Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1136/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1.BC, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VC, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]. 3. PC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Katušić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženika GN, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slaven Šoša, odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđenja prava služnosti i dr., odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-482/2019 od 10. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-482/2019 od 10. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-482/2019 od 10. siječnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-482/2019 od 10. siječnja 2025 suđeno je:

"I. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti prolaza automobilom i pješice od [adresa] preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine do dvorišta zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] i garaže zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina, pa je tuženik dužan trpjeti upis uknjižbe tužiteljeva prava stvarne služnosti prolaza pješice i automobilom preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine u korist čest. zem. [katastarska čestica] i zgr. 87/1 k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina.

II. Nalaže se tuženiku ukloniti sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] šivaču mašinu Singer te mu se zabranjuje zaustavljati i parkirati vozilo na putu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i uznemiravati pravo stvarne služnosti prolaza pješice i automobilom preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavljanjem pokretnih stvari, automobila ili drugih prepreka kojima bi onemogućio tužiteljima izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti prolaza automobilom i pješice preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]."

Istom odlukom je i riješeno:

"Radi osiguranja nenovačne tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja koja se sastoji u prolazu automobilom preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i parkiranju automobila u svojoj garaži zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

određuje se

privremena mjera

kojom se tuženiku-protivniku osiguranja nalaže u roku od 24 sata sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloniti otpad, te mu se zabranjuje odlagati otpad i parkirati automobil na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka. Privremena mjera proizvodi pravni učinak dostavom rješenja o osiguranju tuženiku- protivniku osiguranja.

Radi provedbe privremene mjere osiguranja određuje se asistencija Ministarstva unutarnjih poslova, PU Dubrovačko-neretvanske.

Žalba protiv rješenja o osiguranju ne zadržava provedbu privremene mjere osiguranja.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka od 3.179,71 eura sa zateznom kamatom od dana presuđenja do naplate, po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena."

2. Protiv navedene presude i rješenja pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/122, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili podredno ukine. Traži naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem postojanja prava stvarne služnosti, činidbe, izdavanje privremene mjere i naknade troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

- tužitelji BC, VC i PC suvlasnici su povlasnik nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica] Omirina, zgr. 86/1 zgrada, 99/1 oranica i zgr. 87/1 zgrada, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 7-8 sudskog spisa);

- tuženik je vlasnik poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] bez naznake površine, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 9-10 sudskog spisa);

- poslužna nekretnina duga je 17,32 metra, uz javni put široka 1,70 metara, a uz gospodujuću nekretninu 1,07 m;

- poslužna nekretnina se od ranije koristila kao "magareći put" odnosno "kozji put" za pristup gospodujućim nekretninama, njome su se koristili svi stanovnici Oklada i Zagrude za pristup svojim parcelama, bila je ograđena kamenim suhozidovima i sa sjeverne i s južne strane

- vlasnici gospodujućih nekretnina, MC i JC, prolaze predmetnom poslužnom nekretninom za pristup gospodujućim nekretninama barem od 1979 godine, kad su ih kupili od DC, i to najprije pješice, a od 1984. -1985 i s vozilom;

- vlasnik nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica]) sjeverno od poslužne nekretnine, RC, dozvolio je MC i GC da se koriste za vožnju autom i njegovim zemljištem uz služni put koji je bio preuzak za vožnju automobilom;

- vlasnik poslužne nekretnine ZC, koji je to postao 1981. kad je kupio to zemljište, nije se protivio pješačkom i kolnom prolazu poslužnom nekretninom sve do 2007. godine;

- poslužnu nekretninu je asfaltirala lokalna općina o svom trošku oko 1982. godine;

- tuženik ZC je 21. kolovoza 2008. prijavio dežurstvu PP Gruda da ima problema sa susjedom koji mu bagerom kopa ulicu (list.28 sudskog spisa);

- punomoćnik GN, odvjetnik Cvjetko Rihter, obratio se dopisom od **.**.2008. MC vezano za događaj od 21. kolovoza 2008. zbog rezanja asfalt na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa radnicima GP Dubrovnik, da je predmetna parcela isključivo vlasništvo GN, te da im se izrijekom zabranjuju bilo kakvi radovi te da ih se poziva odmah vratiti zemljište u prvobitno stanje (list 29 sudskog spisa),

- punomoćnik tuženika GI, odvjetnik Cvjetko Rihter, obratio se dopisom od 25. kolovoza 2008. Županiji Dubrovačko-neretvanskoj, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, a vezano za predmet izdavanja lokacijske dozvole, Klasa: UP/I-350-05/08-01/117, UR broj 2117/1-09/2-08-10 te naveo da ne priznaje služnost puta na teret kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da se služnost puta može priznati jedino u postupku pred Općinskim sudom, te da MC ima kolni prilaz svojoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na sasvim drugom dijelu druge nekretnine (list 30 sudskog spisa),

- u posjedovnom listu broj 129 k. o. [katastarska općina] kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] "Stanićevo" put površine 23 m2 upisan je ZC pok. B (vlasnik) (list 27 sudskog spisa);

- LC, kao punomoćnica GN, na zapisnik od 11.ožujka 2008. u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru izgradnja sjeverno istočne lamele dvojnog stambenog objekta na čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu 102/1 k. o. [katastarska općina] i zatražila da službena osoba obavi očevid kako bi utvrdila da MC koristi za svoje službene potrebe put s obzirom da za potrebe svoje firme koristi kombi vozilo koje ne može proći spornim putem (list 38 sudskog spisa);

- tuženik ZC se dana 06. studenog 2008. godine žalio putem svog punomoćnika odvjetnika Cvjetka Rihtera na rješenje klasa UP/I -350-05/08-01/117, ur broj:2117/1-09/2-08-19 od 14. listopada 2008. godine o ishođenju lokacijske dozvole MC da ne odobrava upis stvarne služnosti preko njegove kat.čest 100/3 k. o. [katastarska općina] jer da se radi o okućnici, a ne putu (listovi 39-41 sudskog spisa);

- da je tuženik ZC dao odgovor na žalbu koju je izjavio MC na rješenje o izdavanju lokacijske dozvole klasa UP/I-350-05/07-01/19. urbroj: 2117- 04/2 -07-6 kuće GN i u kojem navodi da je se rekonstrukcija stubišta sa nosivim stupovima naslanja na kat.čest 100/3 koja je u njegovom vlasništvu, te da nije istina da je MC onemogućen dolazak autom do kuće jer isti bez problema autom prolazi preko čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok ne napravi drugi prilaznu cestu jer mu to nije jedini i nužni prilaz (l.s.42-43),

- da su ZC i NC sklopili sporazum ugovor o diobi zajednice od 20. listopada 1992 u kojem utvrđuju da su formirane tri kat.čest od kat.čest 100 k. o. [katastarska općina] i to 100/1- površine 231 m2 u vlasništvo NC kat. čest. [katastarska čestica]-površine 208 m2 u vlasništvo ZC i 100/3 -površine 23 m2 koja ostaje nepodijeljena dok se ne uredi odnos površina stare i nove izmjere (l.s.45- 46)

- da se prema dopisu Prekršajnog odjela ovog suda od 15. studenog 2019. godine protiv ŠC vodio prekršajni postupak po optužnom prijedlogu PP Gruda Pu-01/189-08 od 21. kolovoza 2008. godine zbog prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te da je isti presudom od 31. svibnja 2012. godine proglašen krivim i kažnjen, da je PC uložio žalbu, a Visoki Prekršajni sud obustavio prekršajni postupak zbog zastare. (l.s.48),

- da je očevidom lica mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Mladena Muhoberca održanom dana 12. lipnja 2020. utvrđeno da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja prolaz asfaltiran između kuća na adresi [adresa], širine 3,20 m na početku, a na najužem dijelu da iznosi 2.5m, duljine oko 16m, da se na sredini prolaza nalazi parkirano vozilo marke Fiat Uno, reg. oznaka [registarska oznaka] i željezni kostur mašina Singer vezano za ogradu kuće broj 86. Također je utvrđeno da se na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze dvije garaže koje imaju svoje oznake čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] (l.s.62-64),

- na ponovnom očevidu lica mjesta održanom dana 24. veljače 2022. utvrđeno je da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjera (100/3 k. o. [katastarska općina] stara izmjera) u naravi predstavlja asfaltirani prolaz između kuća na adresi [adresa] te da su stranke suglasne da nije došlo do promjene izgrađenosti objekata na terenu od očevida od 12. lipnja 2020.godine, kao i u vezi ostalih utvrđenja sa zapisnika od 12. lipnja 2020, (list 132-133 sudskog spisa);

- iz nalaza i mišljenja vještaka Mija Penda, te iz usmenog izlaganja vještaka sa ročišta od 21. studenog 2022. godine, proizlazi da se prema "staroj izmjeri" mjerodavnoj za zemljišnik predmetni prolaz nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- stara izmjera (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- nova izmjera) koja se nalazi u prolazu koji je asfaltiran i na kojem je parkirano auto i vezan okvir od stare šivaće mašine Singer. Nadalje iz Nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prolaz do čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Lujo) sa istočne strane vodi preko kat. čest. [katastarska čestica] koja je bila potok (vjerojatno je i sad u funkciji ali je nadsvođena betonom kao i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ide preko čest. zem. [katastarska čestica] k.o.. Petrača koja je uknjižena kao privatno vlasništvo, a u stvarnosti je put kao javno dobro, te da je isto sa čest. 106/3 i 109/2 k. o. [katastarska općina] koji su i uknjiženi kao javno dobro, a koji prilaz je prikazao na predmetnom nacrtu broj 2 (l.s.143) koji je prilog nalazu i mišljenju, vještak se u svom usmenom iznošenju Nalaza i mišljenja na ročištu od 21. studenog 2022. godine je naveo da se predmetni prolaz nalazi između dva zida i to na kat. čest 100/3 i na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), (409/3 i 400/3 k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) i to na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] u širini 1,70 sjeverozapadnom dijelu a 1.07 u jugoistočnom dijelu duljine 17,32 m, a da je drugi dio koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] je približno isti odnosno malo veći od dijela koji se nalazi na čest. 100/3 k. o. [katastarska općina], u vezi skica iz 1990 za koje u nalazu i mišljenju navodi da nedostaje odnosno dali bi kad se predmetna skica pronađe nešto promijenilo u odnosu na nalaz i mišljenje vještak odgovara da ne bi jer je rekonstrukcijom parcele na osnovnu površina došao do granica kako ih je naznačio u nalazu i mišljenju. Ističe da i sama praksa kao i uobičajeni način parcelacije i diobe je da granica ide sa sredinom kuće kako nosi pregradni zid kod dvojnih kuća, u vezi preglednog nacrta br. 2 na l. s. 143 navodi da označeno crvenom bojom predstavlja put u svojoj naravi i da je u katastru istočni dio upisan kao put, dok zapadni dio preko čestice 868 (potok) i 104 (zemljište), te preko 99/2 i 99/1 nije evidentiran u katastru kao put i nema svoju katastarsku oznaku čestice. Iskazuje i da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] put nije javno dobro, ali da put ide i preko te čestice 104 k. o. [katastarska općina] (listovi 155-156 sudskog spisa);

- nakon što je izbio spor oko predmetnog služnog puta, tuženik je počeo postavljati prepreke na istom da bi onemogućio tužitelje u provozu pa je tako na njemu parkirao svoj osobni automobil i postavio željezni kostur stare šivače mašine tipa Singer.

8. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 228., čl. 229. st. 1. čl. 233. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), pa odlučio kao u izreci.

9. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio bitne činjenice i primijenio materijalno pravo.

10. Sud prvog stupnja u osporenoj presudi obrazlaže kako je utvrdio da su vlasnici povlasne nekretnine, MC i JC, još od kupnje zemljišta za izgradnju kuće 1979. godine, nesmetano pristupali do svoje nekretnine predmetnim prolazom prvo pješice, a od 1984-85 godine i vozilima. Dakle, izvršavali su sadržaj prava služnosti puta preko predmetne poslužne nekretnine više od 20 godina prije nego što je tuženik GN počeo braniti tužiteljima prolaz (izjavljujući prigovore u upravnom postupku 2007, 2008, postavljajući stolice prilikom izvođenja radova na puknutoj cijevi 2008. godine, postavljajući pokretnu ogradu) te od smrti [adresa]. godine parkiranjem svog vozila na predmetnom prolazu i vezivanjem mašine Singer za ogradu. Sukladno čl. 228. stavka 2. ZV kojim je propisano da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi, pa se nalaže upis prava stvarne služnosti puta (staze i kolnika) osnovane na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (409/3 nova izmjera) kao poslužnog dobra, a u korist nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i ZGR. 87/1 k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra.

11. Izloženo pravno shvaćanja suda prvog stupnja je pravilno. Jer stvarna služnost se može steći i dosjelošću, sukladno odredbi čl. 229. st. 1. danas važećeg ZV (na snazi od 1. siječnja 1997) koji propisuje: Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

12. U osnovi istovrsni propis vrijedio je i za vrijeme primjene pravnih pravila OGZ-a (primjenjivala su se do 31. kolovoza 1980) kao i ZOVO-a (na snazi od 1.rujna 1980. do 31. prosinca 1996). Pa tako čl. 54. st. 1. ZOVO propisuje: Stvarna služnost stječe se dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.

13. Utvrđeno je kako je vlasnik i posjednik povlasne nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica] i ZGR. 87/1) MC izvršavao sadržaj služnosti staze i kolnika preko poslužne nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 409/3 nove izmjere) kroz dvadeset godina, to jest od 1979. kao staze, a od 1985. kao kolnika, pošteno i bez protivljenja vlasnika poslužne nekretnine. To znači da je služnost staze stečena 1999, a služnost kolnika 2005.

14. GN, vlasnik i posjednik poslužne nekretnine, počeo se protiviti izvršavanju sadržaja služnosti staze i kolnika tek od 2007 ali do tad je već sporna služnost stečena. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo odlučivši kao u izreci osporene presude.

15. U žalbi žalitelj ističe kako k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na svom zapadnom dijelu ima širinu od 1.7 m, dok na istočnom dijelu ima širinu od 1,07 m. Navedena širina sama po sebi nije dovoljna za izvršavanje prava služnosti prolaza automobilom, a tužitelj nije tijekom postupka dokazao, nije iznio činjenice niti predložio bilo kakav dokaz na okolnost da raspolaže pravom prolaza na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] tj. na preostalom dijelu tog navodnog puta. Drugim riječima tužitelji nisu tužbom obuhvatili sve osobe koje su vlasnici nekretnina preko kojih oni navodno izvršavaju pravo stvarne služnosti, pa zbog toga tužbu treba odbaciti. Osim toga, kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (po pobijanoj presudi povlasna nekretnina) i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (po presudi poslužna nekretnina) nisu susjedne nekretnine tj. služnost prolaza automobilom nikada se nije (čak i u razdoblju kada je tuženik dozvolio prolaz pravnom predniku tužitelja) odvijala na cijeloj površini kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] jer to naprosto nije moguće. Povlasna i poslužna nekretnina nisu susjedne jer nemaju granicu jedna prema drugoj odnosno iste se dotiču samo u jednoj jedinoj točki, pa pristup s jedne na drugu nije moguć bez da se zadre u vlasništvo susjednih (već spomenuta kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]). Prema nalazu i mišljenju vještaka ono što na terenu sliči na put u većem dijelu predstavlja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina nije predmet tužbenog zahtjeva.

16. Gornji navodi nisu sasvim točno niti proizlaze iz skice lica mjesta koju je izradio mjernik Pendo (list 142 spisa). Iz skice mjernika Pendo, ali i iz fotografija u spisu te opisa lica mjesta u zapisniku o očevidu, jasno je vidljivo kako poslužno dobro k. č. br. [katastarska čestica] (409/3) upire u povlasnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] (415/1) te kako i u naravi poslužna nekretnina ima izgled kolnog puta. To što je taj prostor između tuženikove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (409/1) i zida oko kuće susjeda RC širi od k. č. br. [katastarska čestica] te što provoženjem vozilima vlasnik povlasne nekretnine zahvaća dijelom i k. č. br. [katastarska čestica] (400/3) nije od važnosti za stjecanje prava stvarne služnosti na predmetnoj poslužnoj nekretnini. To samo znači da se prostor predmetne stvarne služnosti kolnika pruža i jednim dijelom preko k. č. br. [katastarska čestica]. A to nije ni dvojbeno, niti vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], RC, isto osporava ili priječi.

17. Tvrdnja da se poslužna i povlasna nekretnina dodiruju samo u jednoj točki proizlazi iz nekih skica mjernika Muhoberca čiji nalaz i mišljenje sud prvog stupnja nije prihvatio. Muhoberac nije izradio jednu već pet međusobno različitih skica koje nisu podudarne (listovi 73 do 77). Sud prvog stupnja je prihvatio identifikaciju čestica iz skice mjernika V (list 142 spisa) i za to pružio uvjerljive razloge.

18. Žalbeni razlog tuženika kako tužitelji nisu pošteni posjednici prava predmetne služnosti jer da su znali kako je isti put asfaltirala općina 1982. te da su oni bili uvjereni da se radi o javnom putu, nije osnovan. Ponajprije, iz iskaza tužitelja i njihove tužbe ne proizlazi da su oni mislili kako je predmetni put javni put. Pa u tom slučaju ne bi ustali s predmetnom tužbom. A to što je općina asfaltirala put 1982. godine moglo ih je samo još više uvjeriti u njihovo poštenje u posjedovanju prava predmetne služnosti jer ovaj put služi samo za pristup na nekretnine tužitelja. Stoga asfaltiranje, koje je svakako u funkciji olakšavanja kolnog provoza, kojem se očito nitko nije protivio, predstavlja potvrdu kako njihovo pravo na put nitko ne osporava.

19. U odnosu na žalbeni razlog kako sud nije izveo sve dokaze koje je predložio tuženik nije osnovan. Naime, po čl. 220. ZPP sud prvog stupnja odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica pa time što je odbio izvesti neke dokaze koje je predložio tuženik nije povrijedio pravila postupka. A pokraj toga što je izveo druge dokaze na bitne okolnosti posjeda prava služnosti činjenično stanje nije ostalo nepotpuno utvrđeno.

20. Nije osnovan niti žalbeni razlog kako je MC "nekorištenjem izgubio posjed prava stvarne služnosti, sve da ga je i stekao, jer da ga nije štitio". Ponajprije, iz izvedenih dokaza ne proizlazi da MC nije ostvarivao sadržaj prava stvarne služnosti staze i kolnika od 2004/2005 godine. Čak i iz iskaza za ishod spora zainteresiranog tuženika SC ne proizlazi da bi prolaz bio zapriječen automobilom i kosturom singerice prije smrti [adresa]. SC je, po vlastitom iskazu, tek 2008. godine, nakon puknuća cijevi, postavio na put dvije stolice da bi branio kopanje po svom zemljištu ali je tad došlo do izgreda kad ih je PC pregazio vozilom, izišao iz vozila i udario ga šakom u glavu. Sam P kaže da je postavio singericu i auto na prolaz tek par dana nakon smrti [adresa]. godine.

21. Stoga je uvjerljiv navod PC kako su se nakon incidenta oko puknuća cijevi, stolica i sukoba s SC iz 2008. godine pa sve do 2018. on i članovi njegove obitelji nesmetano koristili spornim služnim putem. Kako su tužitelji ustali s predmetnom službom 22. svibnja 2019, manje od godine dane od smrti AC i početka tuženikovog ostavljanja prepreka na put, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za gubitak prava stvarne služnosti nevršenjem njenog sadržaja propisane čl. 241. st. 1. ZV. Čak ni najkraći rok od 3 godine neizvršavanja uz protivljenje vlasnika poslužne nekretnine.

22. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. i 2. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer je ovaj sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

23. Sud je prvog stupnja pravilno odlučio i o privremenoj mjeri primjenom propisa iz čl. 346 i 344. st. 2. i 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ). Sud je pravilno zaključio kako su ispunjene obje bitne pretpostavke za izdavanje privremene mjere: predlagatelj osiguranja učinio je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine i kako je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prva pretpostavka je vidljiva iz gornjeg obrazloženja o prihvaćanju osnovnog tužbenog zahtjeva, a druga pretpostavka je učinjena vjerojatnom već i time što je kolni pristup obiteljskoj kući bitna životna potreba svakoga,a utvrđeno je kako tuženik upravo da bi spriječio provoz spornim putem na njemu parkira svoj automobil i ostavlja željezni kostur stare šivače mašine tipa Singer.

24. I odluka o troškovima postupka je, kako po osnovu temeljem čl.154. st. 1. ZPP, tako i po visini troškova temeljem čl. 155. ZPP, zakonita. Tuženik je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tužitelju priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, dok je troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznao prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT).

25. Stoga je valjalo po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi osporeno rješenje prvostupanjskog suda.

26. Zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe nije osnovan, jer sa žalbom nije uspio pa ga je po čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti.

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević