Poslovni broj: UsI-2428/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima Marku Perkušiću i Mirku Perkušiću, odvjetnicima u Imotskom, A. Starčevića 24, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog opunomoćenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/811, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-01 od 2. rujna 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 9. listopada 2024. godine protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/810, URBROJ: 443-02-03-12- 02-24-02 od 2. rujna 2024. i KLASA: UP/I-362-02/24-02/811, URBROJ: 443-02-03-12- 02-24-01 od 2. rujna 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika, nakon čega navodi kako su citirana rješenja nezakonita. Naime, pobijano rješenje Klasa: UP/I-362-02/24-02/810; Urbroj: 443-02-03-12-02-24-02 od 2. rujna 2024. prvenstveno je kontradiktorno na način što se tužitelju točkom 1. nalaže usklađivanje rekonstrukcije sa građevinskom dozvolom, da bi se u preostalom naložilo tužitelju rušenje izgrađenog. Međutim, usklađivanje rekonstrukcije je moguće i izvan rušenja tako da, kako je navedeno pobijano rješenje je kontradiktorno i po istom jednostavno nije moguće postupiti. Nadalje, sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama tužitelj, odnosno nositelj građevinske dozvole je pristupio ishođenju rješenja o izvedenom stanju za predmetnu građevinu, odnosno pristupio je postupku legalizacije predmetne građevine. Navedeni postupak "legalizacije" se vodi kod Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostave Imotski Splitsko-dalmatinske županije pod Klasa: UP/I-361-02/12-04/0093; Urbroj: 2181/1-11- 02/03-13-0006 koji je prekinut rješenjem od 27. ožujka 2013. gornjeg broja. Razlog prekida postupka „legalizacije" je postojanje sudskog spora koji se pod br. P-272/11 vodi kod Općinskog suda u Imotskom. Dakle, tužitelj je u sukladno zakonskom ovlaštenju i u okviru zakonom određenog postupka predmetnu izgradnju namjerava „legalizirati", no navedeno nije u mogućnosti zbog sudskog postupka u tijeku. Stoga, predmetno pobijano rješenje je preuranjeno, jer isto očito prejudicira postupak pokrenut temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i odluku koja će biti donesena u navedenom postupku, a sukladno dopisu Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Pododsjeku Imotski od 8. listopada 2024. predmetni objekt u vertikalnim i horizontalnim gabaritima stambeno-poslovne zgrade u nizu je u skladu sa odredbama Prostornog plana uređenja Grada [adresa]. Prethodno pitanje pobijanim rješenjima je odluka donesena u postupku „legalizacije" pokrenutog temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama na kojega tužitelj ima pravo, a s obzirom na činjenicu da pobijano rješenje ne respektira niti uvažava postupak legalizacije pokrenut sukladno Zakonu, to je dakako isto nezakonito. Nadalje, tužitelj se u pogledu betonskog platoa i nadstrešnice nalazi u ugovornom odnosu zakupa i to od 2005., gdje sve okolnosti predmetnog odnosa zakupa između stranaka istog su jasne. Baš iz razloga što se tužitelj nalazi u odnosu zakupa, nije jasno iz kojeg razloga se pobijano rješenje za uklanjanjem predmetnog betonskog platoa donosi, odnosno predmetnim rješenjem se odlučuje suprotno ugovornoj obvezi koja je preuzeta od strane osoba koje te obveze mogu preuzeti i raspolagati predmetnom nekretninom. Slijedom svega iznesenog tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika, a ujedno predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2. Po naprijed citiranoj tužbi oformljen je spis ovog suda pod poslovnim brojem: UsI-2388/2024, a koji je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI-2388/2024-2 od 16. listopada 2024. razdvojen radi vođenja odvojenog postupka i donošenja posebne odluke, na način što će se po tužbi tužitelja radi poništenja osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/810, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-02 od 2. rujna 2024. postupak provesti pod gore označenim poslovnim brojem (UsI-2388/2024), a postupak po tužbi tužitelja radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika: KLASA: UP/I-362-02/24-02/811, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-01 od 2. rujna 2024. provest će se na način da će se formirati novi spis i u upisnik ovoga Suda upisati pod novim poslovnim brojem, nakon čega je formiran novi spis pod poslovnim brojem: UsI-2428/2024, slijedom čega je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti rješenja tuženika KLASA: UP/I-362- 02/24-02/811, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-01 od 2. rujna 2024.

3.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4.U sporu je održana rasprava 6. ožujka 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili tužitelj i njegov opunomoćenik, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se pribavi i pregleda spis izdavanja rješenja o izvedenom stanju koji se vodi kod Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostave Imotski, Klasa: UP/I-361-02/12- 04/0093; Urbroj: 2181/1-11-02/03-13-0006, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi, kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjevi nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/811, URBROJ: 443- 02-03-12-02-24-01 od 2. rujna 2024., točkom 1. naređuje se tužitelju u svojstvu investitora da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni građevinu koja se sastoji od: - betonskog platoa (prekriven tipskim pločama) tlocrtnih dimenzija cca 10,00 x 5,20 m, visine od cca 0,10 m do cca 0,50 m, - nadstrešnice tlocrtnih dimenzija cca 10,00 x 5,20 m, visine od cca 2,50 m do cca 3,10 m, a koja nadstrešnica je izvedena nad betonskim platoom, što je sve izgrađeno na javnoprometnoj površini, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, dok je točkama od 2. do 5. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

11.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke da se tužitelju naredi inspekcijska mjera uklanjanja građevina pobliže opisanih u izreci osporenog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i potom na isto primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

12.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.), a rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine (točka 21.).

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13.Sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi kako je inspekcijskim pregledom obavljenim 15. srpnja 2024. (zapisnik KLASA: 362-02/24-03/230, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-03) na javnoprometnoj površini, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina, [adresa], utvrđeno da je uz istočnu fasadu građevine izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina, [adresa], u razini prizemlja iste izveden betonski plato (prekriven tipskim pločama) tlocrtnih dimenzija cca 10,00 x 5,20 m, visine od cca 0,10 m do cca 0,50 m. Do površine betonskog platoa se pristupa sa južne i istočne strane platoa pomoću izvedenih jednokrakim stepenicama širine cca 1,40 m i širine cca 2,00 m, a sve duljine cca 60cm. Nad istim platoom je izvedena nadstrešnica tlocrtnih dimenzija cca 10,00 x 5,20 m, visine od cca 2,50 do cca cca 3,10 m. Nadstrešnica je izvedena kao željezna rešetkasta konstrukcija (željezne cijevi dim. cca 6 x 10 cm) sa pokrovom iz termo izolacijskih sendvič panela (jednovodni krov). Nadstrešnica se oslanja dijelom na betonski plato, a dijelom na fasadu prizemlja građevine izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina, te se u trenutku pregleda nisu izvodili nikakvi radovi. Dana 21. kolovoza 2024. (zapisnik KLASA: 362-02/24-03/230, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-07) u prostorije Građevinske inspekcije Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, pristupio je ŠO, kada je dotičnom pročitan i uručen zapisnik s inspekcijskog pregleda KLASA: 362-02/24-03/230, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-03 od 15. srpnja 2024., na koji nije imao nikakvih primjedbi, a koje prigode je izjavio da je on investitor betonskog platoa i nadstrešnice nad platoom te da su se isti izveli tijekom srpnja 2004., kao i da za navedenu građevinu nema dozvolu, ali da će ići u postupak ishođenja iste, koji nije imao primjedbi na zapisnik, kojeg je potom vlastoručno i bez primjedbi potpisao. Prema prostornom planu uređenja Grada Imotskog (Službeni glasnik Grada Imotskog, br. 2/08 i 2/15) navedena građevina se nalazi u građevinskom području naselja i to u cjelini izgrađenog dijela naselja te u povijesnoj graditeljskoj cjelini-gradska naselja. Prema obrazloženju osporenog rješenja proizlazi kako s obzirom da je provedenim inspekcijskim postupkom utvrđeno da je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, da je temeljem članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu doneseno osporeno rješenje kojim se tužitelju naređuje inspekcijska mjera uklanjanja, a protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetne građevine pobliže opisane točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretnih građevina koje su izgrađene bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom slučaju bez pravomoćne građevinske dozvole, što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.

15.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetnih građevina u odnosu na koje mu je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da za konkretne građevine nije ishodio potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje predmetnih građevina, zbog čega je isto zakonito.

16.Glede temeljnih tužbenih prigovora koji se odnose na rješenje čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, u kojima tužitelj ističe kako je u tijeku postupak ishođenja rješenja o izvedenom stanju u odnosu na građevine za koje mu se naređuje inspekcijska mjera uklanjanja, slijedom čega da je akt tuženika preuranjen, a time i nezakonit, za navesti je kako ovakvi prigovori nisu od nikakvog utjecaja na zakonitost rješenja čina ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

17.Naime, s prethodnim u vezi najprije je za istaknuti kako odredba čl. 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisuje: „(1) Građevinski inspektor prekinut će rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka prekida se na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

(3) Uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 izdaje na zahtjev stranke tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina. Ovo uvjerenje obvezno sadrži broj katastarske čestice i ime katastarske općine na kojoj je zgrada izgrađena te ime naselja i ulice/trga u kojemu se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen. (4) U slučaju da postupak iz stavka 1. ovoga članka završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

(5) U slučaju da postupak iz stavka 1. ovoga članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

(6) U rok zastare izvršenja rješenja o uklanjanju ne uračunava se vrijeme trajanja prekida postupka.“

18.Stoga, imajući u vidu prethodno citiranu odredbu, u situaciji kada je tužitelj u odnosu na građevine za koje je osporenim rješenjem naređeno uklanjanje nadležnom tijelu podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, takva okolnost nije zapreka tuženiku da donese rješenje kojim naređuje inspekcijsku mjeru uklanjanja. Naime, tužitelj u smislu naprijed citirane odredbe ima na dispoziciji podnijeti zahtjev za prekidom izvršenja rješenja o uklanjanju ukoliko su ispunjene pretpostavke iz ove odredbe, koje rješenje se može donijeti isključivo na zahtjev stranke uz koji mora biti dostavljen dokaz da je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Uslijed navedenog, sama okolnost da bi tužitelj podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nije, niti može biti zapreka za donošenje rješenja kojim se naređuje inspekcijska mjera uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina, s tim da tužitelj ima mogućnost podnijeti zahtjev za prekidom izvršenja rješenja o uklanjanju na način kako to ima u vidu citirana odredba čl. 42. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, u kojoj situaciji samo vođenje postupka ozakonjenja nije zapreka tuženiku da donese osporeno rješenje, to pak iz razloga što takva okolnost može imati utjecaj isključivo na izvršenje rješenja o uklanjanju, o čemu se ovdje ne radi, a što nije, niti može biti predmet ovog spora budući da je predmet istog isključivo ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, dakle onog kojim se tužitelju naređuje inspekcijska mjera uklanjanja. Ujedno je za nadodati kako okolnost koju tužitelj problematizira ne predstavlja niti prethodno pitanje za donošenje osporenog rješenja kakvo u vidu ima odredba čl. 55. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) zbog kojeg bi tuženik trebao prekinuti upravni postupak, niti predstavlja prethodno pitanje za konkretan upravni spor kakvo u vidu ima odredba čl. 104. ZUS-a zbog kojeg bi ovaj sud trebao prekidati predmetni spor.

19.U odnosu pak na pozivanje tužitelja na ugovor o zakupu javnoprometne površine sklopljenog između Grada Imotskog i tvrtke Dujmex d.o.o. iz 2005. godine, za kazati je kako je takvo što u cijelosti bespredmetno, to pak iz razloga što u okolnostima koje niti sam tužitelj ne osporava i to da je on investitor predmetnog betonskog platoa (prekrivenog tipskim pločama) i nadstrešnice koja je izvedena nad betonskim platoom, koje građevine je izgradio bez da je prethodno ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu, potpuno je jasno da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke da tuženik odnese osporeno rješenje kojim se tužitelju naređuje inspekcijska mjera uklanjanja predmetnih građevina, s tim da ugovor na koji se tužitelj poziva ne daje mu pravo da nezakonito gradi bilo kakve građevine, niti takav ugovor predstavlja akt na temelju kojeg bi on bio ovlašten izgraditi građevine koji su predmet inspekcijske mjere uklanjanja.

20.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 18. ožujka 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja Marku Perkušiću i Mirku Perkušiću, odvjetnicima u Imotskom, A. Starčevića 24, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz zapisnik od 6. ožujka 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.