Poslovni broj: Usž-1924/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda , Senke Orlić-Zaninović , predsjednice vijeća , Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić , članice vijeća , te više sudske savjetnice Ane Matacin , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske , Zagreb , Gajeva 30 , kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu , Zagreb , Savska 41 , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (sada Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo , Zagreb , Ulica grada Vukovara 49 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Grada Zagreba , Zagreb , Trg Stjepana Radića 1 , radi utvrđivanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu , poslovni broj: Us I-875/2023-11 od 24. studenog 2023. , na sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje Upravni sud u Zagrebu , poslovni broj: Us I-875/2023-11 od 24. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , KLASA: UP/II-942-01/22-01/99 , URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 31. siječnja 2023. godine , kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv točke IV. izreke rješenja Grada Zagreba , Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove , KLASA: UP/I-942-02/12-12/112 , URBROJ: 251-04-01/053-22-34 od 20. siječnja 2022. godine .

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem, temeljem članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19.), Republika Hrvatska utvrđena je vlasnikom 1561/4238 dijela zkč. br [katastarska čestica] oranica Dubec površine 4238 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] po katastarskoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] površine 72 m2 i vlasnikom 1489/3749 dijela kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 3749 m2, obje upis a n e u pl. broj 4101 k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke), obveznikom naknade navedenih nekretnina utvrđen je Grad Zagreb (točka II. izreke), odlučeno je o zemljišnoknjižnoj provedbi rješenja (točka III. izreke) i odbijen zahtjev Republike Hrvatske za utvrđivanje vlasništva na preostalom dijelu zk.č.br.

1264/1 k. o. [katastarska općina] (točka IV. izreke).

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ne osporava činjenicu da je podnositeljici zahtjeva za povrat imovine, PED, utvrđeno pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, međutim, nesporno je utvrđeno da nekretnina nije vraćena u njezino vlasništvo te je iz toga razloga vlasništvo na predmetnoj nekretnini ostalo neriješeno. Pri tome se prvostupanjski sud nije pozvao niti na jednu odredbu koja priječi utvrđivanje prava vlasništva tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja odgovara dijelu z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ukazuje da je prvostupanjsko upravno tijelo nesporno utvrdilo da predmetna nekretnina u naravi predstavlja neizgrađeno zemljište na kojemu se nalaze višegodišnja stabla, šikara i na manjem dijelu divlji vrtovi odnosno da predmetno zemljište nije privedeno namjeni. Kako je za navedenu nekretninu bio moguć naturalni povrat, ali je utvrđeno pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, to je trebalo utvrditi pravo vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini. Sud nije obrazložio svoju presudu na način da bi pozivom na zakonske odredbe obrazložio razloge odbijanja tužbenog zahtjeva, već je samo prepisano utvrđenje drugostupanjskog upravnog tijela, iako je isto manjkavo. Naime, tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja zaključuje da „iz utvrđenog činjeničnog stanja razvidno je da se radi o imovini koja je prenesena u društveno vlasništvo na temelju propisa iz čl. 2. Zakona o naknadi, da je zahtjev za naknadu iste podnesen i utvrđena je naknada za ½ dijela predmetne nekretnine PED pa, stoga, postoji zapreka za stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini budući da se ne radi o situaciji propisanoj temeljem čl. 77. Zakona o naknadi“. Postavlja se pitanje ako je imovina prenesena u društveno vlasništvo temeljem odredbi Zakona o eksproprijaciji (Sl. list FNRJ br. 12/57) i podnositelju zahtjeva za povrat je priznato pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, na koji način se uređuje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i njegova upisa u zemljišne knjige. Sud također nije raspravio zahtjev tužitelja u odnosu na utvrđenje prava vlasništva na dijelu z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koju je očevidom održanom dana 13. studenog 2018. utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja neizgrađenu česticu sa pokošenom travom koja se proteže uz potok Trnavu, odnosno da se radi o zelenoj površini. Slijedom navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno postupanje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba, Grad Zagreb, u odgovoru na žalbu navodi da ostaje u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu, osporenu presudu smatra zakonitom i nema primjedbi na utvrđeno činjenično stanje. Predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21, dalje: ZUS). To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke, nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.

7. Tuženik je potvrdio osporenu točku IV. izreke rješenje prvostupanjskog tijela kojom je odbijen zahtjev Republike Hrvatske za utvrđenje prava vlasništva na preostalom neizgrađenom, dijelu zk.č.br. 1264/1 k. o. [katastarska općina], a koji prema podacima spisa predmeta odgovara neutvrđenom dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Prvostupanjski sud je predmetno rješenje tuženika potvrdio jer podaci spisa predmeta daju osnovu za takav zaključak.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je 1965. godine eksproprirano više čestica različitih vlasnika u korist Općine Sesvete radi komunalnog uređenja zemljišta i izgradnje novog stambenog naselja.

10. Za predmetnu zk.č.br. 1264/1 k. o. [katastarska općina] u postupku je utvrđeno da je neusklađeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje, ali i da je njezina površina veća od stvarne površine te čestice jer je propust učinjen kod uknjižbe gromadne čestice blok Dubec-kč. br. [katastarska čestica] u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], formirane prijavnim listom iz 1970. od ekspropriranih čestica ili dijela ekspropriranih čestica na kojima je izgrađeno naselje, jer uknjižbom te čestice nije smanjena odnosno ispravljena površina osnovne zk.č.br. 1264, iako je dio njezine površine ušao u izgradnju naselja Dubec.

10.1. U postupku je također utvrđeno da se površina dijela zk.č.br. 1264/1 k. o. [katastarska općina] koja nije izgrađena, odnosno nije „pod izgrađenim naseljem Dubec “, sastoji od dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (72 m2), koja odgovara površini eksproprirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju nije podnesen zahtjev za naknadu, od neutvrđenog dijela površine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastru evidentirana kao javno dobro put, te od dijela kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2196 m2, u kojoj su sadržane površina od 930 m2 eksproprirane kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju nije podnesen zahtjev za povrat i površina od 1118 m2 čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u ½ dijela eksproprirana PE, koji nije podnio zahtjev za naknadu, i u ½ dijela eksproprirana PED, a kojoj je rješenjem od 18. listopada 2004. za ½ površine te čestice utvrđeno pravo na naknadu u obveznicama.

11. Konačno, za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se na dan 11. listopada 1996. nalazila u zoni Z-zaštićenog zelenila i koridora potoka, dok se prema sada važećem Generalnom urbanističkom planu Sesveta nalazi dijelom u zoni zaštitne zelene površine, dijelom u zoni oznake V – vodno dobro – potoci, kanali te u zoni planiranoj za izgradnju prometnice, glavne gradske prometnice s biciklističkom stazom te se, prema katastarskim podacima, vodi kao javno dobro put u vanknjižnom vlasništvu Grada Zagreba.

12. Kako, dakle, za ovdje sporni preostali dio kč. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina]proizlazi da je prijašnji vlasnici pravomoćno utvrđeno pravo na naknadu, odnosno da se dijelom radi o čestici koja predstavlja javno dobro put u vanknjižnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, to je osnovano prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev te ocijenio zakonitim rješenjem tuženika , jer je u postupku pravilno ocijenjeno da utvrđene činjenice predstavljaju zapreku za utvrđenje prava vlasništva Republike Hrvatske .

13. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a , a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine‟, broj: 36/24) , odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović