Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-198/2024-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Irene Lenić kao predsjednice vijeća, te Krešimira Biljan kao suca izvjestitelja i Ivice Raguž kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Pavičić i Partneri d.o.o, Zagreb protiv tužene Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Šooš Maceljski, Mandić, Stanić i Partneri d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužene, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-5435/19-57 od 29. studenog 2023. godine na sjednici vijeća održanoj dana 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-5435/19-57, od 29. studenog 2023. godine.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troškova sastava žalbe protiv presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđena je ništetnost odredbi ugovora o kreditu u pogledu promjenjive kamatne stope i valutne klauzule vezane uz CHF te je tuženoj naloženo da tužitelju s osnove ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi isplati iznos od 1.470,34 eura a s osnova ništetne odredbe o valutnoj klauzuli vezanoj uz CHF iznos od 3.424,42 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na svakomjesečni iznos preplate od dospijeća pa do isplate kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.945,99 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate sve u roku 15 dana.

2. Pravodobno podnesenom žalbom tužena pobija prvostupanjsku presudu iz svih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 88/01, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje u tekstu ZPP) te predlaže drugostupanjskom sudu uvažavanje žalbe i preinaku pobijane presude na način da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka uvećanih za troškove sastava žalbe protiv presude a podredno ukidanje iste i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

2.1. Navodi kako prvostupanjski sud nije dao jasne razloge zbog čega bi ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli bile ništetne odnosno bez preispitivanja istih te se pozvao na direktan učinak presuda u postupku kolektivne zaštite potrošača korisnika kredita u CHF (dalje u tekstu Kolektivni spor) čime je počinio apsolutnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

2.2. Tužena osporava i provedeno vještačenje smatrajući da je prvostupanjski sud dao vještaku pogrešan zadatak obzirom da je takvim izračunom tužitelj doveden u povoljniji položaj čime je narušena pravična ravnoteža ugovornih strana. Naime vještačenje je provedeno na način kao da su stranke ugovorile fiksnu kamatnu stopu a osim navedenog prvostupanjski sud nije prilikom donošenju odluke o visini tužbenog zahtjeva ima u vidu i razdoblje otplate kredita kada su kamatna stopa i tečaj CHF bili niži.

2.3. Nadalje osporava zaključak prvostupanjskog suda u pogledu neosnovanosti istaknutog prigovora zastare i dosuđenih zakonskih zateznih kamata na mjesečne iznose preplate kredita.

Pri tome napominje da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 1115. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22. i 155/23 – u nastavku teksta: ZOO) pozivajući se na pravno shvaćanje VSRH poslovni broj Su-IV-33/22 prema kojem bi tužitelju trebalo dosuditi zakonsku zateznu kamatu najranije od 15. lipnja 2018. godine.

2.4. Tužena osporava i odluku o naknadi troškova parničnog postupka zbog nezakonitosti pobijane presude te smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 dalje u tekstu OT) u pogledu obračunate naknade za podnesak od 18. listopada 2023.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti a niti povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. navedenog zakona jer daje jasne razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih tužbeni zahtjev smatra osnovanim a te činjenice nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima u postupku.

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli vezanoj uz CHF kao i zahtjev za isplatu preplaćenog iznosa kredita.

7. Tijekom postupka je utvrđeno da su parnične stranke sklopile ugovor o kreditu broj: 9011051266, od 1. ožujka 2006. godine prema kojem je tužitelju odobren kredit u iznosu od 35.743,76 CHF u kunskoj protuvrijednosti na rok otplate od 84 svakomjesečna anuiteta i uz početno ugovornu kamatnu stopu od 5,17% godišnje koja je promjenjiva sukladno odluci tužene.

Nesporno je da se tijekom otplate kredita mijenjala kamatna stopa i tečaj CHF a prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka knjigovodstveno-financijske struke proizlazi da je došlo do preplate kredita i to zbog promjenjive kamatne stope u iznosu od 1.470,34 eura a zbog promjene tečaja CHF u iznosu od 3.424,42 eura.

7.1. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pozivom na odredbu 502.c. ZPP-a odnosno na utvrđenja sudova u Kolektivnom sporu utvrđuje ništetnost navedenih ugovornih odredbi te obvezuje tuženu na isplatu preplaćenog iznosa kredita sukladno provedenom vještačenju sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana izvršene preplate pa do isplate pri čemu kao neosnovan odbija istaknuti prigovor zastare.

7.2. Činjenična i pravna utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

8. Neosnovani su žalbeni navodi o pogrešnom zaključku prvostupanjskog suda vezanom za ništetnost ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Prvostupanjski sud daje jasno i dostatno obrazloženje na temelju utvrđenog činjeničnog stanja zbog čega smatra da su navedene ugovorne odredbe ništetne imajući u vidu, između ostalog, i presude sudova u Kolektivnom sporu kojima je vezan.

8.1. Naime prema odredbi članka 502.c. ZPP-a fizičke i pravne osobe u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu se mogu pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz kolektive tužbe i u tome slučaju će sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

8.2. U Kolektivnom sporu je pravomoćno utvrđeno da je tužena zajedno sa ostalim tuženim bankama postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja kada je u svojim ugovorima o kreditima koristila ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli što je prouzročilo znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

8.3. Nesporno je da se tužitelj u tužbi i tijekom postupka poziva na pravomoćne presude sudova u postupku kolektivne zaštite slijedom čega ima mjesta primjeni odredbi članka 502.c. ZPP-a.

Pri tome se u svakom posebnom restitucijskom predmetu mora utvrditi činjenično stanje u pogledu konkretnog potrošača te na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja primijeniti stajališta sudova u postupku kolektivne zaštite potrošača obzirom da se u tome postupku ništetnost navedenih odredbi ugovora procjenjivala imajući u vidu prosječnog potrošača (o tome Ustavni sud Republike Hrvatske, U- III/4613/2021., U-III/3540/2021., U-III/3446/2021., U-III-5458/2021.).

8.4. Pri tome ovaj sud napominje da je teret dokaza na okolnost da li je tužitelj kao potrošač u potpunosti bio upoznat sa svim elementima promjene kamatne stope i valutne klauzule odnosno povećanja tečaja CHF na osnovu kojih bi mogao donijeti informiranu odluku kao i na to da se eventualno ne radi o potrošačkom ugovoru na strani tužene.

8.5. Upravo imajući u vidu gore navedeno prvostupanjski sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke te pravilnom ocjenom njegovog iskaza utvrdio da nije bio upoznat od strane tužene sa svim elementima promjene kamatne stope i valutne klauzule radi donošenja informirane odluke za sklapanje ugovora.

8.6. Neosnovani su žalbeni navodi u pogledu istaknutog prigovora zastare. Naime prema odredbi članka 241. ZOO-a zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine a nakon prekida zastara počinje teći iznova i vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru (članak 245. stavak 1. ZOO-a).

Potraživanje tužiteljeva zahtjeva zastarijeva u općem petogodišnjem zastarnom roku (stjecanje bez osnove) te imajući u vidu vrijeme podnošenja tužbe (10. lipnja 2019. godine) te pravomoćnost presuda o ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli (13. lipnja 2014., 14. lipnja 2018.) nesporno je da nije došlo do zastare tražbine (o tome i objedinjeno pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH od 31. siječnja 2022., Su-IV-33/2022-2).

8.7. U pogledu žalbenih navoda da je prvostupanjski sud prihvaćanjem zahtjeva za isplatu kako je postavljen nakon provedenog vještačenja svojom odlukom izmijenio ugovor s promjenjivom kamatnom stopom u ugovor s fiksnom kamatnom stopom treba napomenuti da prema pravnom stajalištu koje proizlazi iz prakse Suda Europske Unije članak 6. stavak 1. Direktive 93/13/EEZ treba tumačiti na način da ugovornu odredbu koja je proglašena nepoštenom valja smatrati, u načelu, kao da nikada nije postojala te da ne može imati učinak u odnosu na potrošača.

Sudsko utvrđenje nepoštenosti takve odredbe ima za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije u kojoj bi se potrošač nalazio da navedene odredbe nije bilo (spojeni predmeti C-154/2015., C-307/2015., C-308/2015.). Obzirom na gore navedeno sama činjenica da je vještačenjem utvrđena preplata kredita imajući u vidu početno ugovorenu kamatnu stopu ne znači i da je prvostupanjski sud zauzeo stajalište o fiksnoj kamatnoj stopi već se radi o saniranju negativnih učinaka takve odredbe a na isti način treba promatrati i kretanje tečaja CHF u odnosu na kunu imajući u vidu vrijeme sklapanja ugovora i njegovo povećanje tijekom otplate kredita.

8.8. Nadalje po ocijeni ovoga suda neosnovani su žalbeni navodi i u pogledu tvrdnje tužene da je sud prilikom utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva trebao imati u vidu i tzv. negativnu razliku odnosno vremenski period u trajanja kredita u kojem su tečaj CHF odnosno kamatna stopa bili manji.

Suprotno žalbenim navodima time nije došlo do narušavanja pravične ravnoteže ugovornih strana na štetu tužene obzirom da se radi o financijskoj instituciji kojoj su sve okolnosti u vezi mogućnost naglih fluktoacija tečaja i promjene kamatne stope morale biti poznate tako da eventualni gubitak zarade u tome periodu za nju predstavlja poslovni rizik.

S druge pak strane plaćanjem manjih anuiteta tužitelj nije ostvario nikakvu korist kako to proizlazi iz žalbenih navoda pri čemu se napominje da se restitucijski zahtjev u ovom postupku temelji na pravnim utvrđenjima sudova u postupku kolektivne zaštite u kojem je utvrđeno da su tužena i ostale banke povrijedile prava potrošača tj. u tome postupku je upravo potrošačima a ne bankama pružena pravna zaštita od nezakonitih postupanja prilikom sklapanja ugovora o kreditima vezanim uz CHF.

Nadalje prema odredbi članka 6. ZOO zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Točno je da prema odredbi članka 323. stavak 1. ZOO u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana je dužna vratiti sve ono što je primila no u konkretnom slučaju tužitelj nije ništa primio od tužene plaćanjem manjih anuiteta u određenom razdoblju otplate kredita te imajući u vidu činjenicu da je tužena u ugovornom odnosu postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja, po ocjeni ovoga suda, ne može potraživati razliku manje plaćenih anuiteta jer na taj način zloupotrebljava svoja prava iz ugovornog odnosa što je u suprotnosti sa svrhom pružene zaštite potrošačima u Kolektivnom sporu.

8.9. Također su neosnovani žalbeni navodi u pogledu dosuđenih zakonskih zateznih kamata.

Naime prema odredbi članka 1115. ZOO-a kada se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja a inače od dana podnošenja zahtjeva.

Kao što je već navedeno u postupku kolektivne zaštite je utvrđeno da je tužena zajedno sa ostalim tuženim bankama postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja kada je u svojim ugovorima o kreditima koristila navedene ništetne odredbe a slijedom navedenog je i nepošteni stjecatelj navedenog iznosa preplate kredita.

9. Prvostupanjski sud je donio i zakonitu odluku o troškovima parničnog postupka imajući u vidu vrijednost predmeta spora, uspjeh stranaka u postupku te Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) uz pravilnu primjenu odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a a žalbeni navodi ne dovode u sumnju njezinu pravilnost.

Neosnovan je žalbeni navod da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Tbr.8. OT u pogledu podneska tužitelja od 18. listopada 2023. jer se radi o podnesku kojim je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev zbog promjene valute slijedom čega je prvostupanjski sud za navedeni podnesak pravilno odredio naknadu po Tbr.8. točka 1. OT.

10. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a odbio žalbu tužene i potvrdio prvostupanjsku presudu a ujedno je sukladno odredbi članka 166. stavak 1. navedenog zakona odbio zahtjev tužene za naknadom troškova sastava žalbe protiv presude jer je ista odbijena kao neosnovana.

Vukovar, 18. ožujak 2025.

Predsjednik vijeća

Irena Lenić