REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Narodnog doma 2/b, 52 000 Pazin

Poslovni broj: K-131/2019-99

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Nini Ciglenečki, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Budak, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog MT, optuženog optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Pola, Stalne službe u Pazinu broj K-DO-3654/2015 od 23. prosinca 2015. (sada Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu broj KO-DO-82/2020), zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), nakon održane javne rasprave zaključene 13. ožujka 2025. u nazočnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu ZT, okrivljenog MT i branitelja okrivljenika Gorana Marjanovića, odvjetnika u [adresa], dana 18. ožujka 2025. u nenazočnosti stranaka objavio je, a dana 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) kazneni nalog Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj: K-1545/15-4 od 25. siječnja 2015. u odnosu na okrivljenog MT stavlja se izvan snage.

i

II.

Na temelju članka 455. ZKP/08

okrivljeni: MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca pok. M i majke Z rođene J, rođen **.**.1969. u [adresa], sa prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bez zanimanja, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, u invalidskoj mirovini, sa mjesečnim primanjima u iznosu od cca. 515,00 eura, neoženjen, bez djece, bez imovine, vlasnik osobnog automobila marke Peugeot 207 godina proizvodnje 2011., srednjeg imovnog stanja, vojsku nije služio, bez čina, bez odlikovanja, prekršajno i kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je:

dana 20. rujna 2015. godine, oko 22,30 sati, na državnoj cesti D44 u naselju Ročko Polje, protivno odredbama čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15), upravljao osobnim vozilom marke Audi A6 reg. oznaka [registarska oznaka] kolnikom državne ceste D44 iz smjera Lupoglava u smjeru Buzeta pod utjecajem alkohola od 2,26 g/kg, zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u cestovnom prometu što je imalo za posljedicu da je, dolaskom u naselje Ročko Polje nasuprot kbr. 1, na ravnom cestovnom potezu gdje je kolnik razdijeljen uzdužnom crtom na dvije kolničke trake namijenjene za promet vozila u oba smjera, propustio kretati se sredinom obilježene prometne trake već je vozilom kojim je upravljao prešao na lijevu prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera po kojoj se kretao motocikl marke Piaggio Beverly registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je propisno upravljao JT, koji je u cilju izbjegavanja sudara, zakočio i pao sa motociklom na kolnik na svoju desnu bočnu stranu te nastavio klizanje po kolniku nakon čega je u zoni raskrižja došlo do udara prednjeg desnog dijela vozila i prednjeg dijela motocikla uslijed čega je JT pao s motocikla uz desni rub kolnika i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma dijafize humerusa desno, prijeloma gornjeg ruba skapule desno, prijeloma 1. do 5. rebra desno i potres mozga,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 1. KZ/11

pa se okrivljeni MT za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa iz čl. 227. st. 1. KZ/11 osuđuje na

KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

te mu se temeljem čl. 56. KZ/11 izriče

UVJETNA OSUDA

kojom se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Temeljem odredbe iz čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljeni MT djelomično se oslobađa dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka i to na način da je isti na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 dužan podmiriti trošak paušala u iznosu od 100,00 eura (sto eura) (trošak iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude, uplatom u korist Državnog proračuna RH, dok se oslobađa troška provedenih vještačenja i pristupa vještaka na ročišta te troška izrade fotodokumentacije i ispitivanja alkoholiziranosti (troškovi iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08), koji troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli – Pola, Stalna služba u Pazinu optužnicom broj K-DO-3654/2015 od 23. prosinca 2015., (sada Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu broj KO-DO-82/2020) tereti okrivljenog MT za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanja prometne nesreće opisano i kažnjivo u čl. 227. st. 1. KZ/11.

2. U podignutoj optužnici tužitelj je bio predložio izdavanje kaznenog naloga koji prijedlog je sud usvojio te je bila izdana presuda s kaznenim nalogom Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj: K-1545/15-4 od 25. siječnja 2015. Budući da je okrivljenik protiv takvog kaznenog naloga uložio prigovor, spis je bio dostavljen kaznenom optužnom vijeću koje je optužnicu potvrdilo.

3. Tužitelj je podneskom od 24. travnja 2020. i na raspravi od 19. listopada 2021. izmijenio optužnicu na način da ista sada glasi kao u izreci ove presude, izuzev u dijelu izmjene koju je sud učinio a koja je navedena niže u točki 51. obrazloženja ove presude.

4. Okrivljeni MT je na glavnoj raspravi pred ovim sudom naveo da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela za koje se tereti, a svoju obranu je iznio na kraju dokaznog postupka i to tako da je ostao u cijelosti kod obrane koju je iznio u prethodnom postupku te je odgovarao samo na pitanja branitelja, a slijedom čega je pročitan zapisnik o njegovom ispitivanju u prethodnom postupku te je reproducirana snimka njegovog ispitivanja u prethodnom postupku.

5. U dokaznom postupku pročitana je materijalna dokumentacija u spisu i to: kaznena prijava PP Buzet (list 5 spisa), ispis dojave, osim u dijelu izjave dojavitelja (list 6-7 spisa), zapisnik o očevidu (list 8-12 spisa), zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 13,22 spisa), situacijski plan (list 17 spisa), prijava Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije (list 18 spisa), dopis KBC Rijeka sa medicinskom dokumentacijom (list 42-46 spisa), liječnička dokumentacija (listovi 68-69 spisa), liječnička dokumentacija za okrivljenika (listovi 192-251, 284-286, 323-324, 328-330, 333-335 i 365 spisa).

6. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 8. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka i vještaka koji su bili ispitani ranije u postupku na raspravi u prisutnosti stranaka, i to iskazi svjedoka JT, ŠT i FT dani na raspravni zapisnik od 10. studenog 2017. (list 149-152 spisa) i iskaz vještaka Željka Petkovića dan na raspravni zapisnik od 4. ožujka 2020. (list 190-191 spisa).

7. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 7. i 8. ZKP/08 pročitan je iskaz vještaka koji je bio ispitan ranije u postupku na raspravi u prisutnosti stranaka i pred istim sucem, i to iskaz vještaka prometne struke Saše Monasa dan na raspravni zapisnik od 25. svibnja 2023. (list 345-348 spisa).

8. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitani su nalaz i mišljenje prometnog vještačenja po vještaku Željku Petkoviću od 23. ožujka 2019. (list 172-181 spisa), nalaz i mišljenje kombiniranog sudsko medicinskog i psihijatrijskog vještačenja po vještacima Valteru Stembergi i Vesni Jovin (list 272-275 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještačenja po vještaku Saši Monasu od 29. studenog 2021. (list 293-307 spisa), zapisnik o toksikološkom vještačenju CFIIV (list 39-40 i 71-72 spisa), zapisnik o toksikološkom vještačenju CFIIV (list 47-48 i 65-67 spisa) i zapisnik o očevidu na licu mjesta od 8. veljače 2019. (list 168-170 spisa).

9. Na kraju dokaznog postupka prije iznošenja obrane okrivljenika pročitani su izvadci iz Kaznene i Prekršajne evidencije za okrivljenika na listovima 397-400 spisa.

10. Na temelju čl. 421 st. 1. t. 2. ZKP/08 sud je odbio kao nevažan dokazni prijedlog obrane da se pozovu oba prometna vještaka radi usklađivanja mišljenja kao i da se provede vještačenje po trećem vještaku, a obzirom da su nalazi i mišljenja oba prometna vještaka Saše Monasa i Željka Petkovića jasni i potpuni i sačinjeni u skladu s pravilima struke te su u podudarni u relevantnim činjenicama. Prema odredbi iz čl. 317. ZKP/08 određeno je da će se vještačenje obnoviti tek u slučaju ukoliko su nalaz i mišljenje vještaka nejasni, nepotpuni, u proturječnosti sami sa sobom ili sa izviđenim okolnostima te ukoliko se ti nedostaci ne mogu ukloniti ponovnim ispitivanjem vještaka. Kako o potonjem u ovom slučaju nije riječ jer su nalazi potpuni, jasno argumentirani i međusobno sukladni o odlučnim činjenicama, a vještaci su i ispitani na raspravi te su odgovorili na sva pitanja koje je stavila optužba, te su relevantne činjenice događaja koji je predmet ovog kaznenog postupka u cijelosti i na potpuno nedvojben način razjašnjene ponajprije nalazima i mišljenjima oba prometna vještaka, ali isto tako i drugim provedenim dokazima (što će biti niže analizirano), to je dokazni prijedlog optužbe odbijen, s time da u odnosu na ovu prometnu nesreću prilikom očevida nisu na kolniku utvrđeni tragovi kretanja vozila okrivljenika prije same nesreće, pa takve podatke ne bi imao na raspolaganju niti eventualni novi vještak pa se novo vještačenje po novom vještaku ukazuje nesvrsishodnim, dok će primjedbe obrane na nalaze i mišljenja vještaka sud analizirati niže.

11. Nakon provedenog cjelokupnog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti.

12. U svojoj obrani na raspravi okrivljenik navodi da ostaje kod svega što je rekao na prvom ispitivanju kod tužitelja, da se sudar dogodio na način kako je to rekao kod tužitelja. Na upit branitelja kako tumači da je vještak rekao da je točka sudara na suprotnoj strani, navodi da je moguće da je on refleksno cimnuo volan ulijevo kada je došlo do udara. Ne osporava da su oštećeniku nastale teške tjelesne ozljede u ovoj nesreći. On je sada u invalidskoj mirovini i to zbog njegove bolesti – karcinoma, a zbog zračenja koje je prolazio skinuta mu je vilica i morati će ponovno na operaciju.

12.1. Prilikom prvog ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Puli, Stalnoj službi u Pazinu 18. prosinca 2015. (list 53-57) okrivljenik je naveo da je vozio iz Lupoglava za Buzet svojom stranom, polako, i najedanput da je na njegovu stranu naletio motor. Navodi da nije tada htio skrenuti lijevo nego da je vozio ravno za Buzet.

12.2. Prilikom očevida 8. veljače 2019. okrivljenik je naveo da se kretao iz pravca Lupoglava prema Buzetu, da motor nije vidio u niti jednom trenutku prije sudara, da je mjesto sudarne točke na oko 10 metara prije početka odvojka za centar Ročkog polja gledano po smjeru njegovog kretanja. Nakon sudara s motociklom, motocikl da je završio ispod njegovog automobila, da više nije mogao upravljati automobilom, da mu se automobil od udarca zakrenuo i zaustavio otprilike 5 metara naprijed, te negdje na sredini ceste. Kada mu se automobil zaustavio, prednji dio automobila da je bio usmjeren u pravcu odvojka ukoso, da do dolaska policije svoj automobil nije dirao, te da je policija, kada je stigla na mjesto, fotografirala njegov automobil i mjesto događaja. Prije samog sudara da se kretao ravno, da u niti jednom trenutku nije skretao i da se tom prilikom kretao oko 50 km/h i da je imao upaljena kratka svijetla. Kada su došli vatrogasci do mjesta izvukli su motocikl ispod njegovog automobila, a oštećenik je ležao na cesti.

13. U tijeku postupka, a imajući u vidu obranu okrivljenika, nije bilo sporno da je okrivljenik kritične zgode doista upravljao vozilom te da se kretao iz smjera Lupoglava u smjeru Buzeta predmetnom cestom, da je ista razdijeljena središnjom crtom na dvije kolničke trake namijenjene za promet vozila u oba smjera te da je došlo do sudara osobnog automobila kojim je upravljao okrivljenik i motocikla oštećenika. Okrivljenik u tijeku postupka nije osporavao ni da je u toj prometnoj nesreći, oštećenik JT, zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma dijafize humerusa desno, prijeloma gornjeg ruba skapule desno, prijeloma 1. do 5. rebra desno i potres mozga. Konkretne ozljede oštećenika i njihova težina, osim što nisu po obrani osporene, utvrđene su iz medicinske dokumentacije za oštećenika koja prileži u spisu i koja je pročitana u dokaznom postupku (listovi 43-46 spisa) te na temelju iskaza oštećenika.

14. Sporna je međutim dinamika kretanja automobila okrivljenika i motocikla oštećenika te da li je okrivljenik svojim ponašanjem povrijedio odredbe čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno sporna je koncentracija alkohola tempore criminis kod okrivljenika, okolnost da li su upravo uslijed takve alkoholiziranosti njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, da li je uslijed takvog stanja okrivljenik propustio kretati se sredinom obilježene prometne trake namijenjene za njegov smjer kretanja i prešao na lijevu prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno sporno je kojom prometnom trakom su se okrivljenik i oštećenik kretali prije prometne nesreće i mjesto prometne nesreće, odnosno na kojoj prometnoj traci je došlo do sudara između automobila okrivljenika i motocikla oštećenika, da li je podvlačenje motocikla oštećenika pod automobil okrivljenika dovelo do zakretanja automobila okrivljenika ulijevo, sporan je razlog kočenja i pada te klizanja motocikla oštećenika prije prometne nesreće i da li je postojala mogućnost pravovremenog uočavanja motocikla oštećenika. Potrebno je bilo utvrditi i s kojim oblikom krivnje je okrivljenik kritične zgode postupao.

15. Ispitan kao svjedok, oštećeni JT je iskazao da se predmetnog dana kretao iz smjera Buzeta prema Lupoglavu skuterom plave boje. Sjeća se da je došao do Ročkog Polja, da se tamo desila prometna nezgoda, no da se same prometne nezgode i samog udara ne sjeća, da je bio u nesvijesti i da se probudio u bolnici. Prije samog udara ne sjeća se da li je vidio nekakvo vozilo da ide iz suprotnog pravca. Kretao se brzinom oko 60 km/h. Zadobio je ozljede glave, prijelom nadlaktice, polomljena su mu rebra, pluća su mu bila oštećena te je imao posjekotine po nogama i po nosu. U bolnici su ga zadržali 15 dana. Prije sudara vozio je svojom prometnom trakom. Godinu dana prije prometne nezgode vozio je predmetni motor kojeg je vozio na dan kada se desila prometna nezgoda, a prije toga je vozio druge motore.

16. Svjedokinja FT je iskazala da je predmetnog dana došla iz posla kući, da je ispred kuće izašla popušiti cigaretu i da je moglo biti nešto iza 22:30 sati kada je čula udarac automobila odnosno sudar, te da je odmah utrčala u kuću i otišla reći mužu da se desio sudar. Udarac nije vidjela budući je bio mrak te da ispred kuće ima dvije palme koje su zaklanjale vidik. Prometna nezgoda se desila na udaljenosti oko 50 m od njezine kuće. Prije nego što je čula udarac, vidjela je svijetla automobila koji se kretao iz pravca Lupoglava prema Buzetu, dok druga svijetla nije vidjela budući je bila umorna nakon posla te je držala glavu za dolje i pušila. Kasnije je vidjela da je drugi sudionik prometne nezgode bio motor. Na pitanje na kojem dijelu ceste se desila prometna nezgoda gledajući iz pravca Lupoglava prema Buzetu navela je da je automobil bio na pola ceste možda više na kraju ceste, odnosno više prema lijevoj strani ceste. Nakon prometne nezgode vidjela je motor na podu na lijevoj strani ceste gledajući iz pravca Lupoglava prema Buzetu. Ne zna da li je, prije nego što je čula udarac, čula nekakvo kočenje. U automobilu koji je bio sudionik prometne nezgode su bile dvije osobe. Njezina kuća se nalazi točno preko pruge u Ročkom Polju. Kada je pušila ispred nje je bila cesta, te sa njene lijeve strane je pravac prema Lupoglavu, a sa njene desne strane je pravac prema Buzetu. Navodi da se predmetna cesta Buzet

- Lupoglav nalazi iza pruge a koja pruga prolazi kraj njene kuće. Nije vidjela trenutak prometne nesreće. Kada je ranije iskazala da je vidjela automobil više na lijevoj strani ceste, to je vidjela nakon prometne nezgode. Prije prometne nezgode nije vidjela kojim dijelom ceste se kretao automobil. Ne zna da li su se nakon prometne nezgode neki automobili zaustavili, sjeća se samo da je došla policija i hitna pomoć, policija ju je odmah kontaktirala iste večeri, odmah na licu mjesta, no ne zna da li je policija razgovarala s nekim drugim.

17. Svjedok ŠT je iskazao da je predmetnog dana negdje oko 10 sati navečer okrivljenik vozio svoj automobil a da je on bio suvozač, te da su se kretali cestom iz pravca Lupoglava prema Buzetu. Okrivljenik da je vozio normalnom brzinom budući su očekivali policiju koja bude te dane na tom području jer su bile trke u Buzetu, te je odjednom doletio oštećenik s motorom koji se kretao iz smjera Buzeta. Na pitanje kako je došlo do samog udarca, da li je oštećenik svojim motorom prešao na suprotnu stranu ili je automobil prešao na suprotnu stranu, iskazao je da misli da su oni bili na svojoj kolničkoj traci, prometna nezgoda se desila na blagom zavoju po njegovom sjećanju, da on nije pratio cestu jer je bio suvozač. Od udarca da se automobil kojim su se kretali okrenuo, a motor je završio ispod njihovog automobila. Navodi da je tijelo oštećenika nakon udarca odletjelo iza automobila kod zaštitne ograde. Oni da su toga dana iz Lupoglava išli za Buzet. Prije prometne nezgode okrivljenik i on bili su u Lupoglavu u jednom lokalu, popili su neku pivicu, on da je popio dvije-tri pive, no ne sjeća da li su bile male ili velike, a za okrivljenika ne zna točno koliko je popio jer nisu bili cijelo vrijeme zajedno u tom lokalu. Po njemu, koliko se sjeća, motor da je udario u sredinu njihovog automobila. Kad su izašli van iz automobila, samo zadnji kraj motora je virio ispod njihovog prednjeg dijela automobila. Okrivljenik da tom prilikom nije skretao lijevo prema Ročkom Polju, oni da su išli za Buzet. Ne može se točno izjasniti kojom brzinom su se kretali, ali može reći da to nije bila neka brzina. Ne može reći da li je prije prometne nezgode motor klizio, da se sjeća samo sjene i udarca, to da se sve jako brzo desilo. Na pitanje kada su ušli u blagi zavoj da li je moguće da je okrivljenik prešao na lijevu stranu u smislu da je sjekao zavoj navodi da to ne može reći jer se ne sjeća odnosno ne zna. On je uočio motor pred sam udarac. Kada je ranije rekao da je bio blagi zavoj, taj je blagi zavoj bio njima prema lijevo, a motociklistu prema desno. Na pitanje kada je uočio motor da li je bio ravan ili u nagibu, odgovara da se ne sjeća. On je motor uočio ispred njihovog auta. Na pitanje da li je taj motor imao svijetla odgovara da ne može sa 100% tvrditi, te da zna da se na tom dijelu nalazi javna rasvjeta. Kada se automobil okrenuo on se okrenuo prema lijevo za 90 stupnjeva. Misli da nitko nije dirao automobil nakon prometne nezgode pa sve do dolaska policije, oštećenik ga nije dirao jer nije mogao, nisu ni oni. Sjeća se da bi neki automobili stali, pogledali bi, nakon čega bi nastavili vožnju. Zna da bi znalo biti 2-3 zaustavljena auta, koji bi nakon što bi pogledali otišli. On nije s nikim razgovarao tko je vidio prometnu nesreću na licu mjesta osim s FT. Siguran je da nisu na tom dijelu ceste skretali ulijevo jer nisu imali što skrenuti lijevo, zna kamo su išli. Ne zna da li je oštećenik udario u automobil ili je preletio. S okrivljenikom se zna 10 godina, vide se kad se vide. Kad su krenuli iz Lupoglava prema Buzetu okrivljenik da je normalno vozio, nije bauljao po cesti, niti je vozio nesigurno. Nije vidio da bi okrivljenik na licu mjesta pio alkohol ili da je popio bisku koju je on popio iz jedne boce koju su mu neki ljudi dali koji su se zaustavili, to je bila boca od ledenog čaja, pa je on najprije pomislio da je ledeni čaj, no kad su mu rekli da je biska on je svejedno popio jer su mu usta bila suha od šoka. Okrivljenik i on su tražili oštećenika te da ga je, kada su ga našli, stavio u bočni položaj, oštećenik je bio u nesvijesti, da je mislio da je poginuo, no da je tada počeo disati, hroptati, ali da ga nije pustio da se digne jer ima iskustva s motociklistima no oštećenik se svejedno podignuo, hodao je, no vidjelo se da ga je bolilo, a brzo je došla hitna pomoć. Na pitanje da li se prometna nezgoda desila na lijevoj ili na desnoj traci gledajući u pravcu njihovog kretanja odgovorio je da se sjeća da su oni bili u blagom zavoju te da je doletio motor a da su se oni kretali svojom trakom.

18. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještačenja sačinjenog po vještaku Željku Petkoviću, do prometne nesreće je došlo u naseljenom mjestu Ročko Polje na kolniku četverokrakog raskrižja kojeg čini prometnica D-44 sa odvojcima koji vode za naselje Lanišće i za centar naselja Ročko Polje. Način nastanka predmetne prometne nesreće je sudar prevrnutog motocikla Piaggio Beverly i osobnog vozila okrivljenika Audi A6. Sudarni kontakt ostvaren je udarom u klizanju po kolniku prednjeg dijela prevrnutog motocikla u prednji dio vozila okrivljenika kada je došlo i do podvlačenja prednjeg dijela motocikla pod podvozje vozila okrivljenika. Neposredno prije sudara motocikl je bio snažno kočen uslijed čega je došlo do prevrtanja i pada motocikla na desnu bočnu stranu na kolnik. Nakon sudara vozila su kao zajednička masa odbačeni do svojih konačnih položaja, na skici označenih brojevima 1 i 2. U trenutku sudara okrivljenik koji se kretao pravcem Lupoglav – Buzet skrenuo je ulijevo preko središnje razdjelne crte kolnika dok se u istom trenutku ususretno kretao motocikl Piaggio Beverly. Točka sudara, koja je utvrđena policijskim očevidom na mjestu događaja, nalazi se na oko 16,70 m istočno od PTM-a i na oko 1,60 m udesno od osovine mjerenja, označena na skici brojem 3. Točka sudara u potpunosti se nalazi na južnoj, vozilu okrivljenika lijevoj kolničkoj traci ceste D-44. Sudarni položaji vozila ucrtani su na skici i označeni brojevima 10 i 11. U trenutku sudara vozilo okrivljenika prešlo je ulijevo za minimalno 2 m bočne širine kolnika, a preko središnje crte na kolniku. Brzina kretanja vozila okrivljenika u trenutku sudara iznosila je oko 20,44 km/h. Brzina kretanja motocikla oštećenika u trenutku sudara sa vozilom okrivljenika iznosila je oko 40 km/h, a kako je motocikl do mjesta sudara bio snažno kočen, brzina kretanja neposredno prije poduzetog kočenja iznosila je oko 61,92 km/h. Vozilo okrivljenika do mjesta sudara skretano je ulijevo nakon prelaska središnjice kolnika na dužini puta od 14 metara i u vremenu od 2,46 sekundi. U trenutku započetog prelaska vozila okrivljenika središnjice kolnika, motocikl oštećenika bio je udaljen oko 52,8 metara te je postojala mogućnost međusobnog uočavanja vozila u istom trenutku. Vozač motocikla reagirao je radnjom snažnog kočenja motocikla na udaljenosti od 26,6 m od mjesta sudara, odnosno vremenski 1,75 sekundi prije sudara. Do sudara u konkretnoj prometnoj situaciji ne bi došlo pod uvjetom kretanja motocikla oštećenika brzinom od 46 km/h i svakom nižom. Vozač motocikla reagirao je radnjom kočenja pravovremeno, u trenutku kada je vozilo okrivljenika ušlo za oko 1 m unutar bočne širine južne kolničke trake ceste D-44. Kako je postojala mogućnost međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće u trenutku započetog prelaska vozila okrivljenika ulijevo preko središnjice kolnika, do sudara ne bi došlo pod uvjetom kretanja vozila okrivljenika svojom desnom kolničkom trakom ceste D-44 bez skretanja ulijevo, i propuštanja motocikla u njegovom kretnju od strane okrivljenika, a sve sukladno prometnim pravilima.

18.1. Vještak Željko Petković je prilikom usmenog pojašnjenja nalaza i mišljenja naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Odgovarajući na pitanja vještak navodi da se ne može očitovati da li postoje tragovi od udara na desnom boku automobila jer nije našao te podatke u zapisniku o očevidu. Oštećenja na vozilu opisao je i naveo u nalazu i mišljenju prema oštećenjima koja navodi policija u svom zapisniku o očevidu s lica mjesta događaja. Na pitanje da li je fotografirana sjeverna strana kolnika, iskazuje da to nije zamijetio na fotoelaboratu, iako je na skici utvrđen trag ulja na kolniku označen pod brojem 6. Trag ulja na sjevernoj strani kolnika da je vjerojatno nastao nakon naletnog kontakta i inercijom istekom ulja iz oštećenog dijela vozila. U zapisniku da nije specificirano da li je to ulje motocikla ili pak osobnog vozila. Od točke 6. pa tijekom pružanja uljnog traka na kolniku, isti da nije ucrtan na skici, a vidi se na fotografiji označeno F13 i F14 i da se ne može temeljem skice dovesti u vezu sa ovom prometnom nesrećom. Točka udara da je vidljiva na fotografiji označenoj F15 u fotodokumentaciji. U trenutku reagiranja motociklista vozilo optuženika da se nalazilo za oko dva metra na lijevoj strani ceste, to je utvrdio prema kretanju vozila, brzini vozila i vremenskoj distanci koja je potrebna da se prijeđe određeni put. Na fotografiji označenoj F14 vidi se trag kočenja motociklista, te ovo bijelo sa strane se nalazi trag struganja motocikliste, dok je na upit branitelja gdje se vidi trag struganja motocikliste nakon udara, odgovorio da se na fotografijama iz dokumentacije ne vidi trag struganja motociklista nakon udara, ali navodi da je motor bio podvučen pod prednji dio vozila. Pod uvjetom da je na mjestu događaja osobni automobil skretao ulijevo, došlo bi do udara motocikliste u prednju desnu bočnu stranu automobila, ali još uvijek na automobilu lijevoj kolničkoj traci. Samo mjesto događaja građevinska konstrukcija prometnica ukazuje da bi skretanje osobnog automobila sa prometnice D44 u smjeru centra Ročkog Polja bilo potrebno izvršiti prikočivanjem vozila, gotovo do zaustavljanja i pažljivog skretanja u lijevo. Na fotoelaboratu nije posebna pozornost posvećena sjevernom kolničkom tragu, pa je utvrđeno samo ulje na kolniku kao manje fleke ili točkaste nakupine. Izuzev točkastog traga ulja na sjevernoj strani sjeverna kolnička traka nije podrobnije fotografirana. Na pitanje što točno znači kada je u svom nalazu u 1. odlomku naveo da je optuženik skrenuo ulijevo, a u posljednjem odlomku gdje je naveo da do sudara ne bi došlo pod uvjetom kretanja vozila optuženika svojom desnom kolničkom trakom bez skretanja ulijevo, te da li to znači da je optuženik skretao u lijevo prema centru Ročkog Polja, odgovorio je da svako skretanje je odustajanje od kretanja u pravcu, pa se u konkretnom slučaju ne može zaključiti da li je optuženik imao namjeru skrenuti u pravcu centra Ročkog Polja ili je samo skrenuo na sebi lijevu kolničku traku na mjestu događaja. Navodi da se sudarna točka prema svim utvrđenim tragovima po policiji nalazi na južnoj kolničkog traci D44, odnosno lijevoj kolničkoj traci osobnog automobila optuženika.

19. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještačenja sačinjenog po vještaku Saši Monasu, proizlazi da na temelju nastalih oštećenja na osobnom automobilu okrivljenika Audi A6 i motociklu oštećenika Piaggio Beverly te traga kočenja motocikla na kolniku (u skici označeno rednim brojem 8) te nastavno i tragova struganja boje i metala motocikla po kolniku (u skici označeno rednim brojem 9), proizlazi da je do sudara u raskrižju naselja Ročko Polje došlo udarom motocikla oštećenika koji se nalazio u fazi klizanja desnim bokom po asfaltu, u prednju čeonu stranu vozila okrivljenika Audi A6, u trenutku kada se okrivljenik svojim vozilom nalazio u potpunosti na lijevoj strani kolnika (južna traka), u kolničkoj traci koja je namijenjena smjeru kretanja vozila iz suprotnog smjera, odnosno smjeru kretanja oštećenika na motociklu. Prije sudara vozilo okrivljenika se kretalo državnom cestom D-44 iz smjera Lupoglava u smjeru Buzeta (smjer od istoka prema zapadu), dok se motocikl oštećenika kretao iz smjera Buzeta u smjeru Lupoglava (smjer od zapada prema istoku). Neposredno prije sudara, kao posljedica percepcije opasnosti, oštećenik na motociklu Piaggio Beverly poduzeo je radnju snažnog kočenja, pri čemu je ocrtan trag kočenja na kolniku, u skici označen rednim brojem 8. Nakon poduzimanja radnje snažnog kočenja, došlo je do pada motocikla na njegov desni bok te klizanja motocikla po kolniku do mjesta kontakta s vozilom okrivljenika, gdje se motocikl uslijed udara u vozilo okrivljenika podvukao pod prednji dio vozila okrivljenika, te su kao jedna zajednička cjelina nakon sudara zaustavljeni u položaju koji je u skici označen brojevima 1 i 2. Kontaktna točka, odnosno mjesto sudara, označeno u skici brojem 3, se nalazi na udaljenosti 16,70 m od FTM u smjeru istoka te na udaljenosti 1,60 m od PTM u smjeru juga, odnosno na južnoj kolničkoj traci DC-44, koja je namijenjena smjeru kretanja motocikla oštećenika. Brzina osobnog automobila okrivljenika Audi A6 u trenutku sudara je iznosila oko 20,2 km/h. Od mjesta prelaska preko pune središnje linije na kolniku do mjesta sudara (u skici označeno brojem 3) osobni automobil okrivljenika Audi A6 je prešao put od oko 14 m u vremenu od oko 2,5 s. Brzina motocikla oštećenika Piaggio Beverly se pri klizanju kolnikom, u trenutku sudara sa vozilom okrivljenika nalazila u području od oko 35 – 45 km/h. Brzina motocikla oštećenika Piaggio Beverly u trenutku poduzimanja radnje snažnog kočenja je iznosila oko 62,6 km/h. U trenutku percepcije opasnosti za oštećenika na motociklu od strane okrivljenika koji je prešao preko pune središnje linije na kolniku, motocikl oštećenika Piaggio Beverly se nalazi na udaljenosti koja prethodi mjestu sudara za oko 28,5 m (u skici označeno brojem 10), a što je vremenski prethodilo sudaru za oko 1,9 s. U trenutku kada je vozilo okrivljenika Audi A6 prešlo preko pune središnje linije na lijevu stranu kolnika, a što je vremenski prethodilo sudaru za 2,5 s motocikl oštećenika Piaggio Beverly se nalazio na udaljenosti koja prethodi mjestu sudara za oko 38,9 m (u skici označeno brojem 11), gdje je međusobna udaljenosti vozila sudionika prometne nesreće iznosila 52,9 m. Od mjesta prelaska vozila okrivljenika Audi A6 preko pune središnje linije na lijevu stranu kolnika, u smjeru iz kojeg je dolazio oštećenik na motociklu i obrnuto, kolnik je pregledan u dužini većoj od 80 m, pa proizlazi da je navedeno omogućavalo međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Do prometne nesreće ne bi došlo uz uvjet da se okrivljenik svojim vozilom Audi A6 kretao svojom desnom kolničkom trakom, odnosno da nije prešao preko pune središnje linije na lijevu stranu kolnika, u kolničku traku koja je namijenjena smjeru kretanja vozila iz suprotnog smjera, odnosno smjeru kretanja motocikla oštećenika. Na dužini puta od 28,5 m (udaljenosti od mjesta percipiranja opasnosti za oštećenika na motociklu do mjesta sudara) moguće je zaustavljanje motocikla oštećenika za sve brzine kretanja niže od 46,4 km/h.

19.1. Vještak Saša Monas je na raspravi od 25. svibnja 2023. iskazivao istovjetno kao u pisanom nalazu i mišljenju od 29. studenog 2021. Odgovarajući na pitanja dodatno je pojasnio svoj nalaz i mišljenje. Na upit branitelja na temelju kojih tragova je zaključio da je radnja kočenja bila posljedica percepcije opasnosti iskazao je da je oštećenik kao posljedicu percepcije opasnosti poduzeo radnju snažnog kočenja pri čemu je njegov motocikl ocrtao trag kočenja na kolniku a koji je u skici označen rednim brojem 8. Vozači kada percipiraju opasnost instinktivno reagiraju na istu poduzimanjem radnje snažnog kočenja u cilju da pokušaju izbjeći nastanak prometne nesreće. Pojasnio je da je prelazak vozila okrivljenika preko središnje linije na kolniku mogao predstavljati opasnost za kretanje oštećenika na motociklu, uzimajući u obzir da se sudar, a na temelju materijalnih tragova, dogodio unutar prometne trake koja je namijenjena smjeru kretanja oštećenika na motociklu. Na upit da li je percepcija opasnosti subjektivna ili se može zaključiti na temelju tragova, izjavio je da je sa prometnog stajališta mišljenja da ulazak vozila u traku koja je namijenjena za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera predstavlja opasnost, u ovom slučaju za oštećenika na motociklu. Mjesto sraza da se nalazi u potpunosti na prometnoj traci koja je namijenjena smjeru kretanja motocikla oštećenika, iz čega proizlazi da je vozilo okrivljenika prešlo preko središnje linije na kolniku, u prometnu traku koja je namijenjena smjeru kretanja vozila iz suprotnog smjera. Na upit na kojoj udaljenosti se nalazilo vozilo optuženika u trenutku kada je oštećenik mogao uočiti vozilo okrivljenika, gdje se nalazilo u smislu prometnih traka i koji trag upućuje na te zaključke, izjavio je da je percepcija opasnosti za oštećenika na motociklu mogla nastati u trenutku kada je vozilo okrivljenika prešlo preko pune središnje linije na kolniku, a koji položaj se nalazi za oko 14 metara prije položaja vozila okrivljenika u trenutku sudara, a što je dobiveno povlačenjem pravca kretanja vozila okrivljenika u odnosu na njegov položaj u trenutku sudara. Na temelju dostupnih podataka u spisu ne postoji odnosno nije pronađen nijedan materijalni trag o načinu kretanja vozila okrivljenika na kolniku prije mjesta sudara a sve gledajući u pravcu kretanja okrivljenika. Uzimajući u obzir da prije mjesta sudara ne postoje tragovi usporavanja vozila okrivljenika na kolniku, u izračun vremena kretanja vozila okrivljenika na kolniku nakon prelaska pune središnje linije, uzeta je njegova brzina u trenutku sudara. Izračun vremena kretanja okrivljenika nakon prelaska pune središnje linije na kolniku do mjesta sudara uzet je uz pretpostavku da se okrivljenik kretao pravolinijski. Proučavanjem prometno tehničke literature nije pronašao podatak da vozilo ostavlja tragove kočenja na kolniku ukoliko ima ugrađen ABS sustav. Na osnovu podataka u spisu ne može odrediti način kretanja i brzinu vozila okrivljenika nakon što je isti prešao središnju liniju na kolniku, a do trenutka sudara u točci 3. Pojasnio je da je vozilo okrivljenika moglo biti u usporavanju, što znači da bi u tom slučaju njegova brzina bila veća od navedenih 20 km na sat u trenutku kada je isti prešao središnju liniju na kolniku i prešao na lijevu stranu kolnika. To ne znači da bi oštećenik ranije percipirao opasnost, odnosno od trenutka percepcije opasnosti do trena sudara bio bi kraći vremenski interval jer udaljenost ostaje ista 14 metara obzirom da točka u kojoj počinje opasnost je točka u kojoj je okrivljenik prešao središnju liniju i tada nastaje opasnost za motocikl oštećenika. Na osnovu podataka u spisu ne može definirati način na koji se kretao okrivljenik na kolniku prije sudara, da li je to kretanje bilo pravolinijsko pa je isti prešao put od navedenih 14 m od mjesta prelaska preko središnje linije na lijevu stranu kolnika ili je njegovo kretanje bilo različito od pravolinijskog, pa je taj put mogao biti i duži. Uzimajući u obzir položaj vozila okrivljenika u trenutku sudara u odnosu na smjer pružanja kolnika, mišljenja je da navedeni put ne bi mogao biti kraći. Na temelju fotodokumentacije izrađene od strane policije proizlazi da se motocikl oštećenika podvukao pod prednju desnu čeonu stranu vozila okrivljenika nakon čega su se oba vozila na svom putu smirivanja do mjesta zaustavljanja nastavila kretati kao jedno tijelo ili jedan objekt. Ukoliko se uzme u obzir da je navedeni motocikl bio podvučen pod prednju desnu čeonu stranu vozila okrivljenika, proizlazi da je na vozilu okrivljenika nastao dodatni otpor na njegovoj desnoj strani gledajući u odnosu na njegovu uzdužnu os a to bi moglo dovesti do toga da bi vozilo okrivljenika nakon sraza moglo imati tendenciju kretanja na desnu stranu. Na osnovu podataka u spisu proizlazi da su se vozila zajednički kretala nakon sraza u lijevu stranu gledajući smjer kretanja vozila okrivljenika, pri čemu su se zaustavila u položajima koji su u skici označeni rednim brojevima 1 i 2. Do toga da je došlo moguće iz razloga što je okrivljenik okrenuo upravljač u lijevu stranu, a što se može vidjeti iz položaja njegovih kotača u odnosu na uzdužnu os vozila u fotografijama očevida. Po njegovom mišljenju, nakon sraza oba vozila u točci 3 gdje se motocikl oštećenika podvukao pod prednji dio vozila okrivljenika a nakon čega su se oba vozila kao jedno tijelo na svom putu smirivanja nastavila kretati do njihovog zaustavnog položaja, od mjesta sraza odnosno točke 3 do mjesta zaustavljanja oba vozila da bi najvjerojatnije ostao trag struganja motocikla po kolniku. Isti trag da bi bilo moguće evidentirati samo nakon micanja oba vozila s kolnika nakon nesreće, budući da bi isti trag bio prekriven navedenim vozilima. On taj navedeni trag nije pronašao u predmetnom spisu odnosno u dokumentaciji očevida. U trenutku sudara vozilo okrivljenika nije bilo paralelno sa središnjom linijom na kolniku već je bilo pod nekim malim kutom zarotirano u smjeru suprotnom od kazaljke na satu a o istom kutu odnosno položaju vozila u trenutku sudara zaključio je na temelju fotodokumentacije i oštećenja koja su prikazana na vozilu okrivljenika gdje su ista locirana na njegovom prednjem desnom čeonom dijelu i prednjem desnom vrhu vozila. Položaj vozila okrivljenika u trenu sudara prikazan je njegovim položajem u skici mjesta prometne nesreće. Na pitanje koja bi bila tolerancija navedenog kuta vozila, iskazuje da se može govoriti o toleranciji do 5 stupnjeva. Kut koji prikazuje međusobni položaj vozila u trenu sudara određuje se na temelju prikazanih oštećenja. Navedeni trag ulja koji je u skici označen brojem 6 po njegovom mišljenju ima svjež izgled, a uzimajući u obzir da je cijeli prostor sraza jako zauljen, pritom misli na prometnu traku na kojoj se kretao oštećeni na motociklu, a dodatno uzimajući u obzir da je u ovoj prometnoj situaciji podvlačenjem motocikla oštećenika pod prednji kraj vozila okrivljenika najvjerojatnije došlo do oštećenja kartera pogonskog motora vozila okrivljenika, mišljenja je da je navedeni trag br. 6 mogao nastati kao posljedica prskanja ulja uslijed oštećenja na pogonskom motoru okrivljenika. Navedeni trag broj 6 je prema podacima u spisu jedini trag koji se nalazi u prometnoj traci kojom se kretalo odnosno kojom se imalo kretati vozilo okrivljenika. Uzimajući u obzir položaj vozila okrivljenika u trenutku sudara mjerenjem iz skice proizlazi da je njegov prednji desni vrh bio udaljen od središnje linije na kolniku za od oko 1 metar, dok se njegov stražnji desni kut nalazio na od oko 10-20 cm od središnje linije na kolniku. Prema podacima iz zapisnika o očevidu, proizlazi da je na mjestu prometne nesreće kolnik širok 7,3 metra. Ukoliko se navedenu vrijednost za ukupnu širinu kolnika podijeli na dvije prometne trake za promet u oba smjera, proizlazi da bi širina jedne prometne trake iznosila od oko 3,65 metara. Ne može se izjasniti o položaju vozila okrivljenika u trenu kada ga je oštećenik percipirao kao opasnost budući da ne postoje materijalni tragovi koji bi prethodili mjestu sraza i bili posljedica kretanja vozila okrivljenika, a na temelju kojih bi mogao definirati način kretanja vozila okrivljenika i mjesto njegova prelaska preko središnje linije na kolniku u prometnu traku koja je namijenjena smjeru kretanja vozila oštećenika.

20. U postupku je provedeno i kombinirano sudsko – medicinsko i psihijatrijsko vještačenje radi utvrđenja utjecaja alkoholiziranosti okrivljenika na njegove vozačke sposobnosti tempore criminis po vještacima Valteru Stembergi i Vesni Jovin.

20.1. Prema nalazu sudsko – medicinskog dijela vještačenja proizlazi da se analizom utvrđena koncentracija od 1,88 g/kg apsolutnog alkohola u krvi i 2,75 g/kg apsolutnog alkohola u mokraći okrivljenika odnosi na vrijeme uzimanja uzorka na analizu. Iz odnosa koncentracije alkohola u krvi i mokraći proizlazi da se alkohol u organizmu okrivljenika nalazio u fazi uznapredovale eliminacije u vrijeme uzimanja uzoraka na analizu. Zbog utvrđene eliminacije alkohola iz organizma okrivljenika, prilikom retrogradnog preračunavanja, radi utvrđivanja koncentracije alkohola u krvi tempore criminis, mora se na laboratorijski utvrđenu koncentraciju dodati određena koncentracija alkohola. Obzirom da je od predmetnog prometnog udesa do uzimanja uzoraka krvi na analizu proteklo 3 h i 46 min, tada bi se, računajući s najmanjim beta faktorom eliminacije alkohola iz organizma od 0,10 gr/kg/sat, u vrijeme prometnog udesa u krvi okrivljenog MT nalazila koncentracija od 2,26 g/kg apsolutnog alkohola. Kod koncentracije apsolutnog alkohola u krvi od 2,26 g/kg većina ljudi se nalazi u pijanom stanju. Vozači s koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od 2,26 g/kg su apsolutno nesposobni za sigurno upravljanje motornim vozilom, a vozačke sposobnosti su im bitno smanjene. U pijanom stanju intelektualne funkcije su sužene, gubi se samokontrola i samokritičnost, a smanjeno je shvaćanje opasnosti. Kod većine ljudi dolazi do poremećaja vida koji se očituju u smanjenju oštrine vida, te su moguće dvoslike (vidi dvostruko) i vrtoglavice. Neispravno se procjenjuju udaljenosti i smanjuje se orijentacija u prostoru. Produženo je i reakcijsko vrijeme, koje se sastoji od opažanja opasnosti, shvaćanja podataka i izvršavanja određenih radnji. Alkohol nije jedini uzročnik nastanka prometnog udesa, on je samo jedan od faktora koji uzrokuju nastanak prometnog udesa, i to zbog utjecaja na vozačke sposobnosti. Na osnovu opisanog djelovanja alkohola na vozačke sposobnosti, a imajući u vidu da se je imenovani nalazio u pijanom stanju, vještak zaključuje da je i alkoholiziranost okrivljenog imala utjecaj na nastanak predmetnog prometnog udesa.

20.2. Prema nalazu psihijatrijskog dijela vještačenja proizlazi da je ovakva koncentracija alkohola u krvi okrivljenika (2,26 g/kg) u kategoriji težeg stupnja pijanstva. Na psihičkom planu se kod osoba pod uplivom ovakve koncentracije alkohola pojavljuju znaci paralizirajućeg djelovanja alkohola – slabi pažnja, koncentracija i shvaćanje postaju otežani, često se javlja sanjivost, orijentacija je nesigurna, slabo se procjenjuju udaljenosti i brzina vozila, teško održava smjer kretanja.

20.3. Zaključno vještaci navode da su uslijed težeg stupnja pijanstva, u trenutku prometne nesreće vozačke sposobnosti okrivljenika bile bitno smanjene, da je isti bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju (1,3 promila apsolutnog alkohola u krvi je granica nakon koje se smatra da su vozači motornih vozila apsolutno nesposobni za sigurnu vožnju).

21. Iz kaznene prijave od 28. listopada 2015. utvrđeno je da je ista podnesena od strane MUP, Policijske uprave Istarske, policijske postaje Buzet dana 6. studenog 2015. Općinskom državnom odvjetništvu Pula, Stalnoj službi Pazin.

22. Iz ispisa dojave, koja je pročitana osim u dijelu izjave dojavitelja, utvrđeno je da je Policijska uprava Istarska zaprimila dojavu od Centra 112 dana 20. rujna 2015. u 22,49 sati.

23. Iz zapisnika o očevidu i situacijskog plana odnosno skice utvrđeno je da je navedeno mjesto prometne nesreće na državnoj cesti broj D-44 Buzet – Lupoglav, u naseljenom mjestu Ročko Polje, nasuprot kbr. 1, da se radi o rijetko naseljenom mjestu, kolniku u oba smjera, preglednom četverokrakom raskrižju državne ceste broj D-44 Buzet – Lupoglav sa nerazvrstanom cestom za naselje Lanišće i nerazvrstanom cestom za naselje Ročko Polje, da se radi o preglednom zavoju, da je cesta ravna, da je širina kolnika na mjestu prometne nesreće 7,30 m, da je D-44 na mjestu događaja prometne nesreće označena sa znakovima, i to prometnom znakom opasnosti "raskrižje sa sporednom cestom sa desne strane pod pravim kutom i sa lijeve strane pod oštrim kutom, obilježeni pješački prijelaz" i prometnim znakom izričitih naredbi "zabrane preticanja svih vozila na motorni pogon osim motocikla bez prikolice", te oznakom na kolniku "puna neisprekidana razdjelna linija". Stanje prometa je bilo normalno, prometna nesreća se dogodila noću, kada je bila slaba osvijetljenost. Nadalje, proizlazi da su u prometnoj nesreći sudjelovali MT kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] koji nije zadobio tjelesne ozljede, ŠT kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] koji nije zadobio tjelesne ozljede i JT kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka], koji je zadobio teške tjelesne ozljede. Utvrđena su i oštećenja na vozilima, te je navedeno da je na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] oštećena maska, prednji odbojnik, prednji vezni lim, desni i lijevi pokazivač smjera, hladnjak i donje postrojenje vozila, a da su na motociklu reg. oznake [registarska oznaka] oštećeni maska, volan, prednji pokazivači smjera, prednje putno svjetlo, ukrasni spojleri, prednja guma s felgom, zadnja guma s felgom, prednji retrovizori, prednje vilice, bisage, spremnik za gorivo i sjedalo. Očevidom su utvrđeni položaji zatečenog automobila okrivljenika i motocikla oštećenika u skici označeni brojevima 1 i 2, mjesto sraza na desnoj prometnoj traci (gledano u smjeru Lupoglava) u skici označeno brojem 3, zaštitna kaciga pronađena uz desni rub kolnika (gledano u smjeru Lupoglava) u skici označena brojem 4, reg. pločica [registarska oznaka] u skici označena brojem 5, tragovi ulja pronađeni na desnoj prometnoj traci (gledano u smjeru Buzeta) u skici označeni brojem 6, tragovi kočenja motocikla pronađeni na desnoj prometnoj traci (gledano u smjeru Lupoglava) u skici označeno brojem 8 i trag struganja (boje i metala) u skici označen brojem 9.

24. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika utvrđeno je da je isti alkotestiran 20. rujna 2015. u 23,25 sati te mu je utvrđena koncentracija alkohola od 2,17 g/kg, što umanjeno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 2,07 g/kg.

25. Iz prijave KBC Rijeka utvrđeno je da je oštećeniku utvrđena dijagnoza prijeloma dijafize humerusa desno, prijeloma gornjeg ruba skapule desno, prijeloma 1. do 5. rebra desno, manjeg pleuralnog izljeva i potresa mozga koje su kvalificirane kao teške tjelesne ozljede.

26. Iz zapisnika o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 30. studenog 2015. utvrđeno je da je vještak ustanovio koncentraciju apsolutnog alkohola u krvi okrivljenika 1,88 g/kg i u mokraći 2,75 g/kg te da je na osnovi rezultata izvršenih analiza i podataka iz obrazaca AUK – 1 i AUK – 2 zaključno u trenutku prometne nesreće okrivljenik bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene s obzirom da je koncentracija u krvi okrivljenika bila najmanje 2,26 g/kg.

27. Na temelju provedenog dokaznog postupka, usporedbom i analizom svih dokaza pojedinačno, kao i u njihovoj ukupnosti, sud je našao dokazanim da je okrivljenik počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

28. Kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera.

29. Radi se o blanketnoj pravnoj normi, konkretno, da biće predmetnog kaznenog djela upućuje na kršenje propisa drugog zakona – u ovom slučaju Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

30. Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je prekršio odredbe čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, dalje u tekstu: ZSPC).

31. U konkretnoj kaznenopravnoj stvari po motrištu ovoga suda na nedvojben je način utvrđeno da je okrivljenik svojim ponašanjem prekršio odredbu čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. ZSPC čime je prouzročio ovu prometnu nesreću, u kojoj je oštećeni JT zadobio teške tjelesne ozljede.

32. Članak 46. st. 1. ZSPC propisuje da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

33. Članak 47. st. 1. ZSPC propisuje da se vozilo kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj ili obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Stavkom 2. istog članka ZSPC propisano je da je vozač dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti.

34. Članak 199. st. 2. ZSPC propisuje da je vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, B+E, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova, ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

35. Sud nije prihvatio istinitim obranu okrivljenika niti iskaz svjedoka ŠT u dijelu u kojem navode da se okrivljenik prije samog sudara kretao ravno svojom prometnom trakom, da nije skretao i da je motor naletio na njegovu stranu. Obrana okrivljenika je u tom dijelu neutemeljena i protivna svim izvedenim dokazima, a iskaz njegovog suvozača ŠT koji podupire takvu obranu sud ocjenjuje neistinitom i isključivo usmjerenom na ekskulpaciju okrivljenika od njegove kaznene odgovornosti.

36. Zaključak suda ima uporište u provedenom prometnom vještačenju i to u dva navrata u tijeku postupka po dva različita vještaka, a čiji su nalazi i mišljenja o spornim odlučnim činjenicama podudarni.

37. Naime, dinamiku nastanka ove prometne nesreće sud je utvrdio na temelju prometnog vještačenja po vještaku Željku Petkoviću iz kojeg proizlazi da je okrivljenik skrenuo ulijevo preko središnje razdjelne crte kolnika dok se u istom trenutku ususretno kretao motocikl oštećenika, da je vozilo okrivljenika do mjesta sudara skretano ulijevo nakon prelaska središnjice kolnika na dužini puta od 14 metara, da je sudarni kontakt ostvaren udarom u klizanju po kolniku prednjeg dijela prevrnutog motocikla oštećenika u prednji dio vozila okrivljenika kada je došlo i do podvlačenja prednjeg dijela motocikla pod podvozje vozila okrivljenika, da se prema utvrđenim tragovima (a osobito prema utvrđenom tragu kočenja i struganja motocikla oštećenika do mjesta sudara na južnoj kolničkoj traci) točka sudara u potpunosti nalazi na južnoj, vozilu okrivljenika lijevoj kolničkoj traci ceste D-44, da je u trenutku započetog prelaska vozila okrivljenika preko središnjice kolnika postojala mogućnost međusobnog uočavanja vozila, da je oštećenik reagirao radnjom kočenja pravovremeno u trenutku kada je vozilo okrivljenika ušlo unutar južne kolničke trake ceste D-44 uslijed kojeg kočenja je došlo do prevrtanja i pada motocikla na desnu bočnu stranu na kolnik. Zaključno je na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud utvrdio da do sudara ne bi došlo pod uvjetom kretanja vozila okrivljenika svojom desnom kolničkom trakom ceste D-44 bez skretanja ulijevo, i propuštanja motocikla u njegovom kretanju od strane okrivljenika.

38. U ovom je postupku na iste okolnosti zatraženo i mišljenje drugog vještaka prometne struke i to Saše Monasa (jer je raniji raspravni sudac smatrao da se primjedbe obrane na nalaz vještaka Željka Petkovića ne bi mogle otkloniti nadopunom vještva).

39. Slijedom toga, dinamika nastanka ove prometne nesreće utvrđena je i po vještaku Saši Monasu i to na isti način kako je to bilo utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka Željka Petkovića. Naime, vještak Saša Monas je temeljem analize spisa također iznio mišljenje da je okrivljenik prešao preko središnje linije na kolniku te da se mjesto sudara nalazi na južnoj kolničkoj traci DC 44 koja je namijenjena smjeru kretanja motocikla oštećenika, odnosno da je do sudara došlo u trenutku kada se okrivljenik svojim vozilom nalazio u potpunosti na lijevoj strani kolnika, u kolničkoj traci koja je namijenjena smjeru kretanja vozila iz suprotnog smjera, odnosno smjeru kretanja motocikla oštećenika, kao i da je postojala mogućnost međusobnog uočavanja sudionika ove prometne nesreće, da je neposredno prije sudara oštećenik motociklom poduzeo radnju snažnog kočenja uslijed čega je došlo do pada motocikla na njegov desni bok te klizanja motocikla po kolniku do mjesta kontakta sa vozilom okrivljenika, kao i da do ove prometne nesreće ne bi došlo u slučaju da se okrivljenik svojim vozilom kretao svojom desnom kolničkom trakom, odnosno da nije prešao preko središnje linije na lijevu stranu kolnika, u kolničku traku koja je namijenjena smjeru kretanja vozila iz suprotnog smjera, odnosno smjeru kretanja motocikla oštećenika.

40. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja vještaka Željka Petkovića i Saše Monasa (i pisane i usmene) u cijelosti kao vjerodostojne jer su objektivni, argumentirani, logični te izrađeni u skladu s pravilima znanosti i struke. Vještaci su prilikom usmenih izlaganja na ročištima precizno i jasno odgovarali na pitanja suda i stranaka, a rezultati njihovih nalaza i mišljenja objektivno ničim nisu osporeni te su isti svojim iskazima otklonili svaku eventualnu dvojbu oko dinamike nastanka prometne nesreće i time sudu pružili čvrsti temelj za zaključivanje o spornim činjenicama. Njihovi su nalazi i mišljenja podudarni u odlučnoj činjenici o mjestu sudara, odnosno suglasni su u zaključku da se okrivljenik nije kretao sredinom svoje prometne trake, već da je prije prometne nesreće prešao ulijevo preko središnje linije na prometnu traku namijenjenu za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera, odnosno za smjer kretanja motocikla oštećenika, da se motocikl prije prometne nesreće kretao svojom južnom prometnom trakom te da je do sudara došlo u potpunosti na južnoj prometnoj traci namijenjenoj za smjer kretanja motocikla oštećenika.

41. Osim toga, činjenica da je do prometne nesreće došlo na prometnoj traci namijenjenoj za smjer kretanja oštećenika potvrđena je i iskazom oštećenika koji, iako se ne sjeća same prometne nesreće i samog udara, navodi da se sjeća da se prethodno kretao skuterom iz smjera Buzeta prema Lupoglavu, da je došao do Ročkog Polja i da je prije sudara vozio svojom prometnom trakom. Iskazu oštećenika sud je poklonio vjeru, a obzirom da je isti o činjenicama prije nastanka prometne nesreće iskazivao životno i logično te su isti u skladu s utvrđenim tragovima kočenja i struganja njegovog motocikla po kolniku koji su zabilježeni prilikom očevida, kao i provedenim prometnim vještačenjima.

42. U odnosu na iskaz svjedoka FT, sud je istome poklonio vjeru jer je iskazivala jasno, životno i logično, te je na temelju njenog iskaza utvrđeno da je do prometne nesreće došlo oko 22:30 sati u naselju Ročko polje, međutim, ista nije vidjela trenutak nastanka prometne nesreće nego opisuje položaje vozila zatečene nakon prometne nesreće pa njen iskaz nije bio relevantan za utvrđenje činjenice na kojoj prometnoj traci je došlo do sudara.

43. Na okolnost koncentracije alkohola kod okrivljenika tempore criminis te njegovih vozačkih sposobnosti okrivljenik nije iskazivao, a svjedok ŠT je naveo da su prije prometne nesreće on i okrivljenik bili u jednom lokalu te da su konzumirali pivo, ali da ne zna koliko je okrivljenik popio. U odnosu na koncentraciju alkoholiziranosti okrivljenika provedeno je toksikološko vještačenje te je na temelju nalaza i mišljenja toksikološkog vještaka koje je ovaj sud ocijenio stručnim i vjerodostojnim utvrđeno da je tempore criminis koncentracija alkohola u krvi okrivljenika bila najmanje 2,26 g/kg. Radi utvrđenja utjecaja alkoholiziranosti okrivljenika na njegove vozačke sposobnosti tempore criminis provedeno je kombinirano sudsko-medicinsko i psihijatrijsko vještačenje, koje je sud ocijenio potpunim, stručnim i vjerodostojnim, na temelju kojeg je utvrđeno da je okrivljenik u vrijeme prometne nesreće bio u pijanom stanju i to težeg stupnja pijanstva, da su mu uslijed toga vozačke sposobnosti bile bitno smanjene i da je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju te da je alkoholiziranost okrivljenika imala utjecaj na nastanak predmetne prometne nesreće jer je utjecala na njegove vozačke sposobnosti.

44. Prema tome, nedvojbeno je utvrđeno da je do prometne nesreće došlo jer se okrivljenik nije kretao sredinom svoje prometne trake, odnosno da je isti skrenuo vozilom preko središnje linije na lijevu prometnu traku namijenjenu za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera a kojom se propisno kretao oštećenik, kao i da je do toga došlo upravo zbog stupnja alkoholiziranosti u kojem se okrivljenik kritične zgode nalazio uslijed kojeg težeg stupnja pijanstva su intelektualne funkcije sužene, slabi pažnja i koncentracija, smanjuje se oštrina vida, smanjuje se orijentacija u prostoru te se teško održava smjer kretanja.

45. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da verzija događaja iznijeta po svjedoku ŠT o načinu kretanja vozila okrivljenika ravno po svojoj traci bez skretanja u prometnu traku oštećenika ne odgovara utvrđenim tragovima pa stoga sud obrani okrivljenika i iskazu svjedoka ŠT u tom dijelu ne poklanja vjeru već dinamiku prometne nesreće utvrđuje temeljem iznijetih rezultata dva prometna vještačenja. Valja također uzeti u obzir da je svjedok ŠT bio suvozač te da očigledno nije obraćao pažnju na stanje u prometu prije samog sudara, a što proizlazi i iz njegovog navoda da on nije pratio cestu, da je kod okrivljenika utvrđena znatna koncentracija u krvi u vrijeme nastanka prometne nesreće, što zasigurno utječe i na okrivljenikovu percepciju o samoj dinamici nastanka prometne nesreće, a što proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog i psihijatrijskog vještačenja proizlazi da takva koncentracija alkohola utječe na suženje intelektualnih funkcija, slabi pažnju i otežava shvaćanje te ujedno smanjuje oštrinu vida.

46. Obrana je u tijeku postupka upirala da je do prometne nesreće došlo na prometnoj traci namijenjenoj za smjer kretanja vozila okrivljenika navodeći da na isto ukazuje trag ulja koji je utvrđen na sjevernoj strani kolnika, međutim, vještak Saša Monas je pojasnio da je taj trag jedini koji se nalazi u prometnoj traci kojom se trebao kretati okrivljenik te da je isti mogao nastati kao posljedica prskanja ulja uslijed oštećenja na pogonskom motoru okrivljenika. Jednako tako i vještak Željko Petković navodi da je trag ulja na sjevernoj strani kolnika vjerojatno nastao nakon naletnog kontakta i inercijom isteka ulja. Slijedom navedenog sud je utvrdio da navedeni trag ne isključuje zaključak da se prometna nesreća dogodila na prometnoj traci namijenjenoj za smjer kretanja motocikla oštećenika.

47. Nadalje, u odnosu na obranu okrivljenika da je ulijevo išao nakon prometne nesreće zbog podvučenog motora i podupravljivosti, vještak Željko Petković je u nalazu i mišljenju naveo da je točno da je nakon prometne nesreće vozilo okrivljenika postalo podupravljivo, ali da je uslijed ranije usmjerenosti volana u skretanju ulijevo, nakon sudara i podvlačenja motocikla pod podvozje njegovog vozila došlo do dodatnog zakretanja vozila i zaustavljanja u konačnom položaju s usmjerenošću prednjeg dijela vozila u smjeru juga. Dakle, iz navedenog proizlazi da je nakon sudara došlo do dodatnog skretanja ulijevo zbog činjenice da je i prije sudara volan od vozila okrivljenika bio usmjeren ulijevo. Navedeno je suglasno s navodom vještaka Saše Monasa da je motocikl oštećenika nakon sudara pružao dodatni otpor na desnoj strani vozila okrivljenika te da je navedeno moglo dovesti do tendencije kretanja vozila okrivljenika na desnu stranu, ali kako iz podataka u spisu proizlazi da su se vozila nakon sudara zajednički kretala u lijevu stranu gledajući smjer kretanja vozila okrivljenika, da je do toga moglo doći iz razloga što je okrivljenik okrenuo upravljač u lijevu stranu, a na što upućuje položaj njegovih kotača u odnosu na uzdužnu os vozila na fotografijama očevida. Osim toga, vještak Saša Monas navodi da u trenutku sudara vozilo okrivljenika nije bilo paralelno sa središnjom linijom na kolniku već je bilo pod nekim malim kutom zarotirano u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a o tom kutu i položaju vozila u trenutku sudara da zaključuje na temelju fotodokumentacije i oštećenja na vozilu okrivljenika koja su locirana na njegovom prednjem desnom čeonom dijelu i prednjem vrhu vozila. Slijedom toga proizlazi da obrana okrivljenika da je njegovo vozilo skretalo ulijevo tek nakon nesreće zbog podvučenog motocikla oštećenika je na temelju oba nalaza i mišljenja vještaka utvrđena tehnički nemogućom te da je vozilo okrivljenika i prije sudara skretano ulijevo pa je upravo zbog toga i prešlo preko središnje linije.

48. U svezi primjedbe obrane vezane za trenutak i mjesto percepcije opasnosti od strane oštećenika, iz nalaza i mišljenja vještaka Željka Petkovića proizlazi da je vozač motocikla reagirao radnjom snažnog kočenja nakon što je vozilo okrivljenika u svom kretanju prešlo razdjelnu crtu na kolniku i nalazilo se unutar južne kolničke trake ceste D44 i kada je postalo realna opasnost oštećeniku. Navedeno je sukladno nalazu i mišljenju vještaka Saše Monasa koji navodi da je neposredno prije sudara, kao posljedica percepcije opasnosti, oštećenik poduzeo radnju snažnog kočenja, pri čemu je ocrtan trag kočenja na kolniku, nakon čega je došlo do pada motocikla i klizanja motocikla po kolniku do mjesta kontakta s vozilom okrivljenika. Ocjena je suda da je životno i logično da prelazak vozila okrivljenika preko središnje linije na kolniku predstavlja opasnost za kretanje vozila iz suprotnog smjera, u ovom slučaju oštećenika na motociklu te iz podataka u spisu ne proizlazi da bi postojao neki drugi razlog za snažno kočenje i pad motocikla, a osobito ne da bi oštećeniku zasmetalo sunce kako to navodi obrana obzirom da je na temelju zapisnika o očevidu utvrđeno da se nesreća dogodila u večernjim satima, odnosno noću, pa je zaključak suda da je oštećenik poduzeo radnju snažnog kočenja upravo radi izbjegavanja sudara zbog uočenog prelaska vozila okrivljenika na njegovu prometnu traku na kojoj se ubrzo nakon toga i dogodila prometna nesreća. Osim toga, valja napomenuti da je i nakon pada motocikla isti klizio i dalje unutar svoje prometne trake o čemu su zabilježeni tragovi struganja.

49. U odnosu na primjedbu obrane da se utvrđenje vještaka o duljini puta koje je prešlo vozilo okrivljenika od mjesta prelaska središnje linije na kolniku do mjesta sudara temelji na pretpostavci da se vozilo okrivljenika kretalo pravolinijski te da jedan vještak kaže da je okrivljenik skretao ulijevo a da drugi kaže da se kretao ravno, valja napomenuti da su oba prometna vještaka utvrdila da je vozilo okrivljenika prešlo put od 14 metara od mjesta prelaska središnje linije na kolniku do mjesta sudara, da je vještak Saša Monas pojasnio da je izračun radio uz pretpostavku da se okrivljenik kretao pravolinijski jer vezano uz ovu prometnu nesreću nije pronađen nijedan materijalni trag o načinu kretanja vozila na kolniku prije mjesta sudara pa isto nije niti moguće utvrditi na temelju tragova. Vještak je objasnio da bi u slučaju da je kretanje okrivljenika bilo različito od pravolinijskog, taj put mogao biti i duži. Ocjena je suda da neovisno o činjenici koliku udaljenost je okrivljenik prešao nakon prelaska središnje linije po prometnoj traci namijenjenoj za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera i eventualnoj mogućnosti da je taj put mogao biti dulji u slučaju kretanja vozila različito od pravolinijskog, ostaje i dalje dokazana činjenica da je okrivljenik prešao središnju liniju, dakle prešao na prometnu traku namijenjenu za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera, te da je mjesto sudara prema utvrđenim oštećenjima i tragovima upravo u prometnoj traci namijenjenoj za kretanje vozila iz suprotnog smjera, odnosno za smjer kojim se kretao motocikl oštećenika. Osim toga, način kretanja okrivljenika pravolinijski nakon prelaska središnje linije na kolniku, ne isključuje utvrđenje vještaka Željka Petkovića da bi vozilo okrivljenika bilo u skretanju. Vještak Željko Petković je pojasnio da pojam skretanja označava odustajanje od kretanja u pravcu. U tijeku postupka je dokazano da je vozilo okrivljenika prešlo u drugu prometnu traku, što znači da se nije kretalo ravno po svojoj prometnoj traci već je skrenulo u lijevu prometnu traku. Navedeno potvrđuje i navod vještaka Saše Monasa da u trenutku sudara vozilo okrivljenika nije bilo paralelno sa središnjom linijom nego je bilo pod nekim malim kutom.

50. Slijedom svega navedenog, u tijeku postupka je dokazano da je okrivljenik dana 20. rujna 2015. godine, oko 22,30 sati, na državnoj cesti D44 u naselju Ročko Polje, protivno odredbama čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. ZSPC, upravljao osobnim vozilom marke Audi A6 reg. oznaka [registarska oznaka] kolnikom državne ceste D44 iz smjera Lupoglava u smjeru Buzeta pod utjecajem alkohola od 2,26 g/kg, zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u cestovnom prometu što je imalo za posljedicu da je, dolaskom u naselje Ročko Polje nasuprot kbr. 1, na ravnom cestovnom potezu gdje je kolnik razdijeljen uzdužnom crtom na dvije kolničke trake namijenjene za promet vozila u oba smjera, propustio kretati se sredinom obilježene prometne trake već je vozilom kojim je upravljao prešao na lijevu prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera po kojoj se kretao motocikl marke Piaggio Beverly registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je propisno upravljao JT, koji je u cilju izbjegavanja sudara, zakočio i pao sa motociklom na kolnik na svoju desnu bočnu stranu te nastavio klizanje po kolniku nakon čega je u zoni raskrižja došlo do udara prednjeg desnog dijela vozila i prednjeg dijela motocikla uslijed čega je JT pao sa motocikla uz desni rub kolnika i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma dijafize humerusa desno, prijeloma gornjeg ruba skapule desno, prijeloma 1. do 5. rebra desno i potres mozga, na koji način je okrivljenik počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11.

51. Pritom je sud izmijenio činjenični opis iz optužnice na način da je iz činjeničnog opisa izostavio riječ „isprekidanom“ jer u tijeku postupka nije utvrđeno da bi okrivljenik vozilom prešao središnju liniju u dijelu u kojem bi ona bila isprekidana (iz nalaza i mišljenja vještaka Saše Monasa proizlazi da je okrivljenik središnju liniju prešao u dijelu u kojem je ona puna odnosno neisprekidana), a činjenica da li je okrivljenik predmetne zgode prešao preko linije koja je isprekidana ili pak neisprekidana ne čini bitno obilježje konkretnog kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret obzirom da se njemu stavlja na teret da je prometnu nesreću prouzročio kršenjem odredaba čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. ZSPC.

52. Pritom valja dodati da kasnijim izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o sigurnosti prometa na cestama (nakon počinjenja kaznenog djela) nisu mijenjane odredbe čl. 227. st. 1. Kaznenog zakona niti čl. 46. st. 1., čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, niti su kasnije izmjene Kaznenog zakona blaže za okrivljenika slijedom čega je primijenjen Kazneni zakon i Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela (kao u izreci).

53. Kako u tijeku postupka nije bila dovedena u sumnju ubrojivost okrivljenika niti su u tom pravcu isticani prigovori, sud je utvrdio da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, kao i da je djelo počinio s neizravnom namjerom jer je svjesno prekršio propise o sigurnosti prometa na cestama te svjestan da time može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu i izazvati prometnu nesreću pristao na ugrožavanje sigurnosti prometa i mogući nastanak prometne nesreće, dakle, kao vozač bio je svjestan da je konzumirao alkohol i da zbog visokog stupnja alkoholiziranosti nije sposoban za sigurnu vožnju jer alkohol umanjuje vozačke sposobnosti te da uslijed takvog stanja u kojem se nalazi i načina njegove vožnje može nastupiti zabranjena posljedica, odnosno da kršenjem prometnih propisa, i to vožnjom pod utjecajem alkohola, nekretanjem sredinom svoje prometne trake te prelaskom na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera može izazvati opasnost za život ili tijelo drugih sudionika u prometu, ali je na to ugrožavanje svojim konkretnim radnjama (vožnjom u alkoholiziranom stanju) pristao, uslijed čega je prouzročio prometnu nesreću te tešku tjelesnu ozljedu oštećenika, a koja ozljeda se ima pripisati okrivljenikovom nehaju jer je isti bio svjestan da sudionici prometne nesreće mogu zadobiti ozljede, ali je lakosmisleno smatrao da do takve posljedice ipak neće doći ili da će ju moći izbjeći.

54. Pri tome svijest o zabranjenosti takvog postupanja okrivljenika također nije upitna, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog. Okrivljeniku kao odraslom muškarcu u dobi od (tada) navršenih 46 godina života (rođen je **.**.1969.), pismenom, sa završenom osnovnom školom (što je sve utvrđeno iz podataka koje je okrivljenik dao sudu), zasigurno nije moglo biti nepoznato da je takvo postupanje u prometu kaznenopravno nedopušteno.

55. Slijedom svega navedenog, sud je okrivljenika proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

56. Pri odmjeravanju kazne okrivljeniku sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

57. Sud je okrivljeniku olakotnim cijenio njegovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost što upućuje na zaključak da se radi o osobi inače urednog ponašanja koja poštuje zakone te da je predmetni događaj jedan očito izolirani incident kao i izrazito loše zdravstveno stanje okrivljenika koji je u međuvremenu obolio i u više se navrata liječio od karcinoma te mu je operacijom odstranjena vilica. (iz medicinske dokumentacije koju je u spis dostavio okrivljenik proizlazi da je isti tijekom 2016. i 2017. godine bio na liječenju zbog karcinoma, da je bio na radiokemoterapiji, zatim se ponovno liječio zbog karcinoma tijekom 2019. kada mu je učinjena radikalna disekcija vrata desno, zatim 2021. redisekcija vrata desno, nakon čega je provedena kemoterapija, 2022. se liječio zbog tumora u hipofaringsu te mu je utvrđena osteonekroza mandibule desno zbog čega je krajem 2022. bio na operaciji na kojoj je učinjena segmentna resekcija mandibule, a 2024. operacija fistule mandibule). Sud je otegotnim je cijenio da okrivljenik nije pokazao kritičan stav prema počinjenom djelu, u tijeku postupka nije izrazio ni žaljenje ni kajanje zbog počinjenog kaznenog djela. Drugih olakotnih i otegotnih okolnosti sud nije našao.

58. Na temelju svih navedenih okolnosti, a unutar granica sankcija propisanih zakonom, sud je okrivljenika za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci te mu je potom izrekao uvjetnu osudu kojom je odredio da se zatvorska kazna na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik tijekom roka provjeravanja od dvije godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo, sve to uz prethodno stavljanje kaznenog naloga izvan snage, a sukladno čl. 544. st. 1. ZKP/08.

59. Sud smatra da je ova kazna primjerena obliku krivnje i pogibeljnosti kaznenog djela kao i nastupjelim posljedicama te da će upravo takvom sankcijom biti ispunjena opća i posebna svrha kažnjavanja, tj. da će utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale građane da ne čine kaznena djela, odnosno da će utjecati na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

60. Budući da oštećenik u tijeku postupka nije postavio imovinskopravni zahtjev, to sud o istome nije niti odlučivao.

61. Temeljem odredbe iz čl. 148. st. 6. ZKP/08, a imajući u vidu da je okrivljenik u invalidskoj mirovini sa mjesečnim primanjima u iznosu od svega 515,00 eura od kojih izdvaja novčana sredstva i za troškove liječenja, isti je djelomično oslobođen obveze snašanja troškova ovog kaznenog postupka pa je tako obvezan podmiriti trošak paušala u iznosu od 100,00 eura (trošak iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08), u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude, uplatom u korist Državnog proračuna RH, dok se oslobađa ostalih troškova postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. - 5. ZKP/08 jer sud smatra da bi plaćanjem i tih troškova bila ugrožena njegova egzistencija.

62. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Pazinu 18. ožujka 2025.

Sutkinja

Nina Ciglenečki

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste.

Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.

Dostavna naredba:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu na broj: KO-DO-82/2020

2. Okrivljeni MT

3. Branitelj okrivljenika Goran Marjanović, odvjetnik u Rijeci

Po pravomoćnosti:

Oštećenik JT, po punomoćniku ĐT