REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1734/2019-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužitelja AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Matić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Klara gradnja d.o.o., OIB:08702335072, Zagreb, Mrkšina 56e, zastupanog po punomoćniku Bruni Spitz, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 18. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.260,87 eur sa zateznom kamatom od 2.srpnja 2019. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 2.671,04 eur sa pripadajućim zateznim kamatama.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 763,15 eur sa zateznim kamatama od 18.ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

IV Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 502,15 eur u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi protiv I tuženika Klara gradnja d.o.o. i II tuženika Croatia osiguranje d.d. navodi da je I tuženik kao izvođač radova postavljao završni pokrov crijepom na stambenom objektu na adresi [adresa] u [adresa] uslijed kojih radova je zbog nestručnosti u izvedbi istih u stanu tužitelja nastala šteta u vidu uništenih prostorija zbog proboja vode. Navodi da je do nastanka štete došlo zbog nestručne izvedbe sanacije krovišta. Naime, oko krovnih prozora nisu izvedeni opšavi u skladu s pravilima struke te su dijelovi konstrukcije otvoreni i kroz njih prodire voda. Također, crijep na krovištu je postavljen nestručno te crijepovi ne naliježu jedan na drugog što je isto dovelo do prodora vode te posljedično tome do nastanka imovinske štete. Ističe da je pokrenuo postupak osiguranja dokaza pred sudom koji se vodio pod brojem R1-527/18 te je izrađen nalaz i mišljenje vještaka Ksenije Jakopaš iz kojeg proizlazi gore navedeno. Navodi da je u postupku osiguranja dokaza platio troškove u iznosu od 4.000,00 kn. Zatražio je ponudu za sanaciju dijela krovišta i ugradnje krovnih prozora kako bi spriječio daljnji nastanak štete te je dobio ponudu trgovačkog društva Aksijal d.o.o. za izvođenje potrebnih građevinskih radova u iznosu od 25.652,00 kn. Sijedom navedenog potražuje isplatu iznosa od 29.652,00 kn sa pripadajućim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor zastare jer je ugovorom o izvođenju radova između stambene zgrade [adresa] i tuženika ugovoren jamstveni rok od dvije godine računajući od izvršene primopredaje radova, 18. studenog 2016. Ističe prigovor promašene aktivne legitimacije u odnosu na zajedničke dijelove zgrade. Navodi da tužitelj koristi dio zajedničkih dijelova zgrade u kojima je došlo do prodora vode kroz ventilacijsku cijev koja je nepropisno i protupravno izvedena po inicijativi jednog od prijašnjih stanara. Navodi da nema obvezu plaćanja naknade štete zbog dotrajalih krovnih prozora tipa Velux jer ugovorom o izvođenju radova nije bilo predviđeno da bi tuženik te prozore trebao zamijeniti već samo servisirati što podrazumijeva čišćenje lišća i zemlje oko prozora te poravnavanje opšavnih limova. Otklanja obvezu da tužitelju plati nove prozore kao zamjenu za stare koji su dotrajali.

3. Tijekom postupka tužitelj je povukao tužbu protiv II tuženika čemu se II tuženik nije protivio te je rješenjem utvrđeno da je tužba povučena u odnosu na II tuženika.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev, ponudu Aksijal d.o.o., Ugovor o izvođenju građevinsko obrtničkih radova na sanaciji krovišta u [adresa], zk izvadak, spis R1-527/18, saslušan je tužitelj, zakonski zastupnik tuženika MŽ i svjedoci GŽ, OŽ, te je provedeno građevinsko vještačenje po vještaku Žarku Željku, te u drugu dokumentaciju koja prileži sudskom spisu.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19;80/22. 114/22. 153/23 dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

6.

Iz iskaza tužitelja proizlazi da je krov mijenjan 2016. i neposredno nakon toga čim su počele jače kiše na proljeće mu je počelo curiti u sobu. Zvao je gospodina koji je vodio rekonstrukciju krova, rekao što se događa, oni su dolazili u više navrata popravljati ono što su napravili prije toga. Dolazili su oko 3-4 puta popravljati krov s majstorima. To je bio gospodin iz KLARA gradnje d.o.o. , I. tuženik. Prvi put su rekli da je pur pjena zaštopala izvodne kanale, pa su to micali, onda neko vrijeme je bio kriv opšavni lim oko dimnjaka na krovu. I nakon toga su par puta dolazili silikonizirati i kitati rupe na krovu. Oni su morali dolaziti samo kad je bilo sunčano vrijeme. Ali nakon toga njemu je opet curilo nakon što je pala ozbiljnija kiša. Curenje vode je počelo 2017., a zadnji kontakt je imao s gospodinom iz KLARA gradnje MŽ, nakon toga je rekao da više neće zvati to poduzeće budući da nisu ništa popravili. Prvo je kontaktirao drugu firmu AVERTO gradnja koji su došli na krov i rekli da to ništa nije napravljeno kako treba i dali su mu ponudu za promjenu cijelog krova a to nije bio u mogućnosti sam platiti niti je to htio. Nakon toga je kontaktirao i treću firmu AKSIAL d.o.o. koji su poslali čovjeka koji je to pogledao i rekao da ne treba mijenjati cijeli krov već ono što je krivo napravljeno a to su crijepovi oko prozora koji su prilikom postavljanja tiplani sa šarafima u lim od prozora. On je dao ponudu za izvođenje radova. U suradnji s odvjetnikom je rekao da neće tada raditi, već će čekati sudskog vještaka da on to napravi radi osiguranja dokaza. Nakon što je vještak svoje napravio, onda je išao u popravak krova i sobe jer je bila poplavljena. Navodi da su se u vrijeme zamjene starog krovišta sa novim pojavili problemi i počelo je curiti te problemi s prozorima, prozori su dihtali, a to se sve dogodilo u vrijeme kada je radove radila KLARA gradnja d.o.o. Nakon angažiranja firme AKSIAL d.o.o. svi ti navedeni problemi su bili riješeni. Na pitanje je li mijenjao i kada je mijenjao prozore, tužitelj odgovara da je promijenio prozore kad je došla firma AKSIAL d.o.o. prilikom sanacije krova, a sve je bilo poslije provedenog sudskog vještačenja. Razlog zbog kojeg je mijenjao prozore je bio taj jer su bili probušeni prilikom sanacije KLARA gradnje d.o.o. Staklo nije bilo probušeno jer je to i sam mogao vidjeti, već je bio probušen lim. Nakon promjene prozora i par crijepova više nije bilo problema. Sa radovima i troškovnikom od strane KLARA gradnje bio je upoznat, jer je predstavnik stanara predočio troškovnik. Nije živio u stanu prilikom prve rekonstrukcije krova.Navodi da je platio račun u iznosu od 29.625,00 kn.

7.

Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika MŽ proizlazi da nije točno da su bili 3-4 puta, već su bili 7 puta, na poziv tužitelja ili na poziv predstavnika stanara. Predstavnik stanara je sa svim upoznat, nisu imali izmjenu krovnih prozora u troškovniku, već su imali samo izmjenu krovišta. Prozori su bili stari i neadekvatni za krovište i očito za te vremenske prilike. Predstavnik stanara ih je kontaktirao kad je dolazilo do procurivanja i onu su hodali po krovu i tražili greške, ali kod njih nije bilo greške, svaki crijep je stajao i ništa se nije pomaknulo čak su odrađivali i silikonirali ono što nije bilo do njih. Nije greška bila do njih već do drugih stvari. Navodi da postoji još jedna greška koju su tužitelju i predstavniku stanara rekli a to je ventilacijski otvor na samom izlazu na krov koji je bio zaseban i odvojen od tužiteljevog stana, a tužitelj ima dvoetažni stan i na drugoj etaži se priključuje drugi dio stana na kojem nije bilo prozora i to su mu rekli da postoji mogućnost da kroz taj ventilacijski otvor ulazi voda i slijeva se dolje niz krovište pošto je tu rupa promjera fi 100, pogotovo kad kiša pada i snijeg, oni su u podsljemenskoj zoni i kad kiša pada, pada sa lijeve i sa desne strane i tuda prolazi. Tužitelj je upoznat da su sa predstavnikom stanara stalno bili u kontaktu i rekli mu na tu problematiku i predstavnik stanara je njemu odgovorio da se oni nisu ni smjeli spojiti na tu cijev jer se tužitelj neovlašteno priključio na taj dio prostora koji je bio zajednički prostor zgrade. Taj jedan dio stana u vlasništvu tužitelja zapravo dijelom je u zajedničkom vlasništvu. Na pitanje da li su mijenjali opšave oko prozora, odgovara da nisu mijenjali, već su klasično probali otkloniti lišće i očistiti žljebove oko prozora gdje se zavlače lišće i nečistoće i silikonirali su gornji dio te ventilacijske cijevi iako nije bilo u njihovoj domeni, da osiguraju maksimalno da ne curi uz cijev, a samu ventilaciju nisu smjeli zatvarati. Navodi da je tužitelj uredno priključio svoju kupaonicu na tu ventilaciju. Navodi da su prozori bili stari i dotrajali, te da u svom troškovniku nisu imali prozore niti troškove oko prozora i njih nisu mijenjali jer to nije bilo ponuđeno u troškovniku. Navodi da niti mijenjanje limova oko prozora nije bilo ugovoreno.

8.

Iz iskaza svjedoka GŽ proizlazi da je predstavnik stanara već 30 godina na adresi [adresa]. Navodi da je krovište bilo staro i oštećeno zbog vremenskih prilika. Počeo se mrviti. Navodi da su u krovištu su bila dva stana, od ŽŽ i tužitelja. Navodi da je Klara gradnja gradila krovište na zgradi prije 20 i više godina i dobro su napravili posao i iz tog razloga je predložio da radove izvede Klara gradnja na predmetnoj zgradi. Klara gradnja je dala ponudu i dogovorili su posao za iznos od 160.000,00 kn. Navodi da je Klara gradnja izgradila krovište 2016. godine, tokom sljedeće godine kad god je pala kiša, bila je reklamacija od strane tužitelja da mu sa krovišta curi voda. Nakon 4-5 intervencija sa silikoniziranjem i dodavanjem lima, ispostavilo se da problem nije bio od crijepa već od prozora starih 35 godina. Tužitelj je stalno reklamirao za jedan prozor. Na poseban upit je li ugovor sa Klara gradnjom predviđao i zamjenu prozora, svjedok odgovara da nije. Navodi da su prilikom primopredaje napravili dopis o primopredaji, Klara gradnja je napisala dopis o primopredaji objekta, gospodin OŽ iz agencije o kvaliteti gradnje i pogledao je kvalitetu radova, te je na temelju toga potpisao da je suglasan da su radovi završili i da je sve dobro napravljeno, a bila je i garancija od dvije godine za bilo kakvu reklamaciju.Ističe da su nakon reklamacija tužitelja predstavnici Klara gradnje izlazili na teren. Nakon toga je tužitelj angažirao firmu privatno koja je dvaput došla na krov, rastvorila krovište, vratila natrag i kad je ponovno pala kiša, opet mu je curilo jer je problem bio u prozoru. I nakon četiri godine tužitelj je shvatio da treba promijeniti prozore.

9. Iz iskaza svjedoka OŽ proizlazi da je izvršio uviđaj na zgradi i na krovištu i napravio stručno mišljenje. Uvidom na licu mjesta i pregledom dokumentacije utvrdio je sljedeće: radovi se izvode u duhu graditeljske struke i u skladu sa troškovnikom. U tom času je umjesto starog pokrova izvedena nova toplinska izolacija, na štafle ili gredice je stavljena paropropusna folija sa preklopom te letve na propisanom razmaku za novi utoreni crijep koji je bio predviđen. Nakon toga je bilo potrebno dovršiti pokrivanje krovnih ploha, dovršiti opšave oko dimnjaka i krovnih prozora. Na kraju je konstatirao da postojeći zahvat nema utjecaja na statiku zgrade. Nakon toga više nije imao kontakte s tom zgradom.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka proizlazi da nakon analize podataka iz spisa je utvrdio da je do oštećenja na zidovima i podnoj oblozi u dvije sobe u stanu tužitelja došlo zbog prodiranja oborinske vode u unutarnje dijelove zgrade, odnosno stana tužitelja. Nedostaci na pokrovu krova-valovitost površine krova, neravnomjerno nalijeganje crijepa su nastali izvođenjem radova mimo pravila struke. Kod krovopokrivačkih radova izvođač je dužan izvesti radove kako bi krov imao svoju osnovnu funkciju-zaštitu zgrade i korisnika zgrade, odnosno sprječavanje prolaska atmosferskih utjecaja i oborina u unutarnje dijelove zgrade. Kako bi se sanirali nedostaci potrebno je izvesti slijedeće radove: sanacija zidova koja obuhvaća struganje oštećenja,impregnaciju, gletanje i bojanje disperzivnom bojom, uklanjanje, te dobava i postava kutnih letvica, brušenje, kitanje i lakiranje parketa, uklanjanje dijela nepravilno postavljenog crijepa, te ponovna postava prema pravilima struke, uklanjanje nepravilno postavljenog opšava, te postava novog, uz sva potreba brtvljenja, ponovni servis prozora u ukupnom iznosu od 21.150,00 kn.

11. Tuženik je prigovorio nalazu vještaka te se vještak očitovao te navodi da u troškovniku procjene visine štete u stanu tužitelja koji se nalazi u spisu nije navedeno uklanjanje i ugradnja novih prozora. Troškovnik sadrži svega 6 stavki od kojih se prve tri odnose na sanaciju štete u stanu, a druge tri na popravak loše izvedenih radova koji su uzrokovali curenje u stan. Navodi da je u svom nalazu na detaljno opisao uzroke curenja u stan tužitelja te zbog čega je isto nastalo i u cijelosti kod toga ostaje. Navodi da je temeljem stanja spisa i nalaza iz osiguranja dokaza sačinio svoj vještački nalaz te je činjenice o uzroku curenja utvrdio temeljem istog i priloženih fotografija. Kada se vještaku predočava fotografija iz spisa osiguranja dokaza koja se odnosi na krov (list 54 spisa), na upit tuženika da li se crjepovi odnose na stan A, stan [adresa] ili treći stan, vještak odgovara da pregledom četiri fotografije ne može znati iznad kojeg stana se navedeni crijep nalazi, ali budući da je vještak vršio osiguranje dokaza u stanu predlagatelja osiguranja, a to je sadašnji tužitelj onda je pretpostavio da se navedene fotografije odnose upravo na crijep i dio krova iznad stana tužitelja. Na pitanje tuženika da li se možda radi o dijelu krova iznad stana ŽŽ odgovara da smatra da se taj dio krova odnosi na stan predlagatelja, odnosno stan A jer je vještakinja napisala da joj je zadatak utvrditi je li u stanu predlagatelja nastala šteta u čemu se očitije i koji je uzrok štete a nigdje se ne spominje stan ŽŽ. Na pitanje tuženika kako je utvrđena površina 36 m2 i oštećenja parketa od 36 m2 navodi da je vještakinja u svom nalazu osiguranja dokaza pod naslovom "oštećenja u stanu predlagatelja" navela da su nastala oštećenja na zidovima, nadozidu, parketu i kutnim lajsnama ispod krovnog prozora. Na pitanje o površini oštećenja parketa odgovara da se sada ne može sjetiti na temelju čega je točno utvrdio površinu, ali vjerojatno u spisu postoji takav podatak budući je nalaz izradio temeljem stanja spisa. U vezi pitanja tuženika o površini zidova od 106 m2 vještak odgovara isto kao i na prethodno pitanje s time da se u građevinarstvu obično uzima da površina zidova odgovara trostrukoj površini poda. U vezi pitanja tuženika za letvice od parketa vještak odgovara kao i na prethodno pitanje. Na postavljeno pitanje da li se na temelju fotografija može zaključiti da je na cijelom krovu nestručno postavljen crijep i opšavi vještak odgovara da se to ne može zaključiti iz fotografija jer iste prikazuju samo dio krovne plohe, ali je vještakinja koja je bila na uviđaju i postupku osiguranja dokaza navela kao činjenicu da je crijep nestručno postavljen duž cijele krovne plohe. Na priloženim fotografijama je vidljivo da je crijep postavljen na način da je valovit, da svi crjepovi ne naliježu jedan na drugi, da su na mjestima podignuti ili pomaknuti. Na pitanje tuženika da li se to baš nalazi iznad stana tužitelja zaključuje da se nalazi iz opisa koji je dala vještakinja u osiguranju dokaza. Na pitanje tuženika da li se stanje opšava može utvrditi bez skidanja crjepova na krovu odgovara da su na strani 4 vještačkog nalaza iz osiguranja dokaza prikazane fotografije opšava krovnih prozora te je iz istih vidljivo da su crijepovi postavljeni na način da ne prelaze punu širinu krovnog opšava, a isto tako je vještak naveo da su opšavi izvedeni nestručno ili uopće nisu izvedeni. U svom nalazu je prihvatio u cijelosti dokaze iz osiguranja dokaza. Nadalje, vještak je naveo da u nacrtima nisu ucrtane sve kote u predmetnom stanu, a zbog višekratnog kopiranja nacrti nisu u mjerilu koje je navedeno u istima, te je došlo do pogreške u izračunu površina, te navodi da sanacija nedostataka iznosi 18.250,00 kn. Nadalje se očitovao te je iskazao da pregledom ponude društva Aksial od 21.5.2019. koja se odnosi na sanaciju dijela krovišta i ugradnju krovnih prozora gdje je specificirano da se radi o dobavi 3 nova krovna prozora tipa Velux, demontaži 3 krovna prozora sa odvozom i zbrinjavanju na gradskom deponiju te ugradnja 3 prozora sa opšavima, a zatim i raskrivanje dijele krovnih prozora i oko dimnjaka te sanacija krovne konstrukcije te naknadno ponovno pokrivanje crijepom s uključenim materijalom i radom smatra da je neto iznos od 20.500,00 kn, odnosno sa PDV 25.625,00 kn primjeren iznos.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještak Žarka Željka kao argumentiranog u sačinjenog u skladu s pravilima struke, dok nije prihvatio iskaze svjedoka GŽ i OŽ, te zakonskog zastupnika tuženika MŽ je su isti usmjereni na otklanjanje odgovornosti za štetu.

13. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka Žarka Željka proizlazi da je do oštećenja na zidovima i podnoj oblozi u dvije sobe u stanu tužitelja došlo zbog prodiranja oborinske vode u stan tužitelja i to zbog izvođenja radova na krovu od strane tuženika mimo pravila struke. Stoga osnovano tužitelj kao vlasnik stana, što proizlazi iz zk izvadka, potražuje naknadu štete u iznosu od 1.260,87 eur temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. , 126/21, 114/22, 156/22 dalje ZOO), a koji iznos se odnosi na sanaciju zidova koja obuhvaća struganje oštećenja,impregnaciju, gletanje i bojanje disperzivnom bojom, uklanjanje, te dobavu i postavu kutnih letvica, brušenje, kitanje i lakiranje parketa.

14. U vezi dijela tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.161,32 eur koji iznos se odnosi na uklanjanje nepravilno postavljenog opšava, te postava novog, uz sva potreba brtvljenja, te ponovni servis prozora valja reći da je osnovan prigovor promašene aktivne legitimacije jer se navedeni trošak odnosi na popravak loše izvedenih radova na krovu, odnosno zajedničkom dijelu nekretnine svih suvlasnika.U tom dijelu valjalo je odbiti tužbeni zahtjev.

15. Nije osnovan prigovor zastare jer nije protekao trogodišnji rok propisan čl. 230.st.1. ZOO. Naime radovi su izvedeni u studenom 2016., a tužba je predana sudu 2. srpnja 2019.

16. U vezi navoda tuženika da je predmet ove parnice tužba u kojoj se prema ponuditrgovačkog društva Aksijal traži iznos od 25.625,00 kn za raskrivanje dijela krovištašto je doista predmet parnice, ali se traži i dobava i ugradnja novih krovnih prozoratipa Velux te demontaža postojećih krovnih prozora uključujući opšave i ugradnjanovih krovnih prozora tipa Velux u iznosu od 18.000,00 kn + PDV 25% valja reći da se u činjeničnim navodima tužbe ističe da je uslijed radova tuženika, zbog nestručnosti u izvedbi istih, u stanu tužitelja nastala šteta u vidu uništenih prostorija stana zbog proboja vode, te je stoga predmet ovog spora utvrđivanje štete u stanu tužitelja uslijed nestručnih radova tuženika na koju okolnost je tužitelj predložio građevinsko vještačenje s zadatkom utvrđenja uzroka i visine štete.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 151. st. 2., čl. 154. st. 2., čl. 155. i čl. 164. st. 1. ZPP, Tužitelj je uspio u parnici po pitanju osnove 50%, a po pitanju visine 32% što čini uspjeh tužitelja od 82,00%. Tuženik je po pitanju osnove uspio 50%, a visine uspio 68,00% ukupno 118% . Kada se oduzme 118 od 82 i podijeli sa 2 dobije se uspjeh tuženika u parnici od 18,00%. Trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku odnosi se na trošak zastupanja na ročištima 13.12.2019., 10.02.2021., 12.5.2021., 13.12.2023., 20.11.2024., 29.01.2025. po 200,00 eur (Tbr.9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23 u daljnjem tekstu: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu 17.4.2023. 50,00 eur (Tbr.9/5 Tarife) sastav podneska od 19.7.2019., 12.5.2022., 24.10.2022., , 18.3.2024. po 200,00 eur (Tbr. 8/1 Tarife), što uvećano za PDV iznosi 2.562,50 eur. Tom trošku valja dodati trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu 42,89 eur te obzirom na uspjeh u parnici od 18% trošak iznosi 468,97 eur. Tom trošku valja pridodati trošak dodatnog očitovanja vještaka u iznosu od 33,18 eur što čini sveukupan trošak od 502,15 eur.

18. Tužitelju je priznat trošak građevinskog vještačenja provedenog u predmetu osiguranja dokaza R1-527/18 u iznosu od 530,89 eur, trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur, te dodatnog očitovanja vještaka u iznosu od 33,18 eur što ukupno iznosi 763,15 eur.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana primitka presude.

DNA:

- tužitelju po pun. uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 85,77 eur

- tuženiku po pun.