Pn-7/2024-25
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Samobor, Obrtnička 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Mireli Crnjak kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Perisu i Lani Propadalo Duka, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Zagrebu protiv tuženika BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Vladi Rebiću, odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, na ročištu za glavnu raspravu održanom 18. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Lane Propadalo Duka, odvjetnice u Zagrebu i tuženika osobno te zamjenika punomoćnika tuženika Borisa Vinčića, odvjetnika u Zagrebu, sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19, 80/22 i 114/22 , dalje u tekstu: ZPP-a), 18. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e:
I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ukupni iznos od 8.000,00 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i to:
-na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti ukupan novčani iznos od 7.500,00 EUR i to za pretrpljeni strah iznos od 2.800,00 EUR; za pretrpljenu bol iznos od 1.200,00 EUR te za pretrpljenje duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti iznos od 2.000,00 EUR, za duševne bolove zbog naruženosti iznos od 1.500,00 EUR sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i to: -od 25.04.2012. godine do 31.07.2015. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena; -od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za fererentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena;-od 01.01.2023. godine do 30.12.2023. godine po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka 2 5
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena -od 31.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine
-na ime imovinske štete iznos (tuđa pomoć i njega) iznos od 500,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i to:-od 25.04.2012. godine do 31.07.2015. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena; -od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena -od 01.01.2023. godine do 30.12.2023. godine po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena -od 31.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženiku BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 EUR, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi od 18. lipnja 2012. navodi da je dana 24. travnja 2012. u [adresa], u lokalu Tuk Klima d.o.o. došlo do napada tuženika na tužitelja bez ikakvog razloga i povoda od strane tužitelja kojom prilikom je tuženik udario tužitelja tvrdim predmetom (pepeljari ili krigli) u lijevu stranu lica te je tužitelj pao na pod i bio neko vrijeme u nesvijesti. Kad se osvijestio, tuženik je stajao nad njim i držao pepeljaru u ruci s namjerom da ga opet udari. Tom prilikom tužitelj je zadobio niz lakih i teških tjelesnih ozljeda zbog kojih tužitelj trpi teške posljedice pa s osnova fizičkih bolova iznos potražuje iznos od 10.000,00 kn, s osnova straha iznos od 10.000,00 kn, s osnove tuđe pomoći i njege iznos od 3.000,00 kn, za duševne boli zbog smanjenja opće i radne životne aktivnosti iznos od 10.000,00 kn, duševne boli zbog naruženja iznos od 7.500,00 kuna, ukupno 40.500,00 kuna.
2.Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava navode tužbe te osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Netočno je da bi tuženik napao tužitelja te ga udario te da bi tužitelj zadobio rane na nosu, rane ispod lijeve strane nosa, frakturu nosne kosti, laceraciju na lijevom kapku te povrede desne šake do trećeg prsta. Točno je da je tuženik bio u lokalu Tuk Klima d.o.o. ali nije udario tužitelja, navodi da se tužitelj negdje sam ozlijedio, predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti uz naknadu parničnog troška. 2 5
3.Ovaj postupak je prekinut rješenjem rješenjem posl.br. P-416/12od 21. siječnja 2015. do pravomoćnog okončanja Kaznenog postupka K-95/14 protiv okrivljenika BG temeljem odredbe čl. 213. i čl. 215. st.3. u svezi s odredbom čl. 12. st.3. ZPP-a, a nastavljan rješenjem PuP-16563/2015 od 1. ožujka 2019. obzirom da je kazneni postupak pravomoćno okončan (list 72).
4.Podneskom od 10. siječnja 2020. (list 79-80) tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev na iznos od 23.500,00 kuna obzirom da mu je tuženik dana 30. prosinca 2019. isplatio nesporni dio štete u iznosu od 17.000,00 kuna (list 74).
4.1. Podneskom od 12. Lipnja 2024. tužitelj potražuje ukupno 8.000,00 EUR, I to na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti ukupan novčani iznos od 7.500,00 EUR i to za pretrpljeni strah iznos od 2.800,00 EUR; za pretrpljenu bol iznos od 1.200,00 EUR te za pretpljenje duševne boli zbog smanjenja opće životne aktivnosti iznos od 2.000,00 EUR, za duševne bolove zbog naruženosti iznos od 1.500,00 EUR –te 500,00 EUR na ime tuđe pomoći i njege. Ovoj preinaci tuženik se nije protivio nego se raspravljanje nastavilo po ovako postavljenom tužbenom zahtjevu.
5.Ovaj sud je presudom broj Pn-76/2019-27 od 21. travnja 2023. (list 198-205) odbio u cijelosti tužbeni zahtjev, a koja presuda je Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-968/2023-2 od 9. studenog 2023. u cijelosti ukinuta i predmet vraćen ovome sudu na ponovno odlučivanje (list 242-246).
5. U ponovljenom postupku sud je pregledao spis ovog suda posl.br. K-95/14, izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5-24, 93-149), nalaz I mišljenje sudskih vještaka Svjetlane Šupe i Božidara Šebečića (list 265-273), pročitani su iskazi svjedoka KG (list 35-37), ČGĆ (list 37), ŽG (list 38), te tužitelja (list 46) i tuženika (list 47).
6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7.Nije sporno da je pravomoćnom presudom ovog suda posl.br. K-160/15 od 06. listopada 2017. optuženi BG kriv što je dana 24. travnja 2012. oko 23,00 do 00,00 sati u ugostiteljskom objektu Viktorija, dok je sjedio za stolom s CG, nakon kraće verbalne prepirke istoga nekoliko puta udario staklenom pepeljarom u predjelu glave, uslijed čega je isti zadobio tjelesne ozljede koje predstavljau tešku tjelesnu ozljedu te time počinio kazneno djelo protiv života i tijela- teškom tjelesnom ozljedom opisano i kažnjivo po čl. 99. st. 1. Kaznenog zakona te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, uz izrečenu uvjetnu osudu kojom se određuje da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanu od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Oštećenik je upućen da imovinsko pravni zahtjev ostvaruje u parnici.
7.1.Nesporno je da je tuženik 30. prosinca 2019. tužitelju isplatio iznos od 17.000,00 kuna s osnova naknade štete.
2 5
7.2. Sporan je doprinos tužitelja nastanku vlastite štete, visina i opseg štete cjelokupne štete, odnosno je li tužitelj isplatom nespornog iznosa od 2.256,29 EUR (17.000,00 kuna )u cijelosti namiren.
8. U pogledu odgovornosti sud je pregledao kazneni spis posl.br. K-160/15 razvidno je da su u kaznenom postupku na okolnost dinamike odvijanja štetnog događaja saslušani svjedoci ŽG, ČGĆ, KG, GG.
8.1.Svjedok ŽG koji je sjedio u separeu s BG naveo je da je došlo do verbalne prepirke između okrivljenika BG i oštećenika CG, a nakon toga da je CG zaglio BG, te ga dirao po koljenu, da bi nakon toga BG odgurnuo CG i došlo je do naguravanja, te je oštećenik CG udario glavom i to lijevom stranom iznad oka o čašu koja se nalazila na stolu a koja se prethodno u tom naguravanju razbila. Svjedokinja BGĆ, konobarica u popodnevnoj smjeni, nije vidjela trenutak ozljeđivanja ČG jer je izašla iz lokala po gazdu KG čim je počela verbalna prepirka između okrivljenika i oštećenika. Također, u pogledu ozljeda HG, svjedok ŽG naveo je da se isti udario iznad oka o razbijenu čašu, svjedokinja FG navela je da HG nije zadobio nikakve teške ozljede, a svjedok KG naveo je da je oštećnik HG imao je rasječenu glavu iznad obrve, dok je GG navela da je HG imao neku malu posjekotinu na čelu koja je krvarila. Svi prethodno navedeni svjedoci suglasno su naveli da je nakon dolaska policije i hitne pomoći oštećenik HG bio verbalno nasilan prema djelatnicima hitne i policije, te vidno pijan.
8.2.Sudski vještak Aljoša Matejčić na okolnost ozljeda utvrdio je da je HG zadobio ranu prskotinu gornjeg kapka lijevog oka, lacerokontuzne rane na području lijeve gornje usnice, lijeve obrve, dorzumu nosa i lijeve strane čela, te ozljede u vidu prijeloma čeone kosti u području čeonih sinusa koje predstavljaju laku tjelesnu ozljedu, i prijelom nosnih kostiju koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, da su ozljede nastale djelovanjem polutupog predmeta, a obzirom na brojnost ozljeda iste su nastale u najmanje dva udarca tupotvrdim predmetom u lice i glavu, pri čemu nije moguće isključiti pepeljaru kao sredstvo nanošenja ozljeda. Smatra da prijelom nosne kosti nije mogao nastati nastati udarcem šakom ili padom na razbijenu ili cijelu čašu, nego udarcem polutvrdim predmetom i padom na tupotvrdu podlogu, dok iz dokumentacije nije utvrđena niti jedna rezna rana.
8.3 Iz ovako provedenih dokaza kazneni sud je zaključio da je okrivljenik BG ozlijedio oštećenika HG i to udarcem staklene pepeljare, a koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.
9. Ovaj parnični sud vezan je pravomoćnom kaznenom presudom u pogledu činjeničnog opisa nastanka kaznenog djela te mehanizma nastanka ozljede, ali je dužan utvrditi doprinos stranaka nastanku štete.
10. Na okolnost doprinosa svake od stranaka u štetnom događaju ovaj parnični sud je saslušao svjedoke ŽG, ČGĆ, KG, GG, koji svjedoci su suglasno u bitnome izjavili da je upravo tužitelj (a ne tuženik) svojim ponašanjem izazivao tuženika (riječima "hoćeš biti moja cura") a da je 2 5
tužitelja, nakon što ga je tužitelj fizički dodirivao (držao i dirao po koljenu) tuženik odgurnuo, te se tužitelj sam bacio na stol udarivši glavom te si sam zadao ozljede na čašu (a ne pepeljaru) koja se nalazila na stolu. Također, svi navedeni svjedoci suglasno su u bitnome izjavili da tuženik nije uopće udario tužitelja a posebno ne staklenom pepeljarom.
10.1.Dakle, svjedoci ispitani u ovom parničnom postupku iskazivali su identično kao u kaznenom postupku odnosno da tuženik nije udario tužitelja, međutim ovaj sud je vezan pravomoćnom kaznenom presudom u pogledu mehanizma ozljeđivanja tužitelja odnosno smatra se utvrđenim da je tužitelj udaren nekoliko puta pepeljarom od strane tuženika, pa u tom smislu sud djelomično iskaze svjedoka ŽG, ČGĆ, KG, GG nije prihvatio u dijelu gdje su svjedoci naveli da se tužitelj sam ozlijedio udarcem u razbijenu čašu, obzirom da prema mišljenju vještaka u kaznenom postupku dr. Aljoše Matejčića prijelom nosne kosti nije mogao nastati nastati udarcem šakom ili padom na razbijenu ili cijelu čašu, nego udarcem polutvrdim predmetom i padom na tupotvrdu podlogu, dok iz dokumentacije nije utvrđena niti jedna rezna rana,
10.2.Dakle, nesumnjivo je da je tuženik udario tužitelja, i to pepeljarom kao sredstvom nanošenja ozljeda. Pri tome izjave svjedoka da nisu vidjeli ozljede lica tužitelja u opsegu koje su one utvrđene fotografijama lica u medicinskoj dokumentaciji (koje fotografije su im predočene prilikom davanja iskaza) i opisu ozljeda, nisu relevantne obzirom da svjedoci nemaju stručna znanja o tumačenju opsega ozljeda.
10.3.Također, okolnost da su na mjesto događaja odmah po ozljeđivanju tužitelja došli djelatnici hitne pomoći isključuje konstrukciju tuženika da se tužitelj negdje (izolirano) sam ozlijedio obzirom da nema dokaza da je izlazio iz lokala.
10.4. Dakle, iz svega navedenog ovaj sud zaključuje da je nesumnjivo tuženik ozlijedio tužitelja, jer to proizlazi iz pravomoćne presude u kaznenom postupku kojom je utvrđeno da je sudski vještak Aljoša Matejčić utvrdio mehanizam nastanka ozljede.
11. Prilikom ocjene doprinosa tužitelja vlastitoj šteti, međutim, valja uzeti u obzirom da je tuženik udario tužitelja tek nakon što ga je tužitelj grubo i nepotrebno, prema navodima svjedoka, vidno alkoholiziran i nepristojan, isprovocirao riječima “bit ćeš moja cura” te nakon što je prethodno posve nedopušteno dodirivao tuženikovo tijelo ( koljena).
12. Nesporno je da je tužitelj bio pod utjecanjem alkohola, jer je te večeri prema vlastitom iskazu popio najmanje 8 gemišta, pa njegovo ponašnje nije bilo primjereno u odnosu na tuženika, na javnom mjestu, a također svi svjedoci su naveli da je tužitelj, osim što je vikao i javno vrijeđao tuženika, također vikao i vrijeđao djelatnike hitne medicinske pomoći i policije.
13. Stoga je po mišljenju ovog suda tužitelj sam svojim ponašanjem (vikanjem, vrijeđanjem, zadiranjem u fizički prostor i dodirivanjem tuženikovog tijela) koje se ne može opravdati, pridonio nastanku vlastite štete u omjeru od 50%, imajući u vidu sve navedeno, dok se naravno ne opravdava niti čin tuženika, koji je stoga kriv za štetu koju je počinio tužitelju, u omjeru od 50%.
2 5
14.Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05. i 41/08 i 78/15, 78/15, 156/22 dalje u tekstu ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
14.1.Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
14.2. Na okolnost visine štete provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku neurologu prim. Dr. sc. Svjetlana Šupe i kirurgu ĐG, prof. dr. sc., koji su temeljem medicinske dokumentaciju utvrdili da je tužiitelj u štetnom događaju zadobio slijedeće tjelesne ozljede: gnječnu razderotinu lica, čela i nosnog hrbata; razderotinu ( prskotina) kože gornjeg kapka lijevog oka; prijelom nosne pregrade i nosnih kosti sa pomakom; prijelom čeone kosti u području vanjskog koštanog lista dna lijevog čeonog sinusa; natučenje 3.prsta desne šake i avulzijski prijelom (odkrhnuće) baze srednjeg članka 3.prsta desne šake, nakon čega je pregledan, liječen i kontroliran. Od strane sudskih vještaka tužitelj je pregledan 9. svibnja 2024. u Klinici na kirurgiju KB Merkur. Liječenje je završilo 2012. a sve povrede su u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.
15. U štetnom događaju, prema nalazu i mišljenju vještaka kojeg prihvaća i ovaj sud kao stručnog, objektivnog i utemeljenog na medicinskoj dokumetaciji i neposrednom pregledu tužitelja, utvrđeno je da je tužitelj pretrpio fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od 2 dana u ozlijeđenim i operiranim područjima lica, nosa i gornje vjeđe, zbog čega je primao antidolorozna sredstva, bolove srednjeg intenziteta trpio je 5 dana u vidu kasnijih posttraumatskih i postoperacijskih bolova, prilikom previjanja i vađenja šavova, radi čega je primao lijekove protiv bolova, a bolovi slabijeg intenziteta su postojali još 25 dana, dok je trajao proces cijeljenja gore opisanih ozljeda te tijekom fizikalne terapije. Zaostaju povremene rijetke posttraumatske glavobolje koje se smiruju na antidolorozna sredstva, kao i bolovi u području posttraumatskog deformiteta srednjeg članka III prsta desne šake, a koji su uvršteni u pojačane napore i ukupnu ocjenu smanjenja životne aktivnosti, pa mu s osnova bolova pripada pravo na iznos pravične novčane naknade u iznosu od 1.000,00 EUR.
12.1. Tužitelj je u štetnom događaju trpio tzv. “primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. Nakon toga je trpio tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda, njenih posljedica i brige za ishod liječenja) u jakom intenzitetu 1 dan, srednjeg intenziteta dva dana i manjeg inteziteta 14 dana kumulativno pa tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu s osnova pretpljenog straha u iznosu od 500,00 EUR.
12.2. Kod tužitelja su zadobivene ozljede dovele do smanjenja životnih aktivnosti od ukupno 8 %. Naime, tužitelj je zadobio prijelom nosne pregrade i nosnih kostiju sa pomakom te zaostalim deformitetom nosne piramide sa pomakom nosne pregrade i slabije prohodnom lijevom nosnicom- smanjenje životne aktivnosti (5%) 2 5
potom prijelom čeone kosti u području vanjskog koštanog lista dna lijevog čeonog sinusa bez neurološkog deficita uz zaostale povremene posttraumatske glavobolje uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 3%, te natučenje 3.prsta desne šake i avulzijski prijelom (otkrhnuće) baze srednjeg članka 3. prsta desne šake i zaostalu ograničenu pokretljivost jednog zgloba uz “mallet” deformitet distalnog članka 3. prsta i oslabljenu snagu fleksije trećeg prsta uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 2%. Sveukupno smanjenje opće životne aktivnosti u svezi sa posljedicama pretrpljenih ozljeda u tužitelja iznosi 8 % usljed čega trpi i odgovarajuće duševne boli, u kojem omjeru će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svom životu stoga mu s osnova duševnih boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti pripada pravo na iznos pravinčne novčane naknade od 1.750,00 EUR. Nema trajnih posljedica po psihičko zdravlje, a zaostali osjećaj nelagode uračunat je u okviru smanjenja opće životne aktivnosti.
12.3. Zaostalo je i naruženje manjeg stupnja u vidu posttraumatskog deformiteta nosnog hrpta,rana tipa gnječne razderotine lica, čela i nosnog hrbata i razderotina kože gornjeg kapka lijevog oka spadaju u lakše tjelesne ozljede, bez trajnih posljedica, pa mu s osnova naruženja pripada iznos od 500,00 EUR.
13.Obzirom da nesumnjivo utvrđene povrede psihičkog i fizičkog zdravlja nastale kod tužitelja kao posljedica štetnog događaja, te da su trajne posljedice ocijenjene u ukupnom opsegu od 8 %, to dakle jačina i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, te zaostalih posljedica opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade s osnova neimovinske štete od ukupno 3.500,00 EUR.
14.Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega obzirom na vrstu ozljede i način liječenja, i to 2 h dnevno kroz 14 dana te 1 sat dnevno kroz 3 tjedna (50 sati), pa mu pripada pravična novčana naknada s tog naslova u iznosu od 250,00 EUR, uzimajući u obzir da mu je pomoć pružana besplatno, to sud iznos od 5,00 EUR po satu sud smatra primjerenim za cijenu sata pružanja tuđe pomoći i njege sukladno postojećoj sudskoj praksi, te slobodnoj ocjeni dokaza., sve u smislu odredbe čl. 1093. st.1. ZOO- a.
15. Ukupna neimovinska (3.750,00 EUR) i imovinska šteta (250,00 EUR) koju je tužitelj pretrpio iznosi 4.000,00 EUR, a sve slijedom primjene novih kriterija iznesenih na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., te kolovoza 2022. sukladno kojima su kriteriji povećani za 50% od strane VSRH.
15.1. Doprinos tužitelja nastanku štete iznosi 50%, pa proizlazi da tužitelju pripada pravo na ukupan iznos od 2.000,00 EUR.
15.2.Tuženik je nesporno platio iznos od 2.256,29 EUR (17.000 kn) pa proizlazi je tuženik tužitelju cjelokupnu štetu nadoknadio, stoga je tužbeni zahtjev u cijelosti valjalo odbiti, te odlučiti kao u izreci, točka I.
16. Tužitelj je u cijelosti izgubio spor, a tuženik nije doprinio vođenju ove parnice jer je mirnim putem nadoknadio štetu u cijelosti. Na temelju čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155.st.1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/22, dalje u tekstu: OT) vriljednosti boda od 2,00 EUR, tuženiku je priznat trošak parničnog postupka koji se 2 5
odnosi na sastav odgovora na tužbu 100,00 bodova (Tbr. 7/1 OT), sastav podneska od 30.1.2020. I 24.6.2024. za svaki 100 bodova (Tbr 8/1 OT) i pristupa na ročišta dana 15.1.2013., 13.3.2013., 6.5.2013., 1.10.2013.,5.6.2014., 21.11.2019., 17.3.2022., 14.3.2023.. 6.3.2024., 18.2.2025. za svaki 100,00 bodova (Tbr 9/1 OT) ili ukupno 1300 bodova odnosno 2.600,00 EUR te iznos od 25% PDV-a od 650,00 EUR, ukupno 3.250,00 EUR. Stoga je odlučeno kao u stavku II izreke presude.
U Samoboru, 18. ožujka 2025.
Sudac:
Mirela Crnjak
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave ako je stranka uredno obavještena o ročištu za objavu, a u protivnom od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se predaje ovom sudu u 3 istovjetna primjerka a o istoj odlučuje Županijski sud.
Dna -tužitelj po pun.
Tuženik po pun.
Kal. 30 dana