Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-428/2021-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Augustinu Sudinji, odvjetniku iz Zadra, protiv ovršenika: 1) KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3) BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku iz Zadra, radi ovrhe diobom nekretnina, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja i žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-913/2018-15 od 6. svibnja 2021. dopunjenog i ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-913/2018-56 od 24. srpnja 2024., dana 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbijaju se kao neosnovane žalba ovrhovoditelja ČL i žalba ovršenika 1) KL, 2) ŽL i 3) BL te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-913/2018-15 od 6. svibnja 2021. dopunjeno i ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-913/2018-56 od 24. srpnja 2024. osim u dijelu u kojem je žalba ovršenika izjavljena zbog žalbenog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. Ovršnog Zakona.

II Vraća se predmet Općinskom sudu u Zadru da sa žalbom ovršenika 1) KL, 2) ŽL i 3) BL u dijelu u kojem je izjavljena zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona da postupi do kraja u skladu s odredbom čl. 48. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem poslovni broj Ovr-913/2018-15 od 6. svibnja 2021. suda prvog stupnja odlučeno je:

''I. Na temelju pravomoćne i ovršne presude ovog suda, poslovni broj P1401/84 od 16. listopada 2007., te temeljem presude Županijskog suda u Zadru, broj Gž-1294/08 od 8. srpnja 2008., razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina i to :

-čest. br. 5529/3 u k. o. [katastarska općina], dvorišta i stambene kuće katnice (jedinica dvojnog objekta vanjskih tlocrtnih dimenzija 10,86x10,20 m) koja se sastoji od: podruma-koji se sastoji od dvije prostorije povezane otvorom, prizemlja-koji se sastoji od garaže, hodnika sa stubištem za kat, spavaće sobe, dnevne sobe i kuhinje, dvije sobe, hodnika (manjeg) i wc-a te kata koji se sastoji od hodnika, 3 sobe, terase, hodnika i wc-a, dnevne sobe i kuhinje te čest. br. 5529/1 I 5529/5, sve k. o. [katastarska općina], sukladno elaboratu vještaka građevinske struke Dražena Kneževića od 3. studenog 2015., na koji česticama je ovrhovoditelj suvlasnik za ½ dijela, a ovršenici za ½ dijela zajedno fizičkom diobom , na način da:

a) ovrhovoditelju ČL na ime njegovog suvlasničkog dijela od 1/2 , u odvojeni posjed i vlasništvo pripada dio nekretnina, i to : podrum- koji se sastoji od stepenica, površine 4,20 m2, prostora 1, površine 10,83 m2, prostora 2, površine 8,24 m2, ukupne površine 23,28 m2, dio prizemlja-koje se sastoji od stepenica, površine 1,37 m2, predulaza, površine 1,01 m2, hodnika 1, površine 5,22 m2, stepenica 2, površine 3,16 m2, kupaonice 1, površine 3,71 m2, sobe 1, površine 13,32 m2, sobe 2, površine 10,98 m2, sobe 3, površine 13,45 m2, hodnika 2, površine 3,17 m2, kupaonice 2, površine 3,33 m2, ukupne površine 58,72 m2, kata- koji se sastoji od hodnika, površine 1,87 m2, spremišta, površine 2,80 m2, kuhinje, površine 17,93 m2, dnevnog boravka, površine 21,58 m2, loggie, površine 4,61 m2, ukupne površine 48,79 m2, sve označeno crvenom bojom na skici nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Draženu Kneževićna od 3. studenog 2015. ls. 70-97 koja čini sastavni dio ovog rješenja, I (prva) varijanta.

b) ovršenicima KL, NL i BL, na ime njihovog suvlasničkog dijela od ½, zajedno, u odvojeni posjed i vlasništvo pripada dio nekretnina i to: dio prizemlja- koji se sastoji kuhinje, površine 13,30 m2, poslovnog prostora u prizemlju-koji se sastoji od kupaonice, površine 3,05 m2, poslovnog prostora, površine 26,62 m2, nadstrešnice, površine 3,38 m2, ukupne površine prizemlja 46,34 m2, dio kata-koji se sastoji od hodnika, površine 6,51 m2, kupaonice 1, površine 1,86 m2, sobe 1, površine 15,15 m2, sobe 2, površine 10,04 m2, sobe 3, površine 13,77 m2, loggie, površine 4,60 m2, ukupne površine 51,93 m2, te čestice zem. 5529/5 I 5539/1, sve k. o. [katastarska općina], sve označeno plavom bojom na skici nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Draženu Kneževićna od 3. studenog 2015. ls. 70-97 koja čini sastavni dio ovog rješenja, I. (prva) varijanta.

II. Zajedničke dijelove predstavljaju zemljište pod objektom, te krovište.

III. Nalaže se ovršenicima da ovrhovoditelju solidrano naknade troškove očevida i vještačenja u iznosu od 2.250,00 kn, u roku od 15 dana.''

2. Uvodno označenim dopunskim rješenjem i rješenjem poslovni broj Ovr-913/2018- 56 od 24. srpnja 2024., odlučeno je:

"I. Dopunjuje se rješenje Općinskog suda u Zadru posl. broj: 85 Ovr-913/2018- 15 od 6. svibnja 2021. pod toč. I. a) izreke na način da u drugom retku iza „…, i to:“ treba stajati: „dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi“.

II. Ispravlja se rješenje Općinskog suda u Zadru posl. broj: 85 Ovr-913/2018- 15 od 6. svibnja 2021. pod toč. I. b) izreke na način da u devetom retku umjesto „5539/1“ ispravno ima stajati „5529/1“, dok u preostalom dijelu rješenje Općinskog suda u Zadru posl. broj: 85 Ovr-913/2018-15 od 6. svibnja 2021. ostaje u cijelosti na snazi."

3. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe glede diobe kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je očigledno pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer ovrhovoditelju nije rješenjem o diobi dosuđeno ništa od tih čestica, nego je u cijelosti dosuđeno ovršenicima, što je jasno vidljivo usporedbom alineja a) i b) u toč. I. izreke pobijanog rješenja. U odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] situacija je složenija, ali radi se o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i posljedično o pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Tijekom ovog postupka ovršenici su, kriomice, bez obavijesti i bez znanja ovrhovoditelja, ishodili promjenu evidencijskog stanja nekretnina. Ishodili su uknjižbu prava vlasništva na ime ovršenice BL za cijelo, a glede kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ishodili su pripajanje čestice broj 5529/4 k. o. [katastarska općina] i njeno poništenje te ishodili uknjižbu prava vlasništva na imena i u korist ovršenika KL i ŽL svakog za po ½ dijela. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje ogleda se, dakle, u tome što je sud odredio diobu nepostojeće čestice odnosno čestice 5529/3 k. o. [katastarska općina] koju su ovršenici "uklonili" spajanjem čestice 5529/4 k. o. [katastarska općina]. Utoliko je pobijano rješenje neprovedivo pa je za valjano rješavanje diobe sud morao utvrditi relevantno činjenično stanje i odrediti koji dio današnje čestice 5529/4 k. o. [katastarska općina] ima pripasti ovrhovoditelju u odvojen posjed i vlasništvo. Slijedom navedenog, predlaže se prvostupanjskom sudu da dopuni postupak odnosno dopuni pobijano rješenje, a ako tako ne učini, da se spis dostavi drugostupanjskom sudu kojim predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni prvostupanjski postupak.

3.1. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelja ovršenici ističu da žalba ovrhovoditelja nije dopuštena i to jer ČL ne može biti ovrhovoditelj u ovom ovršnom postupku o čemu je bilo riječi tijekom postupka. Također sve kada bi ČL imao svojstvo ovrhovoditelja, a nema, tada isti ne bi imao ni pravnog interesa za podnošenje žalbe jer je sud udovoljio upravo po prijedlogu za razvrgnuće po varijanti prvoj nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke od 3. studenoga 2015. sa kojom je TL bio zadovoljan, kako je navedeno u točki četvrtoj obrazloženja pobijanog rješenja.

4. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu su izjavili i ovršenici te ističu da je u pobijanom rješenju kao ovrhovoditelja prvostupanjski sud označio ČL, ali u cijelom predmetu, pa tako i u obrazloženju pobijanog rješenja, ne postoji odluka prvostupanjskog suda na koji je način došlo do promjene u osobi ovrhovoditelja. Iako su se u tom pravcu ovršenici očitovali kao u obrazloženju o tome nema ni riječi. Naime, izvorni ovrhovoditelj bio je sada pok. TL, a ne LL, koji je preminuo **.**.2017., a on je bio otac ČL. Međutim, na potpuno nepoznati, ali i nezakoniti način prvostupanjski sud, unatoč prigovorima ovršenika, nastavlja ovršni postupak i kao ovrhovoditelja označava ČL. Navodi se kako postoje dvije isprave na kojima je kao pravni prednik označen raniji ovrhovoditelj i to su pravomoćno rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Jeleni Skoblar u [adresa] poslovni broj O-1310/2017, UPS/OS-113/17 od 30. kolovoza 2017. i Ugovor o darovanju sklopljen 19. svibnja 2014. s ovjerenim potpisom darovatelja kod javne bilježnice Suzane Hrabra broj OV-3567/14. U pogledu rješenja o nasljeđivanju iza pok. JL proizlaze činjenice koje su odlučne za ovaj ovršni postupak, a to su: - raniji ovrhovoditelj nije se zvao LL već TL, - nekretnine koje su predmet prijedloga za ovrhu nisu označene kao imovina ostavitelja JL niti za cijelo, niti u idealnom dijelu, niti kao zemljišnoknjižno niti izvanknjižno vlasništvo, - nitko od zakonskih nasljednika nije istaknuo da bi pok. TL bio suvlasnik predmetnih nekretnina, - ČL nije proglašen nasljednikom na imovini označenoj u navedenom rješenju o nasljeđivanju u kojem nema nekretnine iz ovog postupka, a niti na bilo kojoj drugoj imovini ostavitelja jer se ČL odrekao nasljedstva, pa stoga isti ne može biti označen kao ovrhovoditelj u ovom ovršnom postupku. Što se tiče Ugovora o darovanju nekretnina koje su predmetom ovog ovršnog postupka, iste nisu bile, ni u posjedu, ni u suposjedu JL radi čega je isti i pokrenuo ovaj ovršni postupak, što znači da prave predaje stvari nije bilo, niti je moglo biti te isti ugovor nije sklopljen u obliku određenom po odredbi čl. 482. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, pa je isti ništetan prema odredbi čl. 322. navedenog Zakona. Dakle, ČL nije mogao na temelju ništetnog Ugovora o darovanju steći bilo kakva prava na nekretninama koje su predmetom ovrhe tako da isti ne može biti ovrhovoditelj u ovom ovršnom postupku. Iako su ovršenici istakli prigovor nedostatka aktivne legitimacije na taj prigovor prvostupanjski sud se ne obazire čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Sve da je prvostupanjski sud ispravno prihvatio ČL kao ovrhovoditelja, a nije, radi se o "ovrhovoditelju" koji nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, a što predstavlja razlog za izjavljivanje žalbe iz čl. 50. toč. 7. Ovršnog zakona. Nadalje, iako je prvostupanjski sud izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke koji je izradio prijedlog fizičke diobe provedenim vještačenjem nije utvrđeno da li je moguća fizička dioba uspostavom etažnog vlasništva. Prvostupanjski sud nije ni zatražio mišljenje nadležnog Ureda Zadarske županije, a pogotovo nije od istog pribavio potvrdu o etažiranju iz koje bi se zaključilo da prikazani dijelovi kuće u izreci pobijanog rješenja pod toč. I./a i I/b. predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu i da se na predloženi način može provesti etažiranje. Stoga ovršenici smatraju kako za pobijano rješenje nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva iz čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa se pobijano rješenje i zbog tog razloga ukazuje nezakonitim. Predlaže se preinačiti pobijano rješenje prvostupanjskog suda tako da se obustavi ovrha u ovom ovršnom postupku kako je to bilo odlučeno rješenjem prvostupanjskog suda od 7. veljače 2017.

5. Na žalbu nije odgovoreno.

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), u svezi čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08., 139/10., 154/11. i 70/12.; dalje OZ) na koju u žalbi ukazuju žalitelji, budući da je izreka pobijanog rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7.1. U pogledu žalbenih navoda ovršenika kako je gornja bitna povreda počinjena jer u obrazloženju pobijanog rješenja „ne postoji odluka“ prvostupanjskog suda na koji je način došlo do promjene u osobi ovrhovoditelja reći je da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-937/2017 od 29. lipnja 2017. (list spisa 160- 161) utvrđen prekid postupka zbog smrti ovrhovoditelja te je odlučeno da će prekid postupka trajati dok nasljednici ne preuzmu postupak s time što je rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-913/2018 od 24. svibnja 2018. nastavljen postupak i pozvan nasljednik ČL da preuzme postupak u predmetnoj pravnoj stvari, a koje rješenje je dostavljeno strankama po punomoćnicima, na koje nije izjavljena žalba tako da je isto postalo pravomoćno, pa utoliko nisu osnovani žalbeni navodi ovršenika kojima se dovodi u pitanje pravilnost pobijanog rješenja o ovrsi zbog navedenog žalbenog razloga.

7.2. Sud prvog stupnja nije počinio gornju bitnu povredu postupka iz razloga koje navode ovršenici odnosno da je izvorni ovrhovoditelj bio pok. TL, a ne LL, koji je preminuo **.**.2017., jer iz spisa predmeta jasno slijedi da je ovršni prijedlog podnio ovrhovoditelj LL pok. Č koja osoba je istovjetna osobi tužitelja u ovršnoj ispravi, međutim, svaku eventualnu spornu identifikaciju u osobi ovrhovoditelja otklanja osobni identifikacijski broj koji je istovjetan osobi ovrhovoditelja i ostavitelja označenog kao TL tako da izneseni žalbeni razlog nije s uspjehom doveo u pitanje pravilnost pobijanog rješenja o ovrsi.

8. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi ovaj drugostupanjski sud nalazi da prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nisu ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 46. st. 1. toč. 1., 3. i 5. te okolnost iz toč. 6. tog članka OZ, kao ni bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po služenoj dužnosti po čl. 46. st. 5. OZ u svezi čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP sve u svezi čl. 19. st. 1. OZ.

8.1. Međutim, sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je pri donošenju pobijanog rješenja o ovrsi primijenio Ovršni zakon („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - odluka US RH; 73/17., 131/20. i 114/22. dalje OZ/12) koji je stupio na snagu 15. listopada 2012., a kojim je propisano da će se postupci u tijeku dovršit po odredbama Zakona koji su važili do stupanja na snagu toga Zakona, pa se na konkretni slučaj imaju primijeniti odredbe OZ, ali pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo je jednako odlučiti o prijedlogu ovrhovoditelja.

9. Ovdje je navesti da je ovaj sud u predmetu broj Gž-2404/10 već odlučivao po žalbi ovršenika te rješenjem od 5. rujna 2011. ukinuo rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru broj Ovr-3385/09 od 4. lipnja 2010. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak uz obrazloženje da je odredio ovrhu diobom polazeći od toga da je u ovršnoj ispravi određena fizička dioba. Međutim, iz izreke ovršne isprave da se ne može izvući zaključak da bi se radilo o pravnoj situaciji koju ima u vidu čl. 247. OZ već čl. 249. OZ. "Priznanje i trpljenje diobe suvlasničke zajednice'' navedeno u izreci ovršne isprave nije ni nužan dio izreke presude u kojem se utvrđuje suvlasništvo stranaka budući da je pravo na diobu suvlasničke zajednice određeno čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08. i 38/09.), a način razvrgnuća čl. 49. tog Zakona, pa da u nastavku postupka prvostupanjski sud ima otkloniti počinjenu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i odlučiti o razvrgnuću suvlasničke zajednice polazeći od čl. 249. OZ.

10. Pobijanim rješenjem o ovrsi prvostupanjski sud je na temelju pravomoćne i ovršne presude prvostupanjskog suda poslovni broj P-1401/84 od 16. listopada 2007. te temeljem presude ovog drugostupanjskog suda broj Gž-1294/08 od 8. srpnja 2008. razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina i to kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu ovrhovoditelja za ½ dijela i ovršenika za ½ dijela i to fizičkom diobom na način kako je to precizirano u toč. I. a) i b). U preostalom dijelu pod toč. II. izreke odlučeno je da zajedničke dijelove predstavljaju zemljište pod objektom i krovište.

10.1. Dopunskim rješenjem dopunjeno je i ispravljeno pobijano rješenje o ovrsi na način da je u izreci prvostupanjskog rješenja od 6. svibnja 2021. odlučeno da strankama na ime suvlasničkog dijela od ½ u odvojen posjed i vlasništvo pripada dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno ovršenicima kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] umjesto pogrešno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (čl. 342. ZPP u svezi čl. 19. st. 1. OZ).

11. Pobijano rješenje o ovrsi prvostupanjski sud temelji na utvrđenju:

- iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, od kojeg je sud prihvatio prvu varijantu prijedloga diobe, iz koje proizlazi da je predmet diobe stambena zgrada sa zemljištem oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve pobliže opisano u toč. I. pod a) i b) izreke rješenja o ovrsi. Nadalje, slijedi da je fizička dioba kuće moguća na način da se ovrhovoditelju na ime njegovog suvlasničkog udjela od 1/2, fizički izdvoji dio kuće, i to: dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve označeno crvenom bojom na skici vještaka Dražena Kneževićna od 3. studenog 2015., a ovršenicima na ime njihovog suvlasničkog udjela od 1/2, fizički izdvoji dio kuće i to: dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označeno plavom bojom na skici imenovanog vještaka od 3. studenog 2015. (l.s. 70-97) koja čini sastavni rješenja o ovrsi ,

- da je nalaz imenovanog vještaka sačinjen stručno i objektivno te da stranke predloženim načinom fizičke diobe u smislu čl. 272. OZ/12 dobivaju odvojene stambene cjeline, a što je u skladu s odredbama čl. 67. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14. i 81/15.; dalje ZVDSP),

- da je ovršnom ispravom određeno da su ovršenici dužni trpjeti diobu na način da se ovrhovoditelju izdvoji njegova pripadajuća ½ dijela predmetne nekretnine (čl. 247. st. OZ), pa kako je vještak utvrdio da je fizička dioba moguća na opisani način ista je određena prema prijedlogu imenovanog vještaka, s pozivom na odredbu čl. 43. st. 2. i čl. 50. st. 1. ZVDSP te

- da nije odlučno koliko su ovršenici uložili u predmetnu nekretninu kao niti što je izvršena dogradnja i nadogradnja.

12. Odlučujući o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja prvostupanjski sud je, dakle, ponovno pogrešno primijenio odredbu čl. 247. OZ na što je ukazao ovaj drugostupanjski sud u ranijem ukidnom rješenju.

12.1. U smislu odredbe čl. 247. st. 1. OZ fizičku diobu zajedničke stvari sud će odrediti ako je takva dioba predviđena ovršnom ispravom, a u konkretnom to nije slučaj s ovršnom ispravom kojom je utvrđeno pravo suvlasništva stranaka te odlučeno da je tuženik dužan priznati i trpjeti diobu opisane suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina.

12.2. Odredbom čl. 249. OZ određeno je da sud pred kojim teče ovršni postupak odlučuje, po pravilima imovinskoga prava, hoće li se dioba obaviti fizički ili prodajom, ako ovršnom ispravom način diobe nije određen niti su se stranke o tome sporazumjele (st.1.), te da će se dioba obaviti prodajom ako se u ovršnom postupku utvrdi da fizička dioba, određena ovršnom ispravom, nije moguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari (st. 2.).

12.3. Dakle, svaka stranka ima pravo tražiti da joj pripadne realni dio ako je takav način diobe fizički moguć, a u konkretnom slučaju na prijedlog ovrhovoditelja provedeno je građevinsko vještačenje na okolnost je li moguća fizička dioba nekretnina sa prijedlogom eventualne fizičke diobe te geodetsko vještačenje na okolnosti identifikacije nekretnina.

13. Vještak građevinske struke izradio je nalaz i mišljenje u kojem je iznio da je moguća fizička dioba na način kako je to prikazano u skici odnosno da ovrhovoditelju pripadne dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preciziran u izreci pod toč. I.a) koji je u skici vještaka građevinske struke od 3. studenoga 2015. obojan crvenom bojom, kao i dio iste čestice ovršenicima preciziran u izreci pod toč. I.b) koji je u istoj skici obojan plavom bojom, s time što da ovršenicima pripadnu i kat. čest. [katastarska čestica] te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13.1. Također se vještak građevinske struke očitovao na prigovore stranaka i pojasnio da je vodio računa da ostanu funkcionalne cjeline i da je za diobu potrebno izvoditi što manje građevinskih zahvata, a usporedno s tim približno odrediti površine prema zahtjevu suda. Ujedno da je vodio računa o funkciji dvorišta podijeljene nekretnine odnosno da dvorište jednog prilikom korištenja ne narušava korištenje drugog tj. da nemaju zajedničke dijelove. Vještak se ujedno na prigovore ovršenika u pogledu površine po prvoj varijanti očitovao kako je upravo ovršenicima dodijeljena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pojašnjavajući dalje način korištenja objekta, pravilno po ocjeni ovog suda, uzimajući u vidu i činjenicu da sjeverozapadni dio kuće "nadogradnja" (nije predmet diobe) i graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pogledu koje čestice je zahtjev na utvrđenje prava suvlasništva prednika ovrhovoditelja odbijen kao neosnovan.

13.2. Naglasiti je da niti tijekom prvostupanjskog postupka, a niti u ovoj fazi postupka žalbenim navodima, stranke ne prigovaraju iznesenim podacima vještaka u smislu da se isti bitno razilaze, da je nalaz nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a niti su predlagali da se vještačenje obnovi po istom ili drugom vještaku.

14. Žalbeni razlog ovrhovoditelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer da je sud prvog stupnja odredio diobu nepostojeće čestice odnosno kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] budući da su istu ovršenici "uklonili" spajanjem kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], ovaj sud nije posebno cijenio budući da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi po čl. 46. st. 2. OZ, a u konkretnom slučaju isti se ne tiču razloga zbog kojih je ona izrijekom dopuštena odnosno bitnih povreda odredaba ovršnoga postupka. Međutim, potrebnim se nalazi istaknuti da su vještaci građevinske i geodetske struke izradili nalaz i mišljenje upravo temeljem stvarnog stanja na terenu i tada važećih katastarskih čestica temeljem čega je sud i donio pobijano rješenje o ovrsi čiji je sastavni dio upravo skica vještaka Dražena Kneževića od 3. studenog 2015. na kojoj je jasno vidljiv položajni kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno dio iste koji ima pripasti ovrhovoditelju.

15. Što se tiče žalbenih navoda ovršenika navesti je da je sud ovlašten razvrgnuti suvlasničku zajednicu stranaka na nekretninama uspostavom etažnog vlasništva odnosno odlučiti da se suvlasnička prava stranaka ograniče tako što će se s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine u postupku sudske diobe bez suglasnosti nekog od suvlasnika sukladno odredbama čl. 71. st. 1. i 73. st. 2. ZVDSP. Međutim, u svezi njihova navoda kako vještačenjem nije utvrđeno je li moguća dioba uspostavom etažnog vlasništva navesti je da u konkretnom slučaju ovrhovoditelj, a niti ovršenici u tu svrhu nisu predložili razvrgnuće uspostavom etažnoga vlasništva niti da ovlašteni sudski vještak izradi Plan posebnih dijelova građevine odnosno Elaborat o etažiranju, koji bi bio sastavni dio rješenja o ovrsi, niti su ishodili potvrdu da je određeni stan ili druga prostorija u spornom objektu i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina koja mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela sukladno odredbi čl. 73. st. 3. ZVDSP.

16. Slijedom svega navedenog izneseni žalbeni navodi nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi radi čega je žalbe valjalo odbiti kao neosnovane i potvrditi isto rješenje kako je to odlučeno pod toč. I izreke ove drugostupanjske odluke po čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi čl. 19. st. 1. OZ. 17. Međutim, ovršenici u žalbi ističu žalbeni razlog iz čl. 46. st. 1. toč. 7. OZ prema kojem protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika i zbog istog razloga se ima postupiti po odredbi čl. 48. OZ.

17.1. Odredbom čl. 48. st. 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. tog Zakona sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu, a po odredbi čl. 48. istog Zakona o tome odlučuje prvostupanjski sud.

17.2. Budući da ovršenici u žalbi ističu žalbeni razlog iz čl. 46. st. 1. toč. 7. OZ to je valjalo odlučiti kao u toč. II izreke ovog rješenja.

18. U preostalom dijelu prvostupanjska odluka tj. rješenje suda prvog stupnja od 24. srpnja 2024. kojim je dopunjeno odnosno ispravljeno pobijano rješenje o ovrsi, ostaje ne izmijenjena.

U Zadru 18. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović