Poslovni broj: Usž-2866/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Krapine, Krapina, Magistratska 30, kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Zubić, odvjetnik iz Krapine, Zagrebačka cesta 43, protiv tuženika Krapinsko-zagorske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, Krapina, Magistratska 1, uz sudjelovanje zainteresirane osobe KA, ovlaštenog projektanta iz Siget-projekt d.o.o., Sesvete, Prva prigorska 13, radi posebnih uvjeta za zahvat u prostoru, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istom opunomoćeniku, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-717/2023-13 od 17. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-717/2023-13 od 17. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-363-02/20-01/02, URBROJ: 2140-06-22-12 od 9. svibnja 2022. (točka I. izreke), te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora, a odobrava mu se namirenje troškova delegacije u iznosu od 341,40 eura, koji iznos se isplaćuje iz sredstva Državnog proračuna (točke II., III. i IV. izreke).
1.1. Navedenim rješenjem tuženika poništava se rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, Odsjeka za komunalno gospodarstvo i promet Grada Krapine, KLASA: UP/I-361-01/20-01/0037, ur.broj: 2140/01-04-0406-22-23 od 17. veljače 2022. (točka I. izreke), te se utvrđuje da za zahvat u prostoru BAZNA STANICA TELE 2 KRA1578.I-HR-KRAPINA CENTAR na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad prikazan u Idejnom projektu izrađenom od tvrtke SIGET-PROJEKT d.o.o., Sesvete, Prva prigorska 13, broj projekta: T2-KRA1578-63- 19 od rujna 2019., projektant: KA, dipl. ing. el. (dalje u tekstu: Idejni projekt), nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja (točka II. izreke). Prvostupanjskim rješenjem od 17. veljače 2022. obustavlja se postupak izdavanja posebnih uvjeta za predmetni zahvat u prostoru.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu. U žalbenim razlozima osvrće se na dijelove obrazloženja osporene presude, zaključujući da presuda nije na zakonu osnovana te da su razlozi koji su izneseni nejasni tako da se ista ne može ispitati. Ističe da je Idejnim projektom predviđena izvedba novog priključka na niskonaponsku energetsku mrežu koju izvodi HEP te da, budući Idejnim projektom nije prikazana trasa budućeg novog priključka, tužitelj nije mogao utvrditi posebne uvjete. U odnosu na navedeno poziva se na članak 57. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.), prema kojem je zabranjeno poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja cestom, s tim da se u toj suglasnosti određuje način i uvjeti izvođenja radova te nadzor nad obavljanjem radova. Nadalje, prvostupanjski sud zauzima pogrešno stajalište da su neosnovani navodi tužitelja glede nenadležnosti tuženika za odlučivanje o žalbi i donošenje pobijanog rješenja tuženika. Naime, stajalište je prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nadležnost suda i tuženika ne proizlazi iz odredbe članka 102. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.), a koja se odnosi na izdavanje građevinske dozvole, već da u konkretnom slučaju nadležnost tuženika proizlazi iz odredbe članka 90. stavka 1. u vezi stavka 3. Zakona o gradnji, jer se ovdje radi o odlučivanju o rješenju javnopravnog tijela u smislu posebnog zakona nadležnog za utvrđivanje posebnih uvjeta priključenja na nerazvrstanu cestu, o kojoj žalbi, sukladno članku 90. stavku 3. Zakona o gradnji, odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. Budući da je prvostupanjsko rješenje za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na prometnicu Grada Krapine doneseno na temelju članka 76. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj: 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) i budući da nadležnost prvostupanjskog tijela za utvrđivanje uvjeta priključenja na nerazvrstanu prometnicu proizlazi iz nadležnosti Grada Krapine da odlučuje u primjeni svog općeg akta – Odluke Grada Krapine o nerazvrstanim cestama, to je, temeljem članka 76. stavka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za odlučivanje o žalbi protiv tog akta bilo nadležno upravno tijelo županije, i to upravo ovdje tuženik. Nastavno smatra da je donošenjem pobijanog rješenja, kao i vođenjem cjelokupnog drugostupanjskog postupka, odnosno utvrđenja da Grad Krapina kao javnopravno tijelo nema posebnih uvjeta ni uvjeta priključenja, tuženik procesuirao i zapravo poništio postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i ishođenja potvrda na glavni projekt iz eDozvole, koji prema odredbama Zakona o gradnji, kao posebnog zakona kojim se uređuje postupak izdavanja posebnih uvjeta i potvrda na glavni projekt, provodi upravni odjel nadležan za poslove graditeljstva i za koji je izričito u drugom stupnju nadležno ministarstvo za poslove graditeljstva (članak 102. Zakona o gradnji), a ne tuženik. Iznoseći i druge razloge vezano za nadležnost gradova i općina, tužitelj predlaže ovom Sudu ukinuti osporenu presudu i otkloniti nedostatke te presudom riješiti stvar.
3. Tuženik, u odgovoru na žalbu putem župana Krapinsko-zagorske županije, smatra žalbene navode u cijelosti neosnovanim, te ostaje kod svih dokaza i navoda iznesenih u postupku, što nastavno detaljnije obrazlaže, dodatno se pozivajući na odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama i Uredbe Vlade Republike Hrvatske o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Predlaže žalbu odbiti i potvrditi osporenu presudu.
4. Zainteresirana osoba, uredno pozvana, nije dostavila odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. - dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
7. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno. Ovo iz razloga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a osporena presuda, upravo suprotno žalbenim navodima, sadrži sve propisano odredbom članka 60. toga Zakona pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe, koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude, slijedom čega se ukazuju neosnovanim prigovori tužitelja usmjereni na bitne povrede pravila sudskog postupka.
9. Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužitelja niti u odnosu na utvrđenu nadležnost tuženika, za koju je prvostupanjski sud dao valjane, na zakonu utemeljene razloge. Naime, predmet ovog postupka nije izdavanje dozvola, a u kojem slučaju bi se tek imala primijeniti odredba članka 102. Zakona o gradnji na koju upućuje tužitelj, već se ovdje radi o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za građenje predmetne bazne stanice, o čemu je ovlašten odlučivati prvostupanjski upravni odjel (ovdje: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Grada Krapine), dok, temeljem izričite odredbe članka 90. stavka 3. Zakona o gradnji, o žalbi protiv rješenja tog upravnog odjela odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela, a to je, sukladno odredbi članka 76. stavka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, upravno tijelo županije, dakle ovdje tuženik.
10. Nadalje, iz podataka sveza spisa proizlazi da je prvostupanjski upravni sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, pored ostalih, ispravnom primjenom odredbe članka 82. stavka 5. Zakona o gradnji, osnovano zaključio da u konkretnom slučaju za predmetni zahvat u prostoru (bazna stanica) nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja na nerazvrstanu prometnicu Grada Krapine, a na kojima tužitelj inzistira i u žalbi. Ovo iz razloga jer k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, na kojoj se izvodi predmetni zahvat, već ima priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu (Ulica Ante Kovačića) budući se radi o izgrađenoj čestici (obiteljska kuća s postojećim kolnim priključkom na prometnu površinu). Okolnost pak da se tužitelj protivi prekapanju predmetne (novoasfaltirane) nerazvrstane ceste, i po ocjeni ovoga Suda, nije stvar o kojoj bi se moglo raspravljati u ovom postupku, jer o izdavanju takvog odobrenja odlučuje nadležno upravno tijelo u posebnom postupku, sukladno odredbama Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Krapine ("Službeni glasnik Grada Krapine", broj: 6/14., 9/14. i 5/19.), na koje osnovano ukazuje tuženik u osporenom rješenju.
11. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da u predmetnom upravnom sporu nisu počinjene bitne povrede pravila sudskog postupka te da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 18. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
