOO sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva.

16. Sud prvog stupnja je u konkretnom slučaju zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi da li se pri sklapanju Ugovora o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. radilo o ugovaranju naknade za prijenos vlasništva i cjelokupnog poslovanja drugotuženika CONTI LIBRI d.o.o. prvotuženoj ZS, na što također osnovano u žalbi i tijekom postupka ukazuje tužitelj.

17. Dakle, prije konačne odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva potrebno je dodatno raspraviti i utvrditi činjeničnu i materijalnopravnu kvalifikaciju sklapanja Ugovora o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015., pobudu iz koje je sklopljen i je li ista od utjecaja na sklapanje Ugovora o međusobnim odnosima od 1. ožujka 2015. sukladno odredbi čl. 273. ZOO, kao i način na koji je sklopljen, te da li postoje razlozi zbog kojih bi isti eventualno bilo ništetan ili bez pravnog učinka.

18. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud pravilno utvrditi činjenično stanje, nakon čega će dati jasne i valjane razloge za svoju odluku uzimajući u obzir shvaćanja ovog drugostupanjskog suda, a nakon čega će donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku s obzirom na to da još uvijek nije poznat konačan uspjeh stranaka u sporu.

20. Odluka iz točke I izreke ovoga rješenja donesena je na temelju članka 370. ZPP.

21. Odluka iz točke II izreke ovoga rješenja donesena je na temelju članka 166. stavka 3. ZPP.

U Šibeniku, 18. ožujka 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Goran Stošić