Poslovni broj: Us I-592/2023-17

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje Marijane Jurić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice: CLT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici CL i dr. dipl. pravnicima iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, protiv tuženika:

Grad Makarska, Gradonačelnik, Obala kralja Tomislava 1, Makarska, zastupan po zakonskom zastupniku, gradonačelniku IL, radi stavljanja na raspolaganje, bez ponovnog održavanja rasprave, dana 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Grada Makarske, Gradonačelnika KLASA: UP/l-112-01/22-02/51, URBROJ: 2181-6- 1-23-17 od dana 10. veljače 2023.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Grada Makarske, Gradonačelnika KLASA: UP/l-112-01/22-02/51, URBROJ: 2181-6-1-23-17 od dana 10. veljače 2023., kao i podnescima dostavljenim u tijeku ovog upravnog spora, tužiteljica je osporavajući zakonitost i prvostupanjskog upravnog rješenja Grada Makarske, Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti KLASA: UP/I-112-01/22- 02/51, URBROJ: 2181-6-06-01-22-01 od dana 13. svibnja 2022., u bitnom, navela da je osporeno rješenje Gradonačelnika doneseno u ponovljenom postupku s obzirom na odluku Upravnog suda u Splitu pod posl. br. UsI-1666/22 od dana 25. studenog 2022. kojim je poništeno prethodno drugostupanjsko rješenje. U ponovljenom postupku da je tuženik ispravio nedostatak zapisnika od dana 2. svibnja 2022. te da je u svezi toga održao ročište dana 31. siječnja 2023. i obnovio spis. Tužiteljica da se na tom ročištu očitovala da u cijelosti ostaje kod izjave iz teksta zapisnika od dana 2. svibnja 2022. Na istom ročištu da je tužiteljica osobito istaknula svoj prigovor diskriminacije prilikom rasporeda, utemeljenoj na njenom političkom uvjerenju, što da proizlazi iz toga što je ona bila protukandidat Gradonačelnika na izborima, odnosno kandidat za zamjenika gradonačelnika druge političke opcije (HDZ) te je navela da se ta diskriminacija nastavlja i sada, odnosno nakon presude Upravnog suda u Splitu Usl-1666/22 prema kojoj je trebala biti vraćena na radno mjesto, ali nije unatoč o tome donesenom rješenju, nego da se sama obratila pročelnici pisano (dopis od dana 13. siječnja 2023.) te osobnim dolaskom i da je tražila konkretne upute o radnom mjestu, o rasporedu i poslovima, što da je rezultiralo time da je dolazila i samo sjedila na stolici u svom prethodnom uredu bez ikakvih radnih zadataka - ni pročelnica, ni njen zamjenik da nisu bili upoznati s njenim statusom te da se tužiteljica tako osjećala poniženo i ignorirano, što da ju je uznemiravalo. Osim dopisa pročelnici, da je tužiteljica uputila i pritužbu gradonačelniku mailom dana 26. siječnja 2023. Tužiteljici da nije nikad odgovoreno na dopis privremenoj pročelnici od dana 13. siječnja 2023. Tužiteljica da je podnijela i zahtjev za zaštitu dostojanstva Osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika u Gradu Makarskoj te da je ta Osoba donijela Odluku od dana 27. veljače 2023. kojom da se djelomično usvaja zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na nedodjeljivanje radnih zadataka. Tužiteljica da je tražila i provođenje upravne inspekcije koja je utvrdila nepravilnosti u postupanju Upravnog tijela u smislu neprovođenja postupka ocjenjivanja službenika i namještenika Grada Makarske te da je sastavila zapisnik o provedenom posrednom inspekcijskom nadzoru nad radom tijela Grada Makarske kojim su Gradonačelniku izrečene naredbe i izrečena mu je mjera prijedloga da se za vrijeme trajanja razdoblja raspolaganja tužiteljice razmotre mogućnosti da ju se trajno premjesti na radno mjesto u okviru njene stručne spreme u drugo upravno tijelo iste ili dr. jedinice ili dr. pravne osobe, a tužiteljica da je upućena da zaštitu svojih prava ostvaruju pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelima. U novodonesenoj odluci da tuženik nije otklonio prigovor tužiteljice o diskriminaciji, tim više što su danom donošenja drugostupanjskog rješenja 10. veljače 2023. postojala dodatna upražnjena radna mjesta na koja je bilo moguće rasporediti tužiteljicu. Naime, da tuženik paušalno navodi kako tužiteljica nije diskriminirana zbog svojih političkih uvjerenja, nego da su u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navedeni argumenti zbog kojih je prednost pri raspoređivanju dana drugim službenicima te da gradonačelnik sam smatra da ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi imalo smisla posumnjati da bi privremena pročelnica diskriminirala tužiteljicu te da nisu navedena politička uvjerenja privremene pročelnice i da su navodi da bi ona postupala diskriminatorno na poticaj Gradonačelnika promašeni. Međutim, da je upravo razumno posumnjati da je privremena pročelnica postupala diskriminirajuće na poticaj Gradonačelnika s obzirom da je privremeno imenovana od strane Gradonačelnika te da je propustila provesti postupak ocjenjivanja službenika pa da je tako izostao kriterij za raspoređivanje službenika propisan Zakonom. Tuženik da je bio dužan o prijavljenoj diskriminaciji obavijestiti Pučku pravobraniteljicu što da nije učinio. U novodonesenom rješenju o žalbi dana 10. veljače 2023. da gradonačelnik nije smio ignorirati činjenicu da su u tom trenutku postojala 2 slobodna radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada Gradske uprave Grada [adresa] za koja da je tužiteljica ispunjavala uvjete za raspored, i to u Upravnom odjelu za opće poslove i imovinu Grada - savjetnik, redni broj. 14 i u Upravnom odjelu za razvoj Grada - savjetnik zadužen za komunalno gospodarstvo, redni broj 25. Činjenica što tuženik nije preinačio rješenje, odnosno poništio ga i vratio na ponovni postupak radi mogućnosti rasporeda, da također ukazuje na diskriminirajuće postupanje tuženika prilikom odlučivanja o žalbi tužiteljice. Međutim, iako je to tužiteljica istaknula na ročištu dana 31. siječnja 2023. da je tuženik u cijelosti ignorirao činjenicu slobodnih radnih mjesta na koje je bilo moguće rasporediti tužiteljicu prilikom odlučivanja o žalbi, zbog odlučnosti u naumu da ukloni tužiteljicu iz uprave Grada Makarske, a za što da nema nikakvog razumnog razloga, doli diskriminacije i uklanjanja osoba protivnih političkih uvjerenja koje su mu konkurirale u postupku izbora. Osim toga, da je na ročištu dana 31. siječnja 2023. tužiteljica istaknula i argument za koji je saznala po povratku na rad temeljem ukidne odluke Usl-1666/22, a kada su dvije službenice upravo odlazile u mirovinu, pri čemu da su prethodno 2022. nakon izvršenog preustroja Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa] (Glasnik Grada Makarske 21/21 i 1/22) temeljem čl 115. st. 2. ZSNLP(R)S zadržane u službi nakon ispunjenja zakonskih pretpostavki za prestanak službe po sili zakona, dok je istodobno tužiteljica stavljena na raspolaganje zbog navodnog nedostatka radnog mjesta na koje bi se mogla rasporediti. Naime, 2 službenice, istog stupnja i vrste stručne spreme, koje su navršile 65 godina te im je služba trebala prestati po sili zakona, zadržane su u službi i tijekom 2022. sve dok je to bilo moguće, što je izuzetna mogućnost, i što dokazuje da su u Gradu postojale potrebe službe za obavljanjem poslova za koje je kvalificirana tužiteljica. Tužiteljica da smatra da nije bilo mjesta primjeni čl. 115. st. 2. ZSNLP(R)S pored službenika koji je neraspoređen i ispunjava sve uvjete i odgovara potrebama službe da ga se rasporedi na neko od sistematiziranih radnih mjesta, a ne da se stavi na raspolaganje i da mu se isplaćuje otpremnina. Tim više je prilikom donošenja drugostupanjskog rješenja bio dužan uzeti u obzir što su u tom trenutku navedena radna mjesta prazna zbog odlaska službenica u mirovinu. Tuženik da nije odgovorio na navode i prigovore tužiteljice koji se odnosi na upražnjena radna mjesta niti na činjenicu da je tužiteljica mogla biti raspoređena na ta radna mjesta i 2022. Iako su prethodno očito postojale potrebe za izuzetan ostanak službenica na radnim mjestima temeljem čl. 115. st. 2., tuženik da je odmah po proteku dodatnog roka od 2 godine za produženje službe zadržanim službenicama, sindikalnom povjereniku na očitovanje dostavio prijedlog odluke o izmjeni Pravilnika o unutarnjem redu - kojim se predlaže ukidanje upravo navedena dva radna mjesta. Sindikat da je dao negativno mišljenje o tom prijedlogu, a Gradonačelnik da do danas odluku nije donio. Očito je da se potrebe službe u Gradu Makarskoj utvrđuju ad personam što da također ukazuje na diskriminirajuće postupanje gradonačelnika i drugih u gradu koji postupaju i kadroviraju po njegovim uputama, umjesto po stvarnim potrebama službe. Slično je učinjeno Izmjenama gore navedenog Pravilnika (9/22) od dana 27. travnja 2022. kada se za radno mjesto za koje je tužiteljica prethodno ispunjavala uvjete za raspored: pod rednim br. 15.-stručni suradnik za statističku analitiku u Upravnom odjelu za opće poslove i imovinu Grada- promijenila se stručna sprema iz društvenih u informatičku i tehničku struku, odnosno na način da tužiteljica više ne ispunjava uvjete. Dana 29. rujna 2022. dok joj je trajalo raspolaganje, III. Izmjenom gore navedenog Pravilnika, u odnosu na radno mjesto za koje je ispunjavala uvjete u Upravnom odjelu za opće poslove i imovinu grada pod rednim brojem 16., da se mijenja uvjet na način da se dodaje u potrebno stručno znanje „položen stručni ispit za zvanje arhivista“ te da se tužiteljica ne raspoređuje, iako su drugi raspoređeni na način da im je dan rok za polaganje ispita. Slijedom navedenog pobijanim rješenjem Gradonačelnika ne samo da nisu otklonjene nezakonitosti zbog kojih je podnijela žalbu na prvostupanjsko rješenje, nego da su počinjene i nove te da se kao i prethodno u cijelosti ignorira činjenica mogućnosti rasporeda, a tijekom 2022. sve do sada da se predlaže ukidanje ili se mijenjaju uvjeti za raspored upravo onih radnih mjesta s ciljem da se spriječi raspored tužiteljice. Pri tome da se ne daje obrazloženje u odnosu na konkretne žalbene navode te da nije dostatno niti uvjerljivo otklonjen prigovor diskriminacije. Pobijanim drugostupanjskim rješenjem da se ne obuhvaćaju svi žalbeni razlozi niti to da se prilikom rasporeda primjenjuju različiti kriteriji prilikom raspoređivanja - rukovodeći se uvijek onom vrstom kriterija koji će omogućiti da se izbjegne raspored tužiteljice, a kako je opisano u žalbi. U žalbi da se ne navode niti činjenice koje je tužiteljica istaknula na ročištu dana 31. siječnja 2023. niti da je ispunjavala uvjete za raspored na radna mjesta savjetnika u UO za opće poslove i imovinu grada, te savjetnika u UO za razvoj grada niti to da je već prethodno tuženik mogao tužiteljicu rasporediti na neko od tih radnih mjesta, nego je rasporedio službenike kojima je po sili zakona prestala služba. Prilikom rasporeda da se nije pridržavalo rasporeda na poslove koje je službenik prethodno obavljao, prema kojem kriteriju da bi upravo tužiteljica trebala biti raspoređena na radno mjesto višeg savjetnika u UO za javne potrebe i društvene djelatnosti. Dok bi po kriteriju koji je donositelj primijenio za popunjavanje tog radnog mjesta drugim službenikom, tužiteljica trebala imati prednost pri rasporedu na radno mjesto zamjenik pročelnika UO na koje je raspoređen prethodni stručni suradnik te da je očito za popunjavanje radnog mjesta zamjenika pročelnika UO primijenjen drugačiji kriterij, pri čemu da je dvojbeno davanje prednosti drugom službeniku s obrazloženjem da Grad više drži do poslova vezanih uz branitelje, nego uz odgoj i obrazovanje djece te sport. Po kriteriju primijenjenom za raspored na radno mjesto višeg savjetnika, da je tužiteljica trebala imati prednost i prilikom rasporeda na radno mjesto višeg stručnog suradnika, što da se povodom žalbe ne obrazlaže. Donositelj rješenja da je već prije raspoređivanja tužiteljice, na radno mjesto Viši savjetnik pri UO za javne potrebe i društvene djelatnosti rasporedio dotadašnjeg pročelnika UO za društvene djelatnosti te da mu je dao prednost diskriminirajući tužiteljicu primjenom samovoljnih kriterija, koje kriterije već prilikom popunjavanja drugih radnih mjesta mijenja i ne primjenjuje. Radi se o radnom mjestu koje uključuje izradu akata te poslove pravnog zastupanja, rješavanje najsloženijih upravnih i ostalih predmeta te da se radi o radnom mjestu koje u bitnom po složenosti i stručnom znanju odgovara poslovima koje je obavljala tužiteljica kao viša savjetnica, dipl. pravnica, dok je raspoređeni pročelnik obavljao drugu vrstu poslova, prvenstveno poslove rukovođenja odjelom te da nije raspoređen na poslove koje je prethodno obavljao kao pročelnik. Protivno kriteriju koji je primijenjen za raspored na radno mjesto Višeg savjetnika, za raspored na radno mjesto Viši stručni suradnik pri UO za javne potrebe i društvene djelatnosti, da je primijenjen kriterij što je raspoređeni službenik obavljao upravo jedan segment tih poslova te kao takav ostvaruje prednost, iako je tužiteljica obavljala širi opseg poslova i složenije poslove, a na koji žalbeni navod se gradonačelnik svojim rješenjem ne obazire. Također, protivno primijenjenom kriteriju, prednost za raspored na radno mjesto Zamjenik pročelnika UO za javne potrebe i društvene djelatnosti da je dana višem stručnom suradniku, iako je tužiteljica bila viši savjetnik za predškolski odgoj, obrazovanje i sport te je kao takva obavljala odgovornije i složenije poslove, a ima iskustvo i u obavljanju poslova pročelnika. To da se u rješenju obrazlaže time što je drugi službenik prethodno obavljao poslove vezane za branitelje, a da gradska vlast posebnu pažnju posvećuje dobrobiti braniteljske populacije, te osobama s invaliditetom, i stradalnicima Domovinskog rata, te se tako ovo rješenje umjesto po pravilima struke donosi u skladu s „dnevnom politikom vlasti“ te se prednost daje službenicima s obzirom na „vrstu-resor poslova“, umjesto s obzirom na složenost poslova i kvalitetu rada (tužiteljica da je obavljala složenije poslove, a prethodno čak i pročelničke poslove). Gradonačelnik da u pobijanom rješenju u cijelosti otklanja činjenicu da bi tužiteljica obavljala složenije poslove od prethodnog višeg stručnog suradnika te štoviše navodi kako poslovi novoformiranog radnog mjesta „nisu kompatibilni" s poslovima nekadašnjeg radnog mjesta „viša savjetnice za predškolski odgoj, obrazovanje i šport", ali jesu sa poslovima radnog mjesta „viši stručni suradnik za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje". Tužiteljicu da je u skladu s odredbom čl. 105. Zakona trebalo rasporediti sukladno pravilniku na radno mjesto u istom upravnom odjelu vodeći računa o poslovima koje je do tada obavljala. Pritom tužiteljica ističe da je kao viša savjetnica rješavala najsloženije upravne i ostale predmete iz nadležnosti upravnog tijela te da je izrađivala akte iz djelokruga upravnog tijela, vodila projekte, pratila je rad javnih ustanova i drugih pravnih osoba osnovanih za ostvarivanje koristi i potreba stanovnika. Poslovi koje je obavljala tužiteljica da nisu ukinuti, a tužiteljica da je s obzirom na svoje ocjene rada i učinkovitosti, kao i na rezultate rada, trebala biti raspoređena na poslove koje je prethodno obavljala. Tužiteljica da je prethodnih godina ocjenjivana od strane pročelnika redovito s ocjenom „odličan". Pritom da je 2020. godine sukladno obrascu za ocjenjivanje ostvarila 80/80 bodova, dok za 2021. nije ocijenjena kao ni većina drugih službenika Grada. Naprotiv tome, poslove višeg savjetnika u UO za javne potrebe i društvene djelatnosti da se raspoređuje službenik koji nije obavljao poslove višeg savjetnika, nego poslove pročelnika, odnosno rukovođenja odjelom, a koji poslovi da su ukinuti. Pritom da se kao najvažnije navodi da je taj službenik obavljao poslove civilne zaštite. Tužiteljica smatra da je, osim rada i učinkovitosti koja je na razini višoj od ostalih službenika, prilikom raspoređivanja trebalo uzeti u obzir i duljinu njenog radnog staža u Gradu i činjenicu da je jedina od preuzetih službenika obavljala sve vrste poslova pa čak i poslove pročelnika te da je bila ocjenjivana najvišim ocjenama (odličan) te da ispunjava i uvjete kako za radno mjesto Višeg savjetnika u Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti (Rbr 8. Sistematizacije iz Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada GU Grada [adresa]) koje obuhvaća poslove koje je prethodno obavljala, tako i uvjete za radno mjesto pročelnika istog Upravnog odjela. U tom smislu da se u pobijanom rješenju Gradonačelnika posve netočno navodi da ocjene ne trebaju biti nikakav kriterij pri raspoređivanju samo zato jer ocjenjivanje nije provedeno za 2021. Iz ocjena tužiteljice u svim prethodnim godinama da je očito da se radi o službenici redovito ocjenjivanoj odličnim ocjenama. Netočno se u rješenju navodi da je prednost u slučajevima kad postoji više zatečenih službenika koji su zadovoljavali uvjete za raspored , daje službenicima koji su prethodno obavljali poslove najsličnije poslovima novog radnog mjesta, koji imaju povoljnije parametre glede trajanja radnog odnosa, starosti, i obveza s osnove uzdržavanja koje ih terete, sukladno odredbama Zakona o radu. Također, da se dodaje kriterij „procjena pročelnika" koji da je nejasan. Naprotiv, u pobijanim rješenjima da se ne primjenjuju uopće odredbe Zakona o radu, nego isključivo proizvoljni, odnosno neujednačeni kriteriji. Primjenjuje se čak i kriterij „procjene pročelnika", a što da se navodi na raspravi dana 2. svibnja 2022. te da je taj kriterij imao prednost pred kriterijima propisanim Zakonom o radu. Štoviše, u prvostupanjskom rješenju da se i navodi: „Nakon što su zatečeni službenici koji su imali prednost u odnosu na ovog službenika, raspodijeljeni na radna mjesta za koja je formalne uvjete zadovoljavao navedeni službenik, prema Pravilniku da više nema slobodnih radnih mjesta za koja ovaj službenik (VSS, dipl. pravnica) ispunjava stručne i druge uvjete za raspored.". Pritom da se uopće ne uzimaju u obzir radna mjesta savjetnika u UO za opće poslove i imovinu grada te u UO za razvoj grada i da je po kriteriju dobi i uvjeta propisanih Zakonom pri rasporedu na ista prednost trebala imati tužiteljica, a ne službenici kojima je po sili zakona trebala prestati služba. To da ukazuje da je prvo izvršen raspored određenih službenika, da bi se potom tužiteljica obavijestila o njihovoj prednosti, unatoč tome što je ona obavljala poslove više sistematiziranih radnih mjesta te da ima dugogodišnji radni staž na raznovrsnim poslovima u Gradu pa tako i najsloženijima s obzirom da je mijenjala i pročelnika, te je ostvarila značajne rezultate rada. Kako je to vođeno računa o poslovima koje su službenici do tada obavljali s obzirom na činjenicu da je UO za javne potrebe i društvene djelatnosti preuzeo poslove i službenike ukinutog UO za društvene djelatnosti. U prethodnim godinama da je tužiteljica imala najbolje ocjene rada, a da je moguće i kvantitativno i kvalitativno provjeriti i usporediti rezultate njenog rada s radom drugih službenika koji su se rasporedili. Očito je da se donositelj prilikom donošenja rješenja nije pridržavao nikakvih propisanih kriterija, nego je proizvoljno utvrdio službenike koji imaju prednost u odnosu na tužiteljicu, pa čak i za one službenike kojima je po sili zakona trebala prestati služba. Tužiteljica da je obavljala poslove radnih mjesta koja su sistematizirana u UO za javne potrebe i društvene djelatnosti, i to Višeg savjetnika pod rbr. 8. za koje da ona najbolje ispunjava uvjete za raspored s obzirom na njeno radno iskustvo. Nadalje, da je obavljala i poslove radnog mjesta pročelnika, odnosno gotovo sve poslove koji se odnose na društvene djelatnosti, te je u postupku istaknula rezultate svog rada, duljinu radnog staža u Gradu te svoje kompetencije zbog kojih je svakako trebala biti raspoređena na neko od radnih mjesta u upravnom tijelu u koje je preuzeta. Drugostupanjskim rješenjem da nije odlučeno zašto u svezi radnih mjesta u drugim upravnim odjelima za koje tužiteljica ispunjava uvjete za raspored, osim uvjeta položenog ispita, nije utvrđen rok u kojem bi ispit trebalo položiti. Tužiteljica da pritom i nadalje ističe da je ona tijekom 18 godina obavljala sve vrste poslova u Gradu i da ima potrebne godine iskustva na odgovarajućim poslovima, u odnosu na brojna radna mjesta u Gradu, od kojih da su neka ostala upražnjena. Ne postoje objektivni razlozi niti zakonski temelj da bi se službenicu stavljalo na raspolaganje s obzirom da se poslovi njenog radnog mjesta i nadalje obavljaju u okviru Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti na koja da ju je moguće rasporediti, a da to odgovara uvjetima iz čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi. Osim toga, da postoje i slobodna radna mjesta savjetnika u drugim upravnim odjelima (UO za opće poslove i imovinu grada i UO razvoj grada). Suprotno tome da tuženik vrši proizvoljni raspored, primjenjuje arbitrarne i neujednačene kriterije te da tužiteljicu stavlja na raspolaganje. Nije se vodilo računa o poslovima koje je tužiteljica prethodno godinama iznimno kvalitetno obavljala, nego da se službenicu s najduljim stažem u gradu na pravnim poslovima, odnosno u poslovima društvenih djelatnosti miče iz upravnih tijela Grada, iako da ti poslovi i dalje postoje, te da postoje i druga radna mjesta za koja ispunjava uvjete. Tužiteljicu da se temeljem arbitrarnih kriterija stavlja na raspolaganje, a kakvo postupanje da predstavlja diskriminaciju temeljem političkog uvjerenja, te da joj se tako vrijeđa dostojanstvo, a što da se očitovalo i u postupanju prema tužiteljici po povratku na rad temeljem presude Usl-1666/22. Slijedom navedenog, da tužiteljica predlaže Naslovu da donese presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica diskriminirana temeljem političkog opredjeljenja prilikom odlučivanja o rasporedu na radno mjesto te se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje.

2. Na ročištima održanim kod ovog Suda opunomoćenica tužiteljice navela je da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti dok u odnosu na navode odgovora na tužbu ističe kako tuženik dijelom ponavlja navode iz prethodnog postupka, a kojima nije dokazao potrebu službe da se tužiteljica ne rasporedi po Pravilniku o unutarnjem redu objavljenom u službenom glasniku grada Makarske br. 4/22 i 9/22 niti je obrazložio zašto tužiteljicu nije rasporedio u ponovljenom postupku s obzirom na to da su se tijekom ponovljenog postupka upraznila radna mjesta redni broj 14 i redni broj 25 za koje da je tužiteljica ispunjavala uvjete, a koje je navela u tužbi. Tuženik da u tom smislu neutemeljeno navodi odredbe naknadno donesenog pravilnika, a koji nije mogao primijeniti u trenutku donošenja ovdje pobijenih rješenja. S obzirom da taj Pravilnik nije mogao primijeniti niti se tuženik na taj Pravilnik u svojim rješenjima poziva (radi se o Pravilniku objavljenom u glasniku grada Makarske br. 3/2023) da tužiteljica nije imala temelja osporavati taj Pravilnik na koji se tuženik u svom odgovoru na tužbu poziva. Tužiteljica da također ne prihvaća navode odgovora na tužbu pod f) s obzirom da, kako je u tužbi obrazložila, je naknadno saznala da je tuženik prilikom donošenja Pravilnika o unutarnjem redu 2022. godine nju, kao dipl. pravnicu koja je ispunjavala uvjete za više sistematiziranih radnih mjesta, a tako i uvjete za radna mjesta pod rednim brojem 14 i 25 koja navodi ovdje u tužbi, međutim da je tuženik odlučio prednost dati službenicima temeljem čl. 115. st. 2. ZSNLRS te da tužiteljica smatra da nije bilo temelja za produživanje službe službenicima kojima je služba ex lege trebala prestati nego je tuženik bio dužan u skladu s potrebama službe na neko od tih radnih mjesta rasporediti tužiteljicu s obzirom da je ispunjavala uvjete za raspored te da u interesu službe nije trebalo biti da se ona stavi na raspolaganje. Pritom da tužiteljica ističe i svoje ocjene prije 2021. za koje da propustom tuženika nije ocjenjena. Slijedom navedenog da tužiteljica smatra da tuženik u svom odgovoru na tužbu nije otklonio njene navode o diskriminaciji s obzirom da je očito da se raspored na radna mjesta vršio ad personam te da je tuženik redovito ukidao radna mjesta da bi izbjegao raspored tužiteljice. Tuženik da nije adekvatno obrazložio niti je ičim dokazao da diskriminacije prema tužiteljici nije bilo. Tužiteljica da predlaže da se provedu predloženi dokazi od kojih rješenja o rasporedu službenica na radnim mjestima pod rednim brojem 14 i 25. Odnosno rješenja o zadržavanju u službi nakon 65 godina života. Službenice koje su radile na tim radnim mjestima da su: FL i ĆL, da se naloži tuženiku da dostavi ta rješenja i dokaze o poslovima koje su nužno trebale obavljati te službenice nakon njihovog zadržavanja u službi, i također rješenja o rasporedu svih službenika upravnog odjela za javne potrebe društvenih djelatnosti i rješenja o imenovanju pročelnice tog upravnog odjela, a što da se traži radi uvida u to je li raspored izvršen sukladno sistematizaciji radnih mjesta u upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti grada [adresa]. Iz dokaza odnosno dokumentacije u spisu da je vidljivo da su postaja radna mjesta na koja je bilo moguće rasporediti tužiteljicu umjesto da su zadržane u službi druge službenice koje su ispunjavala uvjete za punu starosnu mirovinu odnosno za prestanak službe, a osobito stoga što im je tijekom raspolaganja tužiteljice prestala služba i još uvijek su postojala sistematizirana radna mjesta na koja je bilo moguće rasporediti tužiteljicu jer su ostala upražnjena umjesto da je doneseno ovdje pobijano drugostupanjsko rješenje. Osim toga, da tužiteljica smatra da se i u odnosu na druge službenike koji su raspoređeni u Upravni odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti nije pridržavalo propisanih kriterija prilikom raspreda. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev i zaključiti raspravljanje.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu i podnescima dostavljenim u tijeku ovog upravnog spora naveo da tužiteljica ni na koji način nije diskriminirana zbog svojih političkih uvjerenja. Naime, u obrazloženima prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja da su jasno i vrlo detaljno navedeni argumenti zbog kojih je prednost pri raspoređivanju službenika dana drugim službenicima u odnosu na tužiteljicu. Svi ti argumenti da su detaljno navedeni, i da oni predstavljaju razlog za donošenje pobijanih upravnih rješenja, a ne navodna diskriminacija. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi imalo smisla posumnjati da bi privremena pročelnica Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti diskriminirala tužiteljicu niti bi tužiteljica, bilo za vrijeme upravnog postupka, bilo u tužbi, otkrila kojih bi to političkih uvjerenja bila spomenuta privremena pročelnica, i kako bi ta politička uvjerenja bila povod za diskriminaciju tužiteljice zbog njezine prošlogodišnje kandidature za zamjenicu gradonačelnika političke opcije HDZ, na koju se tužiteljica, suštinski, isključivo i referira u tužbi. Svakako, navodi tužiteljice o tome kako bi privremena pročelnica postupala diskriminatorno, na poticaj Gradonačelnika Grada Makarske, da su jednostavno promašeni. Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi o rasporedu na radno mjesto i drugim pravima i obvezama službenika (što se odnosi i na raspolaganje) odlučuje pročelnik, i to potpuno samostalno. Pri tom da su navodi tužiteljice da bi privremena pročelnica bila „ovisna“ o Gradonačelniku s obzirom na to da je privremeno imenovana od strane Gradonačelnika da su naprosto uvredljivi te da otkrivaju duboko iskrivljen pogled na funkcioniranje javne vlasti. Naime, službenici i namještenici da obavljaju svoju službu u interesu građana, i sa željom da što bolje obave svoj posao, a ne zbog toga što bi „bili ovisni" o nekakvom političkom patronu. Ta „ovisnost“ o čelniku, suprotno uvjerenju tužiteljice, ipak nije ono što pogoni tihu većinu savjesnih službenika i namještenika pa ni pročelnicu koja u Gradu radi već dugi niz godina. Što se tiče navoda tužiteljice o brojnim prijavama koje je slala različitim institucijama nadležnim za sprječavanje eventualne diskriminacije službenika, da se ističe kako je, iz dokazne građe koju je tužiteljica priložila tužbi, razvidno upravo ono što tuženik cijelo vrijeme tvrdi, a to je da tužiteljicu nitko ne diskriminira, već da jednostavno za nju ne postoji slobodno radno mjesto i raspoloživi poslovi u Gradu Makarskoj pa je tako privremena pročelnica bila prisiljena, vlastitim naporima, „pronalaziti“ poslove za tužiteljicu u razdoblju nakon što je vraćena na posao nakon ukidne odluke ovog suda, pod poslovnim brojem Usl-l666/22 od dana 25. listopada 2022. pa do ponovnog stavljanja tužiteljice na raspolaganje. Dakle, da iz tih dokaza proizlazi da su upravna rješenja o stavljanju tužiteljice na raspolaganje bila ispravna, jer da za nju jednostavno nema poslova u Gradu Makarskoj. U tom kontekstu, da se ističe kako gore navedena ukidna odluka ovog suda nije donesena zbog eventualnih nezakonitosti u prvostupanjskim rješenjima, već zbog jednostavnog proceduralnog razloga - tuženik je propustio dostaviti jedan dio spisa sudu. Stoga da su navodi tužiteljice pod „a)“ neosnovani. U odnosu na navode pod „b)" da je Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/22, 9/22, 15/22, 20/22, 3/23 i 8/23) predviđeno kako će u Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti biti sistematizirano radno mjesto „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti.“ Unatoč navodima iz tužbe, već letimičnim pregledom navedenog podzakonskog akta da je razvidno kako nije točno da to radno mjesto odgovara opisu poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“. Naime, novoformirano radno mjesto „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da ima daleko širi opis poslova od nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“. Kako je već navedeno u upravnim rješenjima, Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske", br. 4/22, 9/22, 15/22, 20/22, 3/23 i 8/23) da je smanjen broj službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Makarske, a sve radi postizanja ciljeva racionalizacije i ekonomičnosti. U tom kontekstu, da će izvršitelj poslova novoformiranog radnog mjesta „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti" morati obavljati daleko širi spektar poslova nego što je to bio slučaj s izvršiteljem nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport". Naime, poslovi radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“ da su obuhvaćali, u bitnome, poslove stručne obrade i predlaganja načina rješavanja pitanja iz područja predškolskog odgoja, obrazovanja i sporta; izrade planskih i programskih dokumenata, praćenja rada javnih ustanova i drugih pravnih osoba osnovanih za ostvarivanje koristi i potreba stanovnika na području predškolskog odgoja, obrazovanja i sporta; suradnje s nadležnim ministarstvom, pripreme prijedloga programa javnih potreba u obrazovanju i sportu; praćenja i nadzora namjenskog raspolaganja odobrenih sredstava iz proračuna Grada, te poslove pravne pomoći za ustanove iz kulture Grada, u suradnji s gradskim odsjekom za opće i pravne poslove i mjesnu samoupravu. Dakle, poslovi tog radnog mjesta su bili uglavnom ograničeni isključivo na obrazovanje i sport. S druge strane, poslovi novoformiranog radnog mjesta „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da obuhvaćaju sljedeće poslove: Vodi upravni postupak i rješava o upravnim stvarima za koje ima ovlasti sukladno Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa], za koje ga zaduži pročelnik. Proučava i stručno obrađuje pravna pitanja iz djelokruga Odjela, te daje stručna obrazloženja i mišljenja o istima, surađuje s pročelnikom, priprema prijedloge odluka, zaključaka i drugih akata za gradonačelnika i Gradsko vijeće iz nadležnosti Odjela. Sudjeluje u koordiniranju promocijom sporta i rekreacije, sportskih natjecanja i manifestacija od značenja za Grad. Prisutan je na svim skupštinama, sjednicama, odborima i drugim sličnim događajima u svezi sa ustanovama, udrugama, i drugim sličnim pravnim osobama čiji je osnivač ili član Grad Makarska. Potiče sponzorstva i donacije namijenjene očuvanju standarda u područjima zdravstva, socijalne skrbi, protupožarne i civilne zaštite i spašavanju, te vodi brigu o tim područjima; vodi brigu o predškolskom odgoju, obrazovanju i sportu na području Grada; vodi brigu o braniteljima i njihovim obiteljima; izrađuje plansku dokumentaciju glede javnih potreba Grada Makarske; surađuje s nadležnim ministarstvima; prati rad javnih ustanova i drugih pravnih osoba zaduženih za ispunjavanje javnih potreba na području Grada Makarske; utvrđuje prijedlog cenzusa potpora umirovljenicima i korisnicima socijalne pomoći, te potpora učenicima i studentima; izrađuje nacrte akata iz nadležnosti odjela; sudjeluje u izradi planova i programa iz nadležnosti odjela; daje izvješća nadležnim tijelima iz oblasti društvenih djelatnosti; izrada i praćenje financiranja programa iz područja društvenih djelatnosti te prijava istih na pozivne natječaje i proračunska financiranja na razini države i županije; vodi brigu o ostvarenju prihoda i rashoda ustanova i drugih korisnika za čiji program se ostvaruju sredstva u proračunu; sastavlja ugovore; proučava i prati zakonske propise kao i ostale podzakonske akte koji se odnose na društvene djelatnosti. Surađuje s pročelnikom u pripremi prijedloga odluka, zaključaka i dr. akata iz nadležnosti ureda; daje izviješća nadležnim tijelima iz oblasti društvenih djelatnosti i turizma. Surađuje sa humanitarnim organizacijama, obavlja poslove i zadaće osiguravanja lokalnih potreba stanovnika u području kulture, turizma, civilnog sektora, gospodarstva, i suradnje s gradovima parterima grada. Sudjeluje u pripremi Glasnika Grada Makarske. Sudjeluje u organizaciji tiskovnih konferencija i prezentaciji aktivnosti gradskih tijela u medijima. Organizira tiskovne konferencije, priopćenja i prezentacije aktivnosti gradskih tijela u medijima. Obavlja poslove promocije na javnim portalima, te komunikacije sa građanima putem interneta i unaprjeđivanje odnosa s javnosti. U suradnji s TZ Grada organizira kulturne manifestacije tijekom godine. Sudjeluje u radu svih radnih tijela u koje ga imenuje gradonačelnik ili pročelnik. Prema tome, ne samo što izvršitelj poslova novofomiranog radnog mjesta Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti mora obavljati daleko širi spektar poslova nego što je bio spektar poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport", već je razvidno i to da izvršitelj poslova tog novoformiranog radnog mjesta uopće nema fokus na obrazovanju (kojim područjem se ranije bavila tužiteljica), već je briga za obrazovanje dio dužnosti samog pročelnika novoformiranog Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti, kako je to razvidno iz opisa poslova radnog mjesta pročelnika tog upravnog odjela: „Brine o unapređenju rada i o standardu u djelatnostima predškolskog odgoja i naobrazbe, osnovnog školstva, obrazovanja, stipendiranja učenika i studenata". Zbog toga da je prvostupanjsko tijelo ispravno prednost pri rasporedu na to radno mjesto dalo nekadašnjem pročelniku (službeniku ZL), koji da je, po samoj naravi svoje dosadašnje pročelničke funkcije, obavljao daleko širi dijapazon poslova od tužiteljice, uz, naravno, veću složenost, što da odgovara daleko širem dijapazonu poslova novoformiranog radnog mjesta u odnosu na ranije. Pored toga, da tužiteljica neosnovano navodi da je, kao glavni kriterij za raspored na ovo radno mjesto službenika ZL predstavljala činjenica što je isti ranije obavljao poslove civilne a zaštite. Naime, to je, u pobijanim upravnim rješenjima, navedeno samo kao jedan od brojnih razloga u smislu odredbe čl. 105. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, zbog kojih je taj službenik dobio prednost u odnosu na tužiteljicu. Ipak, ne valja zanemariti važnost ovog razloga, s obzirom na to da su se poslovi civilne zaštite, u recentnom pandemijskom razdoblju, pokazali iznimno važnima. Jednostavno bi bilo nevjerojatno da Grad, u ovom trenutku, na poslovima civilne zaštite ima službenika koji takve poslove nikada nije obavljao, umjesto da ima službenika s iskustvom u takvim poslovima, pogotovo kod činjenice da je službenik ZL, s iskustvom u poslovima civilne zaštite, ranije obavljao i druge poslove sličnije poslovima novoformiranog radnog mjesta, nego što su to bili poslovi koje je obavljala tužiteljica. Nemoguće bi bilo opravdati odluku da se na ovo radno mjesto rasporedi tužiteljica, a ne službenik ZL, budući da bi takva odluka u potpunosti bila u koliziji s odredbom čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Prema tome, da su ovdje upravna tijela ispravno primijenila odredbu čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom da je propisano kako se, po donošenju pravilnika o unutarnjem redu, službenici raspoređuju vodeći računa o poslovima koje su do tada obavljali. Stoga su i ovi navodi tužiteljice neosnovani. U odnosu na navode pod „c)" naveo je da je prednost pri rasporedu na radno mjesto „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“, u odnosu na tužiteljicu, dana službeniku ŽL, koji da je do stupanja na snagu Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“ br. 21/21 i 1/22) i Pravilnika obavljao poslove radnog mjesta Viši stručni suradnik za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje, u sklopu kojeg je, između ostaloga, obavljao i poslove stručne obrade i predlaganja rješenja za složena pitanja iz područja socijalne skrbi, skrbi za osobe s invaliditetom i stradalnike Domovinskog rata te hrvatske branitelje na području Grada, koji poslovi da su sistematizirani u popisu poslova novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“. Naime, gradska vlast da posebnu pažnju posvećuje dobrobiti braniteljske populacije, kao i osobama s invaliditetom i stradalnicima Domovinskog rata, zbog čega da je, pri sistematizaciji, obveza obavljanja takvih poslova dodijeljena zamjeniku pročelnika, kao višem rukovoditelju, pa da je činjenica da je službenik ŽL ranije obavljao takve poslove bila važna pri odluci da se baš njega rasporedi na novoformirano radno mjesto. Pored navedenoga, službenik ŽL da ima i prednost glede ukupnog radnog staža. U tom kontekstu, činjenica što je tužiteljica ranije možda, u nekim segmentima, obavljala složenije poslove u odnosu na službenika ŽL da nije i ne može biti presudna pri raspoređivanju službenika. Naime, poslovi novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da su sljedeći: Vodi upravni postupak i rješava o upravnim stvarima za koje ima ovlasti, sukladno Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa], za koje ga zaduži pročelnik. Sudjeluje u rukovođenju radom odjela, organizira i koordinira rad, brine o zakonitom i pravodobnom obavljanju poslova iz djelokruga odjela. Vodi stručnu obradu i predlaže rješenja za najsloženija pitanja iz područja socijalne skrbi, skrbi za osobe s invaliditetom i stradalnike Domovinskog rata, te hrvatske branitelje na području Grada; izrađuje nacrte programskih, općih i drugih akata za ravnomjeran razvoj socijalne skrbi na području Grada. Nadzire namjensko raspolaganje odobrenim sredstvima na području Grada, glede socijalne skrbi. Surađuje s nadležnim ministarstvom. Obavlja poslove predlaganja programa i prati provedbu programa javnih potreba Grada iz područja društvenih djelatnosti, posebice odgoja, obrazovanja, sporta, kulture, tehničke kulture i socijalne skrbi i zdravstva. Prati financijske i materijalne uvjete za redovnu i programsku djelatnost gradskih ustanova iz djelokruga društvenih djelatnosti, prati rad gradskih ustanova iz područja društvenih djelatnosti; prati i proučava stanje u području brige o djeci posebno u području predškolskog odgoja. Brine o financiranju raznih natjecanja, susreta i smotri gradske, međugradske i međunarodne razine, te suradnji škola. Vodi postupak stipendiranja studenata i učenika, te dodjele drugih oblika potpora za školovanje i studiranje. Koordinira promocijom sporta i rekreacije, sportskih natjecanja i manifestacija od značenja za Grad. Vodi poslove sustavnog praćenja kretanja životnog standarda građana, i s tim u vezi predlaže konkretne mjere za zaštitu i unapređenje socijalne skrbi na razini Grada i dodjelu različitih oblika pomoći socijalno ugroženim građanima. Vodi poslove vezane za financiranje i nadzor provedbe programa iz područja socijalne skrbi na lokalnoj razini. Koordinira suradnjom s humanitarnim organizacijama. Koordinira suradnjom Grada s ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama u pogledu praćenja i analiziranja dostupnosti i unapređenja zdravstvene zaštite. Obavlja poslove i zadaće osiguravanja lokalnih potreba stanovnika u području kulture. Predlaže, u suradnji s pročelnikom, prijedlog odluke o raspodjeli sredstava proračuna Grada odobrenih za kulturne programe. Sudjeluje u koordinaciji priprema gradskih kulturnih manifestacija. Koordinira poslove na unapređenju rada s udrugama građana. Koordinira obavljanjem stručnih poslova iz područja turizma, prati stanje u području turizma, te surađuje u svezi sa izradom izvješća, stručnih podloga, prijedloga i nacrta akata iz djelokruga Odjela. Sudjeluje u kreiranju promidžbe Grada u zemlji i inozemstvu zajedno sa Turističkom zajednicom. Sudjeluje u organizaciji kulturnih manifestacija tijekom godine, u suradnji s Turističkom zajednicom. Koordinira poslove civilne zaštite, zaštite od požara, zaštite i spašavanja. Sudjeluje u provođenju aktivnosti i poslova suradnje s gradovima partnerima grada, udrugama međunarodne suradnje s područja Grada i s ostalim međunarodnim subjektima. Sudjeluje u radu svih radnih tijela u koje ga imenuju gradonačelnik ili pročelnik. Iz navedenog proizlazi kako poslovi tog novoformiranog radnog mjesta uopće, u bitnome, nisu kompatibilni sa poslovima nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport'‘ kakve je obavljala tužiteljica, ali da su umnogome kompatibilni sa poslovima nekadašnjeg radnog mjesta „Viši stručni suradnik za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje“, osobito glede poslova vezanih uz brigu o hrvatskim braniteljima, socijalnoj skrbi i osobama s invaliditetom. Nemoguće da bi bilo opravdati odluku da se na ovo radno mjesto rasporedi tužiteljica, a ne službenik ŽL, budući da bi takva odluka u potpunosti bila u koliziji s odredbom čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. I ovdje da je važno napomenuti kako izvršitelj poslova novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“ mora obavljati daleko širi spektar poslova nego što je bio spektar poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“, što da je u skladu sa načelima Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske", br. 4/2022 i 9/2022), kojim da je smanjen broj službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Makarske, a sve radi postizanja ciljeva racionalizacije i ekonomičnosti. Stoga da su i ti navodi tužiteljice neosnovani. U odnosu na navode pod „d)" da je prednost pri rasporedu na radno mjesto „Viši stručni suradnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“, u odnosu na tužiteljicu, dana službenici KL, koja da je do stupanja na snagu Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske" br. 21/21 i 1/22) i Pravilnika obavljala poslove radnog mjesta Viši stručni suradnik za odnose s javnošću i protokol, u sklopu kojeg da je, između ostaloga, obavljala poslove vezane uz organizaciju tiskovnih konferencija, priopćenja i prezentacije aktivnosti gradskih tijela u medijima, nadalje, promocije na javnim portalima te komunikaciju sa građanima putem interneta i unaprjeđivanje odnosa s javnosti, kao i, u suradnji s TZ Grada, organizaciju kulturnih manifestacija tijekom godine, kakvi su sistematizirani u popisu poslova novoformiranog radnog mjesta „Viši stručni suradnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“. Naime, prema Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“ br. 21/21 i 1/22), Upravni odjel za javne potrebe i društvene djelatnosti da je zadužen, između ostaloga, za poslove promidžbe Grada u zemlji i inozemstvu, u suradnji sa Turističkom zajednicom Grada Makarske, organizacije kulturnih manifestacija tijekom godine, također u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Makarske, protokola prilikom službenih i svečanih susreta gradonačelnika i drugih gradskih dužnosnika s predstavnicima države, županija i gradova, institucija i ustanova, stranih i domaćih službenih uzvanika Grada, organiziranje svečanih sjednica Gradskog vijeća, obilježavanje nacionalnih blagdana i obljetnica Grada te ostalih svečanih manifestacija, kao i poslovi vezani uz korištenje Gradske vijećnice, organiziranje tiskovnih konferencija, priopćenja i prezentacija aktivnosti gradskih tijela u medijima, održavanje internet stranice Grada, promoviranje na javnim portalima, komunikacija sa građanima putem interneta i unaprjeđivanje odnosa s javnošću. Službenica KL da je ranije obavljala takve poslove (ranije je, kako je već rečeno, obavljala poslove radnog mjesta „Viši stručni suradnik za odnose s javnošću i protokol“) pa da bi, ukoliko bi na ovo novoformirano radno mjesto bila raspoređena tužiteljica, a ne službenica KL, taj Odjel bio lišen osobe s iskustvom na ovim upravo nabrojanim poslovima, koji da su u nadležnosti tog odjela, sukladno Odluci o ustrojstvu. Stoga, da bi nemoguće bilo opravdati odluku da se na ovo radno mjesto rasporedi tužiteljica, a ne službenica KL, budući da bi takva odluka u potpunosti bila u koliziji s odredbom čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Stoga da su i ti navodi tužiteljice neosnovani. U odnosu na navode pod „e)“ da se ističe da su neosnovani navodi tužiteljice da je, u trenutku kada je doneseno predmetno drugostupanjsko rješenje, bilo mogućnosti da se tužiteljicu rasporedi na neko od navodna dva slobodna radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] (savjetnik, redni broj 14., te savjetnik zadužen za komunalno gospodarstvo, redni broj 25.). Naime, da je nesporno među strankama da je, Izmjenama i dopunama Pravilnika, objavljenim u „Glasniku“ Grada Makarske, br. 3/2023, smanjen broj izvršitelja radnih mjesta „Savjetnik pri upravnom odjelu za razvoj Grada - zadužen za komunalno gospodarstvo“, te „Savjetnik pri upravnom odjelu za opće poslove i imovinu Grada“. Isto tako, da je nesporno među strankama da su, u trenutku donošenja drugostupanjskog rješenja, navedene Izmjene i dopune Pravilnika već bile izrađene te da je već bilo provedeno zakonom propisano savjetovanje sa sindikatom (dokaz o tome da je u spis dostavila sama tužiteljica). Prema tome, da je netočan navod da je tužiteljica drugostupanjskim rješenjem mogla biti raspoređena na neko od ta dva radna mjesta. Postupak izmjena Pravilnika, koji je rezultirao ukidanjem ta dva radna mjesta, da je već bio pokrenut (i gotovo u cijelosti proveden), a neposredno nakon donošenja drugostupanjskog rješenja da su te Izmjene i dopune Pravilnika i objavljene u „Glasniku Grada Makarske“, pri čemu da taj podzakonski akt nitko nije pobijao, unatoč tome što je zakonodavac predvidio mehanizme za pobijanje takvih akata. Konkretnije, ukoliko tužiteljica nije bila zadovoljna učinkom Izmjena i dopuna Pravilnika po svoj radno-pravni status, da je ista imala zakonom propisani pravni put kako da te izmjene i dopune pokuša staviti van snage, ali da ga nije iskoristila. Drugostupanjsko tijelo, koje u postupku po žalbi ima zadatak ocijeniti zakonitost prvostupanjske odluke, u granicama zahtjeva iz žalbe, da nije imalo razloga poništiti prvostupanjsko rješenje ni iz jednog razloga iz čl. 117. Zakona o općem upravnom postupku, a nedvojbeno da nije imalo niti jedan razlog za izmjenu rješenja, kao ni za preinaku istoga. Stoga da su i ti navodi tužiteljice neosnovani. U odnosu na navode pod „f“ da se ističe da tužiteljica u tužbi iznosi mišljenje da službenice koje su, u 2022. godini imale preko 65 godina, nisu trebale ostati na svojim radnim mjestima, već da im je trebala prestati služba, a da je tužiteljica trebala biti raspoređena na neko od njihovih radnih mjesta. Naravno, da ne treba ni napominjati kako tužiteljica nije pozvana imati mišljenje o razlozima zbog kojih su ovlaštene osobe odlučile produljiti radni odnos ovih službenika, niti takvo rješenje o produljenju radnog odnosa ima ikakve veze sa tužiteljicom. Odredbom čl. 115. st. 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi da je propisano kako se službenicima koji navrše 65 godina može donijeti rješenje o zadržavanju na radu radi dovršenja poslova ili drugih opravdanih razloga. U slučaju tih dviju službenica da se postupilo na taj način, a ukoliko netko nije zadovoljan rješenjima o produljenju radnog odnosa za te službenice, ta rješenja je mogao i pobijati, u zakonom propisanoj proceduri, ukoliko je za takvo pobijanje ovlašten. Konkretno, iako tuženik nema nikakvu obvezu davati podatke o razlozima produljenja gore spomenutih radnih odnosa dviju službenica, isti da će ipak istaknuti kako racionalizacija troškova gradske uprave i dalje traje, da je odavno planirano smanjenje broja izvršitelja poslova tih dvaju radnih mjesta, ali da je privremeno produljen radni odnos dvjema službenicama samo dok završe započete projekte, ekonomičnosti radi, i nakon toga da su ta radna mjesta ukinuta kao suvišna, jer da ih sasvim kvalitetno može obavljati i sadašnji broj izvršitelja, što da se vidi iz besprijekornog funkcioniranja upravnih odjela u kojima su ta dva radna mjesta bila sistematizirana. Zaključno, da tužiteljica nije ovlaštena preispitivati rješenja o produljenju radnog odnosa tih dviju službenica, niti je zakonitost tih rješenja predmetom ovog postupka: jednostavno, dok su te dvije službenice bile u službi, njihova mjesta nisu bila slobodna; kada im je služba prestala, radna mjesta su ukinuta i više ne postoje pa nisu dostupna tužiteljici. Stoga da su i ovi navodi tužiteljice neosnovani. U odnosu na navode pod „g)“ da se ističe kako su se, tijekom 2022. godine, dogodile dvije izmjene Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa], koje da bi za cilj imale nemogućnost tužiteljice da se zaposli na radna mjesta koja su mijenjana tim izmjenama, naprosto da su promašeni. Glede radnog mjesta „Stručni suradnik za statističku analitiku", za isto da tužitljica nije ispunjavala uvjete prilikom donošenja prvostupanjskog rješenja, niti prilikom donošenja niti jednog od dvaju drugostupanjskih rješenja u ovom postupku, a nezadovoljstvo podzakonskim aktima Grada da je mogla iskazati u postupku pobijanja tih akata, predviđenih relevantnim odredbama Zakona o upravnim sporovima. Isto da vrijedi i za radno mjesto „Viši stručni suradnik pri Upravnom odjelu za opće poslove i imovinu Grada - Zadužen za arhiv“, pri čemu da je od početka, odnosno od donošenja Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik“ Grada Makarske, 4/22, od 7. ožujka 2022.), za to radno mjesto bio propisan uvjet - položen ispit o stručnoj osposobljenosti djelatnika u pismohranama. Stoga da je potpuno promašen navod da bi se opis ili uvjeti za ovo radno mjesto mijenjali kako bi se spriječilo raspored tužiteljice na isto. Također, da je indikativno da tužiteljica do sada nije iskazivala pretenziju za obavljanjem poslova arhivara niti je u tu svrhu započela edukaciju. Stoga da su i ti navodi tužiteljice neosnovani. Što se tiče navoda tužiteljice da joj „privremena pročelnica nije odgovorila na pitanje je li ona predložila sistematizaciju“, da se ističe kako je, iz zapisnika iz prvostupanjskog postupka, jasno razvidno kako je tužiteljici u potpunosti i u svakom smislu dana mogućnost za raspravljanje, kako su svi njezini navodi, kao i navodi njezine opunomoćenice, uneseni u zapisnik te kako je ista bila upoznata s razlozima zbog kojih je, u tom trenutku, postojala visoka izvjesnost da će biti stavljena na raspolaganje. Napomene radi, a s obzirom na to da je predmetni Pravilnik donesen na zakonom propisan način (nitko ga nikada nije pobijao), a da Zakon navodi kako se isti donosi temeljem prijedloga pročelnika te kako se u Pravilniku jasno navodi kako je donesen na prijedlog pročelnika, da je tužiteljici cijelo vrijeme bilo jasno da je Pravilnik zaista i donesen na prijedlog pročelnika. Ovakav ispitni postupak da je proveden ispravno, i skladu sa sudskom praksom, i to, primjerice, u skladu s presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Usž-2680/20, od dana 10. veljače 2021., u kojoj presudi da je istovrsno provedeni ispitni postupak ocijenjen zakonitim. Nadalje, što se tiče navoda tužiteljice iz tužbe, o tome kako bi se prednost službenicima trebala davati s obzirom na složenost poslova i kvalitetu rada, a ne s obzirom na „vrstu - resor poslova", da se ističe kako je odredbom čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano kako se, kada se donese pravilnik o unutarnjem redu, službenici i namještenici raspoređuju vodeći računa o poslovima koje su do tad obavljali, a ne, primjerice, „vodeći računa o složenosti poslova koje su se do tad obavljali“. Konkretnije, to što je netko obavljao poslove, primjerice, radnog mjesta unutarnjeg revizora, da ne znači da je isti, nakon sistematizacije, u prednosti za raspored na radno mjesto, primjerice, vozača, u odnosu na osobu koja je i ranije obavljala poslove održavanja i upravljanja voznim parkom jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to što su poslovi radnog mjesta unutarnjeg revizora zasigurno složeniji od poslova radnog mjesta vozača. Relevantna da je sličnost poslova prije i poslije sistematizacije, što da je ispravno prepoznao i zakonodavac, jer da se jedino na takav način postiže kontinuitet obavljanja poslova u nadležnim službama. Vrijedi navesti i stav sudske prakse, gdje, primjerice, Upravni sud u Splitu, u pravomoćnoj presudi pod poslovnim brojem UsIrs-57/19, od dana 27. rujna 2019., ističe kako je intencija zakonodavca da se poslodavcu kod raspoređivanja radnika na pojedina radna mjesta ostavi određena sloboda kako bi se osiguralo što bolje i učinkovitije obavljanje poslova koji ulaze u opis pojedinog radnog mjesta, a sve pod pretpostavkom da raspoređeni radnik ispunjava sve tražene uvjete te kako je takvo stajalište zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama broj: Us-12152/2010 od dana 28. studenog 2012. i Us-12861/2010 od dana 28. studenog 2012., jer da takvo pravo poslodavca proizlazi iz interesa za što boljim i učinkovitijim obavljanjem službe. Što se tiče navoda tužiteljice o ocjenama službenika kao kriteriju, da se ističe kako se u većini upravnih odjela Grada Makarske, za prethodne kalendarske godine, nisu ocjenjivali službenici i namještenici, u smislu odredbe čl. 95. st. 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Stoga da se prednost, a u slučajevima kada postoji više zatečenih službenika ili namještenika koji su zadovoljavali uvjete za određeno radno mjesto, daje službenicima ili namještenicima koji su prethodno obavljali poslove najsličnije poslovima novog radnog mjesta, zatim koji imaju povoljnije parametre glede trajanja radnog odnosa, starosti i obveza s osnove uzdržavanja koje ih terete, sve sukladno odredbama Zakona o radu, koji se supsidijarno primjenjuje, dok dodatni kriterij da predstavlja i procjena pročelnika, koja procjena da je utemeljena na stručnom znanju pokazanom pri obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti. Takvi kriteriji da su dovoljni za uspješno provođenje postupka raspoređivanja službenika, jer da su u skladu sa zakonom te jer su u skladu sa sudskom praksom. Tako je primjerice, Upravni sud u Splitu u presudi pod poslovnim brojem 16 Uslrs-129/18 od dana 20. prosinca 2018., kojom je odbijen sličan tužbeni zahtjev, naveo: „(...)Tužitelj svojim općenitim i paušalnim navodima kojima navodi kako se kod donošenja osporenih rješenja nije poštivao zakon, prema mišljenju suda, ne dovodi u pitanje zakonitost rješenja u kojima se obrazlaže kako je u nedostatku općeg akta temeljem kojeg bi se ocjenjivali službenici, tuženik uzimao u obzir kriterije trajanja radnog odnosa, starost, obveza s osnove uzdržavanja koje terete službenika i procjenu pojedinih pročelnika, s ciljem reorganizacije i racionalizacije gradske uprave te po donošenju Pravilnika rasporedio službenike na radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete odnosno stavio na raspolaganje ukoliko takve mogućnosti nije bilo." Zaključno, da se ponovno ističe kako je u Gradu Makarskoj provedena racionalizacija gradske uprave, koja da je naprosto bila prevelika, preskupa i neučinkovita. Zbog toga da je smanjen broj radnih mjesta, a neki službenici da su naprosto morali biti stavljeni na raspolaganje. Kriteriji da su propisani odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i pročelnici da su se tih kriterija držali, prvenstveno vodeći računa o poslovima koje su službenici obavljali do nove sistematizacije. Stoga da personalni element jednostavno nije postojao, unatoč tvrdnjama tužiteljice, kao što nije postojala ni diskriminacija. Sukladno navedenom, da se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Zakonski zastupnik tuženika je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, odgovoru na tužbu i svih navoda iznesenih tijekom upravnog spora. U odnosu na navode opunomoćenice tužiteljice da ističe kako navodi o eventualnoj diskriminaciji "ne drže vodu" te da se napominje kako sadašnji dopredsjednik stranke HDZ-a, gospodin GL obnaša jednu od najvažnijih funkcija u gradu p pitanju operativnog vođenja projekata. Nadalje, da drugi potpredsjednik stranke HDZ, gospodin C, i dalje obavlja ravnateljsku dužnost gradskog sportskog centra. Gospodin I F, također iz stranke HDZ, da je ostao na čelu makarskog komunalca kao najvećeg poduzeća u gradu. Ujedno da prihvaća sve dokazne prijedloge suprotne strane. Nadalje, da je odluka da se dvjema djelatnicama produži radni odnos još godinu dana donesena ranije, puno prije nego je počela sistematizacija, s razlogom da te iste djelatnice dovedu već započete projekte do kraja i samim time čim je obavljen taj posao da su ta radna mjesta ugašena. Poslije da se nisu opet otvarala, a sve u cilju početne postavke racionalizacije gradske uprave te bolje i učinkovitije Gradske uprave.

5. Osporenim rješenjem tuženika Grada Makarske, Gradonačelnika KLASA: UP/l-112-01/22-02/51, URBROJ: 2181-6-1-23-17 od dana 10. veljače 2023. odbijena je žalba tužiteljice na rješenje o stavljanju na raspolaganje Grada Makarske, Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti KLASA: UP/I-112-01/22- 02/51, URBROJ: 2181-6-06-01-22-01 od dana 13. svibnja 2022., a kojim rješenjem je službenica CLT, ovdje tužiteljica, stavljena na raspolaganje, u trajanju od četiri mjeseca, koji rok da počinje teći danom izvršnosti tog rješenja, s tim da službenik za vrijeme trajanja raspolaganja ostvaruje pravo na naknadu plaće, u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljaju na raspolaganje.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora dok su odbijeni dokazni prijedlozi tužiteljice da se u ovom upravnom sporu saslušaju svjedoci privremena pročelnica UO za opće poslove i imovinu grada SL i privremena pročelnica UO za javne potrebe i društvene djelatnosti GL te da se sasluša tužiteljica u svojstvu stranke u ovom upravnom sporu, cijeneći da se obzirom na stanje spisa i raspoloživost dokaza pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.

7. U sporu su održane rasprave da bi se strankama, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24, dalje: ZUS-a), dala mogućnost očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

10. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni odredaba Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 86/08, 61/11, 04/18, 96/18 i 112/19, dalje: Zakon) koje uređuju institut stavljanja na raspolaganje.

11. Odredbom čl. 105. st. 1. Zakona propisano je kad se donese pravilnik o unutarnjem redu, službenici se raspoređuju na radna mjesta, sukladno tom pravilniku, vodeći računa o poslovima koje su do tada obavljali. Stavkom 2. istog članka propisano je ako se pravilnikom ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice upravnog tijela, pojedina radna mjesta u upravnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete. Prednost kod rasporeda na radno mjesto ima službenik koji ima bolje ocjene dosadašnjeg rada i učinkovitosti, dok je stavkom 3. istog članka propisano ako nema odgovarajućega radnog mjesta u upravnom tijelu, na koje se službenik može rasporediti, donosi se rješenje o stavljanju na raspolaganje.

12. Člankom 109. st. 1. Zakona propisano je da istekom roka raspolaganja službeniku prestaje služba po sili zakona.

13. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/l-112-01/22-02/51 utvrđeno je da je tužiteljica ranije obavljala radno mjesto „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport", ali da je nakon donošenja Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/22 i 9/22) kojim je predviđeno kako će, u Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti, biti sistematizirano radno mjesto „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti", tužiteljica stavljena na raspolaganje.

14. U obrazloženju osporenog rješenja tuženika navodi se da u žalbi žaliteljica, između ostaloga, ističe: a) kako je predmetnim rješenjem diskriminirana temeljem političkog uvjerenja, b) kako je u Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti i dalje sistematizirano radno mjesto Višeg savjetnika, koje da obuhvaća upravo poslove kakve je obavljala žaliteljica, a da je na to radno mjesto, zbog navodne diskriminacije prema žaliteljici, raspoređen nekadašnji pročelnik sada ukinutog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, od kojeg da bi žaliteljica ranije obavijala složenije poslove, c) kako je prednost pri rasporedu na radno mjesto „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“ dana nekadašnjem višem stručnom suradniku, od kojeg da bi žaliteljica ranije obavljala složenije poslove, d) kako su uvredljivi za žaliteljicu navodi prema kojima ona za određena radna mjesta nema iskustvo jer da bi ista u 18 godina obavljala poslove svih radnih mjesta u Gradu, a potom tuženik detaljno navodi razloge uslijed kojih niti jedan od navoda tužiteljice ne nalazi osnovanim. Tuženik tako navodi u odnosu na razloge pod a) da žaliteljica ni na koji način nije diskriminirana zbog svojih političkih uvjerenja. Naime, u obrazloženju prvostupanjskog rješenja da su jasno navedeni argumenti zbog kojih je prednost pri raspoređivanju službenika dana drugim službenicima u odnosu na žaliteljicu. Svi ti argumenti da su detaljno navedeni, i da oni predstavljaju razlog za donošenje prvostupanjskog rješenja, a ne navodna diskriminacija. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi imalo smisla posumnjati da bi privremena pročelnica Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti diskriminirala žaliteljicu, niti je žaliteljica ovom drugostupanjskom tijelu u žalbi otkrila kojih bi to političkih uvjerenja bila spomenuta privremena pročelnica, i kako bi ta politička uvjerenja bila povod za diskriminaciju žaliteljice zbog njezine prošlogodišnje kandidature za zamjenicu gradonačelnika političke opcije HDZ. Svakako, navodi kako bi privremena pročelnica postupala diskriminatorno, na poticaj Gradonačelnika Grada Makarske, da su jednostavno promašeni. Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, o rasporedu na radno mjesto i drugim pravima i obvezama službenika (što se odnosi i na raspolaganje) da odlučuje pročelnik, i to potpuno samostalno. Stoga da je taj žalbeni navod neosnovan. U odnosu na razloge pod „b)“ da je Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/2022 i 9/2022), predviđeno kako će, u Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti, biti sistematizirano radno mjesto „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti.“. Unatoč navodima žaliteljice, već letimičnim pregledom navedenog podzakonskog akta da je razvidno kako nije točno da to radno mjesto u cijelosti odgovara opisu poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“. Naime, novoformirano radno mjesto „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da ima daleko širi opis poslova od nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“. Kako je već navedeno u prvostupanjskom rješenju, Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/2022 i 9/2022) da je smanjen broj službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Makarske, a sve radi postizanja ciljeva racionalizacije i ekonomičnosti. U tom kontekstu, izvršitelj poslova novoformiranog radnog mjesta „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da će morati obavljati daleko širi spektar poslova nego što je to bio slučaj s izvršiteljem nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“. Naime, poslovi radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“ da su obuhvaćali, u bitnome, poslove stručne obrade i predlaganja načina rješavanja pitanja iz područja predškolskog odgoja, obrazovanja i sporta; izrade planskih i programskih dokumenata, praćenja rada javnih ustanova i drugih pravnih osoba osnovanih za ostvarivanje koristi i potreba stanovnika na području predškolskog odgoja, obrazovanja i sporta; suradnje s nadležnim ministarstvom, pripreme prijedloga programa javnih potreba u obrazovanju i sportu; praćenja i nadzora namjenskog raspolaganja odobrenih sredstava iz proračuna Grada, te poslove pravne pomoći za ustanove iz kulture Grada, u suradnji s gradskim odsjekom za opće i pravne poslove i mjesnu samoupravu. Dakle, poslovi tog radnog mjesta da su bili uglavnom ograničeni isključivo na obrazovanje i sport. S druge strane, poslovi novoformiranog radnog mjesta „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ da obuhvaćaju sljedeće poslove: Vodi upravni postupak i rješava o upravnim stvarima za koje ima ovlasti sukladno Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa], za koje ga zaduži pročelnik. Proučava i stručno obrađuje pravna pitanja iz djelokruga Odjela, te daje stručna obrazloženja i mišljenja o istima, surađuje s pročelnikom, priprema prijedloge odluka, zaključaka i drugih akata za gradonačelnika i Gradsko vijeće iz nadležnosti Odjela. Sudjeluje u koordiniranju promocijom sporta i rekreacije, sportskih natjecanja i manifestacija od značenja za Grad. Prisutan je na svim skupštinama, sjednicama, odborima i drugim sličnim događajima u svezi sa ustanovama, udrugama, i drugim sličnim pravnim osobama čiji je osnivač ili član Grad Makarska. Potiče sponzorstva i donacije namijenjene očuvanju standarda u područjima zdravstva, socijalne skrbi, protupožarne i civilne zaštite i spašavanju, te vodi brigu o tim područjima; vodi brigu o predškolskom odgoju, obrazovanju i sportu na području Grada; vodi brigu o braniteljima i njihovim obiteljima: izrađuje plansku dokumentaciju glede javnih potreba Grada Makarske; surađuje s nadležnim ministarstvima; prati rad javnih ustanova i drugih pravnih osoba zaduženih za ispunjavanje javnih potreba na području Grada Makarske; utvrđuje prijedlog cenzusa potpora umirovljenicima i korisnicima socijalne pomoći, te potpora učenicima i studentima; izrađuje nacrte akata iz nadležnosti odjela; sudjeluje u izradi planova i programa iz nadležnosti odjela; daje izvješća nadležnim tijelima iz oblasti društvenih djelatnosti; izrada i praćenje financiranja programa iz područja društvenih djelatnosti te prijava istih na pozivne natječaje i proračunska financiranja na razini države i županije; vodi brigu o ostvarenju prihoda i rashoda ustanova i drugih korisnika za čiji program se ostvaruju sredstva u proračunu; sastavlja ugovore; proučava i prati zakonske propise kao i ostale podzakonske akte koji se odnose na društvene djelatnosti. Surađuje s pročelnikom u pripremi prijedloga odluka, zaključaka i dr. akata iz nadležnosti ureda; daje izviješća nadležnim tijelima iz oblasti društvenih djelatnosti i turizma. Surađuje sa humanitarnim organizacijama, obavlja poslove i zadaće osiguravanja lokalnih potreba stanovnika u području kulture, turizma, civilnog sektora, gospodarstva, i suradnje s gradovima parterima grada. Sudjeluje u pripremi Glasnika Grada Makarske, Sudjeluje u organizaciji tiskovnih konferencija i prezentaciji aktivnosti gradskih tijela u medijima. Organizira tiskovne konferencije, priopćenja i prezentacije aktivnosti gradskih tijela u medijima. Obavlja poslove promocije na javnim portalima, te komunikacije sa građanima putem interneta i unaprjeđivanje odnosa s javnosti. U suradnji s TZ Grada organizira kulturne manifestacije tijekom godine. Sudjeluje u radu svih radnih tijela u koje ga imenuje gradonačelnik ili pročelnik. Prema tome, ne samo što će izvršitelj poslova novoformiranog radnog mjesta Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti morati obavljati daleko širi spektar poslova nego što je bio spektar poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“, već je razvidno i to da izvršitelj poslova tog novo formiranog radnog mjesta uopće neće imati fokus na obrazovanju (kojim područjem se ranije bavila žaliteljica), već će briga za obrazovanje biti dijelom dužnosti samog pročelnika novoformiranog Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti, kako je to razvidno iz opisa poslova radnog mjesta pročelnika tog upravnog odjela: „Brine o unapređenju rada i o standardu u djelatnostima predškolskog odgoja i naobrazbe, osnovnog školstva, obrazovanja, stipendiranja učenika i studenata“. Zbog toga da je prvostupanjsko tijelo ispravno prednost pri rasporedu na to radno mjesto dalo nekadašnjem pročelniku (službeniku ZL), koji da je, po samoj naravi svoje dosadašnje pročelničke funkcije, obavljao daleko širi dijapazon poslova od žaliteljice, uz, naravno, veću složenost, što odgovara daleko širem dijapazonu poslova novoformiranog radnog mjesta u odnosu na ranije. Pored toga, da žaliteljica posebno u žalbi zanemaruje činjenicu da je službenik ZL ranije obavljao poslove civilne zaštite, koji da su se, u recentnom pandemijskom razdoblju, pokazali iznimno važnima te poslove zaštite od požara. Prema tome, da je službenik ZL, u usporedbi sa žaliteljicom, ranije obavljao daleko sličnije poslove poslovima novoformiranog radnog mjesta „Viši savjetnik pri Upravnom odjelu za javne potrebe i društvene djelatnosti“ nego žaliteljica pa da je ovdje prvostupanjsko tijelo ispravno primijenilo odredbu čl. 105. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom je propisano kako se, po donošenju pravilnika o unutarnjem redu, službenici raspoređuju vodeći računa o poslovima koje su do tada obavljali. Stoga da je i taj žalbeni navod neosnovan. U odnosu na razloge pod „c)“ navodi se da je prednost, pri rasporedu na radno mjesto „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“, u odnosu na žaliteljicu dana službeniku ŽL, koji da je do stupanja na snagu Odluke o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“ br. 21/21 i 1/22) i Pravilnika obavljao poslove radnog mjesta Viši stručni suradnik za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje, u sklopu kojeg da je, između ostaloga, obavljao i poslove stručne obrade i predlaganja rješenja za složena pitanja iz područja socijalne skrbi, skrbi za osobe s invaliditetom i stradalnike Domovinskog rala, te hrvatske branitelje na području Grada, koji poslovi da su sistematizirani u popisu poslova novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“. Naime, da gradska vlast posebnu pažnju posvećuje dobrobiti braniteljske populacije, kao i osobama s invaliditetom i stradalnicima Domovinskog rata, zbog čega da je, pri sistematizaciji, obveza obavljanja takvih poslova dodijeljena zamjeniku pročelnika, kao višem rukovoditelju, pa da je činjenica da je službenik Giibota ranije obavljao takve poslove bila važna pri odluci da se baš njega rasporedi na novoformirano radno mjesto. Pored navedenoga, da službenik ŽL ima i prednost glede ukupnog radnog staža. U tom kontekstu, da činjenica što je žaliteljica ranije obavljala složenije poslove u odnosu na službenika ŽL da nije i ne može biti presudna pri raspoređivanju službenika. Naime, da su poslovi novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“ sljedeći: Vodi upravni postupak i rješava o upravnim stvarima za koje ima ovlasti, sukladno Odluci o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Grada [adresa], za koje ga zaduži pročelnik. Sudjeluje u rukovođenju radom odjela, organizira i koordinira rad, brine o zakonitom i pravodobnom obavljanju poslova iz djelokruga odjela. Vodi stručnu obradu i predlaže rješenja za najsloženija pitanja iz područja socijalne skrbi, skrbi za osobe s invaliditetom i stradalnike Domovinskog rata, te hrvatske branitelje na području Grada; izrađuje nacrte programskih, općih i drugih akata za ravnomjeran razvoj socijalne skrbi na području Grada. Nadzire namjensko raspolaganje odobrenim sredstvima na području Grada, glede socijalne skrbi. Surađuje s nadležnim ministarstvom. Obavlja poslove predlaganja programa i prati provedbu programa javnih potreba Grada iz područja društvenih djelatnosti, posebice odgoja, obrazovanja, sporta, kulture, tehničke kulture i socijalne skrbi i zdravstva. Prati financijske i materijalne uvjete za redovnu i programsku djelatnost gradskih ustanova iz djelokruga društvenih djelatnosti, prati rad gradskih ustanova iz područja društvenih djelatnosti; prati i proučava stanje u području brige o djeci posebno u području predškolskog odgoja. Brine o financiranju raznih natjecanja, susreta i smotri gradske, međugradske i međunarodne razine, te suradnji škola. Vodi postupak stipendiranja studenata i učenika, te dodjele drugih oblika potpora za školovanje i studiranje. Koordinira promocijom sporta i rekreacije, sportskih natjecanja i manifestacija od značenja za Grad. Vodi poslove sustavnog praćenja kretanja životnog standarda građana, i s tim u vezi predlaže konkretne mjere za zaštitu i unapređenje socijalne skrbi na razini Grada i dodjelu različitih oblika pomoći socijalno ugroženim građanima. Vodi poslove vezane za financiranje i nadzor provedbe programa iz područja socijalne skrbi na lokalnoj razini. Koordinira suradnjom s humanitarnim organizacijama. Koordinira suradnjom Grada s ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama u pogledu praćenja i analiziranja dostupnosti i unapređenja zdravstvene zaštite. Obavlja poslove i zadaće osiguravanja lokalnih potreba stanovnika u području kulture. Predlaže, u suradnji s pročelnikom, prijedlog odluke o raspodjeli sredstava proračuna Grada odobrenih za kulturne programe. Sudjeluje u koordinaciji priprema gradskih kulturnih manifestacija. Koordinira poslove na unapređenju rada s udrugama građana. Koordinira obavljanjem stručnih poslova iz područja turizma, prati stanje u području turizma, te surađuje u svezi sa izradom izvješća, stručnih podloga, prijedloga i nacrta akata iz djelokruga Odjela. Sudjeluje u kreiranju promidžbe Grada u zemlji i inozemstvu zajedno sa Turističkom zajednicom. Sudjeluje u organizaciji kulturnih manifestacija tijekom godine, u suradnji s Turističkom zajednicom. Koordinira poslove civilne zaštite, zaštite od požara, zaštite i spašavanja. Sudjeluje u provođenju aktivnosti i poslova suradnje s gradovima partnerima grada, udrugama međunarodne suradnje s područja Grada i s ostalim međunarodnim subjektima. Sudjeluje u radu svih radnih tijela u koje ga imenuju gradonačelnik ili pročelnik. Iz navedenog da proizlazi kako poslovi tog novoformiranog radnog mjesta uopće u bitnome nisu kompatibilni sa poslovima nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“, kakve je obavljala žaliteljica, ali da su umnogome kompatibilni sa poslovima nekadašnjeg radnog mjesta „Viši stručni suradnik za socijalnu skrb, osobe s invaliditetom i hrvatske branitelje“, osobito glede poslova vezanih uz brigu o hrvatskim braniteljima, socijalnoj skrbi i osobama s invaliditetom. I ovdje da je važno napomenuti kako će izvršitelj poslova novoformiranog radnog mjesta „Zamjenik pročelnika Upravnog odjela za javne potrebe i društvene djelatnosti“ morati obavljati daleko širi spektar poslova nego što je bio spektar poslova nekadašnjeg radnog mjesta „Viša savjetnica za predškolski odgoj, obrazovanje i sport“, što da je u skladu sa načelima Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada [adresa] („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/2022 i 9/2022), kojim da je smanjen broj službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Makarske, a sve radi postizanja ciljeva racionalizacije i ekonomičnosti. Stoga da je i taj žalbeni navod neosnovan. U odnosu na razloge pod „d) “ da se navodi kako je ispravno prvostupanjsko tijelo, u prvostupanjskom rješenju, navelo kako žaliteljica nema potrebno radno iskustvo za obavljanje poslova pojedinih radnih mjesta u gradskoj upravi Grada Makarske, unatoč njezinom 18-godišnjem radnom stažu. Obavljanje poslova visoke stručne spreme, primjerice, ne donosi radno iskustvo propisano za poslove srednje stručne spreme, kao što ni radno iskustvo na poslovima pravne struke, primjerice, ne donosi radno iskustvo propisano za poslove ekonomske struke. Stoga da je i taj žalbeni navod neosnovan. Sličnim argumentima kakvi su gore navedeni, da je prvostupanjsko tijelo obrazložilo i razloge zbog kojih žaliteljica nije mogla biti raspoređena ni na druga radna mjesta za koja formalno zadovoljava uvjete. Međutim, ta druga radna mjesta žaliteljica nije posebno spomenula u žalbi pa da nije potrebno nanovo razrađivati razloge zbog kojih je prednost pri rasporedu na ta radna mjesta dana drugim službenicima, koji da su svi razlozi vrlo detaljno argumentirani u prvostupanjskom rješenju. U tom kontekstu, da je prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo kada je, u obrazloženju prvostupanjskog rješenja, navelo sva radna mjesta u svim upravnim odjelima Grada Makarske, uz navođenje razloga zbog čega tužiteljica nije mogla biti raspoređena na neko od tih radnih mjesta. Naime, takav postupak prvostupanjskog tijela da je u duhu odredbe čl. 105. st. 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je propisano da se službenika stavlja na raspolaganje ukoliko nema odgovarajućeg radnog mjesta u upravnom tijelu, na koje se službenik može rasporediti: na ovaj način da je prvostupanjsko tijelo zaista obrazložilo način na koji je utvrdilo da takvog odgovarajućeg mjesta, nažalost, nema. Nije u pravu žaliteljica kada ističe da bi ocjene službenika bile kriterij pri raspoređivanju službenika na radna mjesta za koja konkurira žaliteljica. Kako je to navedeno u prvostupanjskom rješenju, u većini upravnih odjela Grada Makarske, za prethodne kalendarske godine, da se nisu ocjenjivali službenici i namještenici, u smislu odredbe čl. 95. st. 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 86/08, 61/11, 04/18 i 112/19). Stoga, da se prednost, a u slučajevima kada postoji više zatečenih službenika ili namještenika koji su zadovoljavali uvjete za određeno radno mjesto, daje službenicima ili namještenicima koji su prethodno obavljali poslove najsličnije poslovima novog radnog mjesta, zatim koji imaju povoljnije parametre glede trajanja radnog odnosa, starosti i obveza s osnove uzdržavanja koje ih terete, sve sukladno odredbama Zakona o radu, koji se supsidijamo primjenjuje, dok dodatni kriterij predstavlja i procjena pročelnika, koja procjena da je utemeljena na stručnom znanju pokazanom pri obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti. U konkretnoj situaciji, postupajući u duhu ekonomičnosti i racionalizacije, da je novim Pravilnikom jednostavno, za većinu radnih mjesta, u usporedbi sa ranijim pravilnikom, propisan veći opseg poslova te gotovo da i ne postoji novoformirano radno mjesto u gradskoj upravi Grada Makarske koje bi u cijelosti odgovaralo nekom ranijem radnim mjestu, a pogotovo da ne postoji kada se u obzir uzmu radna mjesta za koja konkurira žaliteljica. Stoga da je glavni kriterij pri odlučivanju o rasporedu na nova radna mjesta, kako je to, uostalom, propisano i odredbom čl. 105. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predstavljala sličnost poslova koje su službenici do sada obavljali u odnosu na poslove novo formiranih radnih mjesta. U tom kontekstu, kako je gore detaljno obrazloženo, raspoređeni službenici da su jednostavno obavljali više sličnih poslova poslovima novoformiranih radnog mjesta, nego što je to činila žaliteljica pa da bi bilo kakva drugačija odluka od prvostupanjske jednostavno predstavljala kršenje odredaba čl. 105. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a koje obrazloženje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

15. Naime, predmet upravne stvari stavljanja službenika na raspolaganje ne obuhvaća razmatranje opravdanosti ustrojstvenih promjena koje su dovele do ukidanja pojedinih radnih mjesta niti se prilikom rješavanja te vrste upravne stvari ocjenjuje zakonitost postupka donošenja Pravilnika o unutarnjem redu. Ovo stoga što je ocjena zakonitosti općih akata, regulirana odredbama čl. 3. st. 2. i čl. 158.-163. ZUS-a, u stvarnoj nadležnosti Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske. U slučaju uspjeha u eventualnom postupku ocjene zakonitosti općeg akta, podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti zahtjev za izmjenu pojedinačne odluke (upravnog akta) utemeljene na ukinutome općem aktu (čl. 164. ZUS-a, vezano uz čl. 158. st. 1. toga Zakona). Stoga, na rješavanje ove upravne stvari nisu od utjecaja prigovori tužiteljice koji se odnose na zakonitost i svrhovitost konkretnog preustroja upravnog tijela donošenjem Pravilnika o unutarnjem redu.

16. U okolnostima kada je u postupku koji je prethodio donošenju osporenih rješenja utvrđeno kako je radno mjesto tužiteljice ukinuto Pravilnikom o unutarnjem redu i načinu rada gradske uprave Grada Makarske („Glasnik Grada Makarske“, br. 4/22 i 9/22) te da nije bilo drugih slobodnih radnih mjesta na koje je bilo moguće rasporediti tužiteljicu, stajalište je ovog Suda kako su pravilno primijenjene odredbe o raspolaganju te da tužiteljica brojim navodima iz tužbe nije uspjela dovesti u sumnju da bi postojala bilo kakva arbitrarnost u postupanju kod donošenja osporenog rješenja jer je tuženik u osporenom rješenju kao i u odgovoru na tužbu dao jasne razloge uslijed kojih je neke druge osobe rasporedio na radna mjesta za koja tužiteljica smatra da je imala potrebnu stručnu spremu i kvalifikacije, zatim je dao valjane i dostatne razloge obrazlažući zašto je dvjema službenicama produžen rad iako su trebale otići u mirovinu te zašto je nakon toga novim izmjenama predmetnog Pravilnika ukinuo i ta dva radna mjesta kao i razloge uslijed kojih drži da je njegovo postupanje bilo usmjereno isključivo k smanjenju broja radnih mjesta te sažimanju više različitih poslova pod isto radno mjesto radi čega je, nažalost, jedan dio službenika morao otići, a što nije bilo vođeno političkim opredjeljenjem konkretnog službenika, već potrebama radnih mjesta na kojima je odlučeno zadržati službenike koji su do tada obavljali najsličnije poslove koji odgovaraju opisu novoustrojenih radnih mjesta.

17. Zbog netom navedenog nije bilo osnove ni da ovaj Sud utvrđuje je li prilikom sistematiziranja radnih mjesta u okviru općeg akta došlo do diskriminacije na štetu tužiteljice. Uzgredno, sadržaj s time povezanih tužbenih navoda ne bi bilo dovoljan za prebacivanje tereta dokazivanja da nije bilo diskriminacije na ovdje tuženika, u smislu odredbe članka 20. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", br. 85/08 i 112/12). Tužiteljica, ukoliko smatra da je preoblikovanje unutrašnjeg ustrojstva učinjeno s namjerom i na način da se nju, kako tvrdi, diskriminira zbog političke pripadnosti, može s te osnove zatražiti sudsku zaštitu u odgovarajućem postupku pred nadležnim sudom.

18. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužiteljice (koji su svi uzeti u obzir i ocijenjeni prilikom donošenja osporenog rješenja tuženika kao i ponovno u ovom upravnom sporu) nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice, a osporeno rješenje tuženika sastavljeno je u skladu s odredbama čl. 98. st. 5. u vezi s čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

19. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske i podzakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

20. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu, 18. ožujka 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćenici tužiteljice CL i dr., dipl. pravnicima iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

- tuženiku Gradu Makarskoj, Gradonačelniku, Obala kralja Tomislava 1, Makarska,

- u spis