Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-1020/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, AJT, izvjestiteljice i članice, AJ, članice u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika SJ /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa]. Odvojak 8, zastupanog po punomoćniku Mihaelu Perkoviću, odvjetniku u Splitu protiv tuženika-protutužitelja JOHNSON & JOHNSON S.E. društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu /OIB 10216651302/, [adresa], zastupanog po punomoćnici Mii Kalajdžić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Bardek Lisac Mišec Skoko i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, sudskog raskida ugovora o radu i naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 415/2022-30 od 6. studenoga 2024., u sjednici održanoj 18. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika-protutužitelja i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-415/2022-30 od 6. studenoga 2024. u stavku I. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 415/2022-30 od 6. studenoga 2024. u stavcima II., III., IV., V., VI. i VII. izreke te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I/ Utvrđuje se nedopuštenom Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme što ju je dana 18.01.2022. godine donio tuženik JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o. iz [adresa].

II/ Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o. iz [adresa] u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe, na rad vratiti tužitelja SJ iz [adresa] na način da mu se povjere poslovi radnog mjesta Menađera za pristup tržištu sukladno Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 15.09.2016. godine i Aneksima ugovora o radu od 24.10.2019., 01.03.2021 i 01.09.2021."

III/ Određuje se sudski raskid ugovora o radu sklopljenog dana 15. rujna 2016.g. izmijenjenog aneksima ugovoru o radu od dana 24. listopada 2019.g., 1. ožujka 2019. godine i 1. rujna 2021.g. između tužitelja SJ iz [adresa], , OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o., sa sjedištem na adresi [adresa], upisanog u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem (MBS): 080342340, OIB:10216651302 te se određuje prestanak radnog odnosa s danom 5. svibnja 2022. godine.

IV/ Nalaže se tuženiku JOHNSON & JOHNSON S.E. d.o.o., OIB: 10216651302 da tužitelju SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati naknadu štete zbog sudskog raskida Ugovora o radu, u iznosu od 27.379,40 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenoga 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 331,81 euro, sa zateznim kamatama tekućim od 5. studenoga 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VI/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 331,81 euro, kao neosnovan.

VII/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.

VIII/ Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva koja se odnosi na isplatu neisplaćenog bonusa za 2021.g. i isplatu mjesečnih plaća u razdoblju od 19.1.2022. do 5.5.2022. g."

2. Protiv prvostupanjske presude u stavcima II., III., IV. i VI. izreke žali se tužitelj- protutuženik (u daljnjem tekstu: tužitelj) iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Protiv presude u stavku I. izreke, u dijelu stavaka IV. izreke kojim je odlučeno o tijeku zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete i u stavku V. izreke žali se tuženik-protutužitelj (u daljnjem tekstu: tuženik) iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, predlažući njihovu preinaku, sukladno žalbenim navodima. Traži trošak sastava žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivi navodima žalbe tuženika te ju predlaže odbiti. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Žalbe stranaka su djelomično osnovane.

6. Predmet spora po tužbenom zahtjevu jest utvrđenje nedopuštenosti Odluke tuženika o izvanrednom otkazu od 18. siječnja 2022. kojom se izvanredno otkazuje Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme od 15. rujna 2016. i Aneksi istome od 24. listopada 2019., 1. ožujka 2021. i 1. rujna 2021. (čl. 116. st. 1. Zakon o radu /"Narodne novine", broj: 93/14., 127/17. i 98/19., u daljnjem tekstu: ZR-a) te posljedično zahtjev za vraćanje tužitelja na rad temeljem sklopljenog Ugovora o radu i Aneksa istome (čl. 124. st. 1. ZR-a) te za slučaj usvajanja protutužbenog zahtjeva za sudskim raskidom ugovora o radu, zahtjev za naknadu štete, kao posljedicu istoga (čl. 125. ZR-a).

7. Donošenjem prvostupanjske presude u dijelu kojim je odlučeno o dopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora radu sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP- a).

8. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti zahtjeva za utvrđenjem nedopuštenosti otkaza, na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava, radi čega nisu osnovani žalbeni razlozi pogrešno utvrđenog činjeničnog prava, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a).

9. Naime, na temelju mjerodavne odredbe čl. 116. st. 1. ZR-a, poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice uslijed koje, uz uvažavanje svih okolnosti slučaja i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

10. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti zahtjeva tužitelja za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu pošavši od utvrđenja:

- da iz Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 18. siječnja 2022. (u daljnjem tekstu: Odluka o otkazu) proizlazi da je tuženik otkazao tužitelju Ugovor o radu od 15. rujna 2016. i Anekse istome od 24. listopada 2019., 1. ožujka 2021. i 1. rujna 2021. na radnom mjestu „Menadžer za pristup tržištu za Hrvatsku“ zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa (izvanredni otkaz), koje su rezultirale gubitkom povjerenja poslodavca prema radniku, radi čega, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa poslodavca i radnika, nastavak radnog odnosa nije moguć;

- da se nadalje u Odluci o otkazu navodi da je 14. siječnja 2022. poslodavac primio izvještaje istrage provedene kod poslodavca od strane osoba /savjetnika izvan poslodavca/; da je u postupku istrage provedena kontrola brojne dokumentacije, knjigovodstvenih i drugih podataka, e-mailova i druge korespondencije te su obavljeni razgovori s brojnim radnicima poslodavca (uključujući i Radnika) i drugim osobama te je utvrđeno niz teških povreda obveza iz radnog odnosa od strane radnika te da se radi o povredama Ugovora o radu, Pravilnika o radu, Kodeksa poslovnog ponašanja i drugih internih pravila poslodavca, kojih se radnik, u skladu s čl. 48. Pravilnika o radu, bio obvezan pridržavati;

- da tuženik u Odluci o otkazu navodi da su predmetne povrede sumirane kako slijedi:

„- Radnik je bio svjestan ili kopiran u neprikladnoj komunikaciji između kolega u kojoj se raspravljala komunikacija s određenim zdravstvenim djelatnicima u pogledu ciljane razine propisivanja proizvoda te načina kako potencijalno povećati tu razinu u odnosu na konkurenciju. Navedeno ponašanje predstavlja povredu brojnih pravila poslodavca, uključujući Kodeksa poslovnog ponašanja, Standardnih operativnih postupaka o obrazovnim potporama i zahtjevima trećih osoba za podršku pri edukacijskim aktivnostima (SOP 303), Smjernica o etičkoj prodaji i marketingu, Smjernica o antikorupciji. Budući da se radi o neetičnom ponašanju koje može nanijeti štetu ugledu poslodavca, navedeno ponašanje i Pravilnikom o radu propisano je kao teška povreda radnih obveza.

- Radnik je sudjelovao u pripremi materijala, za izradu kojih su pojedini zdravstveni djelatnici bili plaćeni na temelju sklopljenih ugovora, iako je znao ili trebao znati da je navedeno zabranjeno pravilima Poslodavca i ugovorima sklopljenim za zdravstvenim djelatnicima. Dodatno, radnik je bio svjestan da naknada koja se isplaćivala pojedinim zdravstvenim djelatnicima nije bila u skladu s propisanim internim pravilima Poslodavca (primjerice Standardnim operativnim postupcima o naknadi za uslugu (SOP 102) te dostavljenim materijalima za obuku).

- Radnik je u više navrata koristio nesigurne i neodobrene komunikacijske platforme, uključujući alate za instant poruke i socijalne medije (kao što su WhatsApp ili Viber) koji su bili korišteni za poslovnu komunikaciju, što je izričito zabranjeno od strane poslodavca,

- Radnik nije u potpunosti i iskreno surađivao u istrazi (u sklopu koje su predmetne povrede utvrđene) te su njegovi iskazi u očitoj suprotnosti s materijalnim dokazima koji su mu predočeni tijekom razgovora, kako bi mu se dala prilika da iznese obrazloženje/obranu. Navedeno je teška povreda Kodeksa poslovnog ponašanja, koji propisuje obvezu svih radnika da u potpunosti podupru svaku istragu, a koja obveza je i više puta naglašena od strane istražitelja tijekom razgovora s radnikom u sklopu istrage,

- Radnik je bio svjestan brojnih povreda počinjenih od strane njegovih kolega i podređenih radnika. Međutim, navedeno nikad nije prijavio u skladu s procedurom propisanom Kodeksom poslovnog ponašanja.“

- da tuženik, iako je na istome teret dokazivanja činjenica na kojima temelji izvanredni otkaz, nije dostavio u spis Izvještaj provedene istrage od 14. siječnja 2022., niti je predložio provođenje dokaza uvidom u isti,

pravilno je zaključio sud prvog stupnja, s kojim zaključkom se u cijelosti slaže i ovaj viši sud, da u obrazloženju Odluke o otkazu nisu navedene konkretne situacije, okolnosti i postupanja, koje se stavljaju na teret tužitelju i koje, kao takve, opravdavaju donošenje odluke o izvanrednom otkazu, kao najteže sankcije za radnika, već se u obrazloženju Odluke o otkazu navodi uopćeno da je tužitelj postupao protivno internim pravilima tuženika, bez navođenja o kojoj situaciji i postupanju te u odnosu na koji konkretni događaj i koje radne kolege te na koji točno način je do takvog nedozvoljenog postupanja došlo, slijedom kojih utvrđenja je pravilno primijenio materijalno pravo na način da je odbijen tužbeni zahtjev, budući da tuženik nije dokazao da bi bile ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbe čl. 116. st. 1. ZR-a, odnosno koje bi to konkretne osobito teške povrede radne obveze tužitelj počinio, a da bi iste opravdavale donošenje pobijane Odluke, radi čega su žalbeni navodi tuženika, koji se svode na vlastitu i subjektivnu interpretaciju provedenih dokaza i vlastito tumačenje razloga za donošenje Odluke o otkazu, bez činjeničnog i pravnog uporišta te kao takvi nisu od utjecaja na pravilnosti i zakonitost prvostupanjske presude u dijelu kojeg žalbom pobija tuženik.

11. Pri tom valja reći da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatra tuženik i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to on čini.

12. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ona je u dijelu kojom je odlučeno o nedopuštenosti otkaza dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tuženika nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

13. U odnosu na protutužbeni zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu, sud prvog stupnja usvaja taj zahtjev uz obrazloženje da tuženik gubitak povjerenja prema tužitelju temelji na činjenici da je tužiteljevo ponašanje kao menadžera bilo neprikladno, jer je u ugovorima koji su se sklapali s pojedinim zdravstvenim djelatnicima izričito propisano da se zdravstveni djelatnik obvezuje stručno mišljenje izraditi u cijelosti samostalno, koristeći svoje znanje i iskustvo te potrebu stručnu i drugu dokumentaciju, a istraga je pokazala da postoje materijalni dokazi da je tužitelj bio involviran u pripremanje/dostavu nacrta stručnih mišljenja za pojedine zdravstvene djelatnike, koji su sukladno sklopljenim ugovorima ta mišljenja morali pripremiti sami.

13.1. Tako sud prvog stupnja kao utvrđenom ističe činjenicu da je t užitelj dvoje zdravstvenih djelatnika, koji su bili angažirani za izradu stručnog mišljenja, poslao e- mail označen kao 00594120 i 02035018, u čijim privitcima je poslao predložak stručnog mišljenja, koji je suštinski bio identičan kao i konačno stručno mišljenje, a za koje mišljenje je tim zdravstvenim djelatnicama isplaćena naknada koja je ekvivalent četiri potrošena sata za osobno istraživanje te sedam potrošenih sati za izradu (pisanje) mišljenja.

13.2. Sud prvog stupnja smatra da tuženik pravilno ističe da bilo kakvo involviranje radnika u izradu stručnog mišljenja pa i slanje predložaka zdravstvenim radnicima utječe na gubitak povjerenja u tužitelja, kao radnika, jer bi tuženik morao biti siguran da su stručna mišljenja zdravstvenih djelatnika u potpunosti isključivo rad samih zdravstvenih djelatnika.

13.3. Dodaje da je i sam svjedok dr. GJ u svom iskazu navodi, cit. "tužitelj mi je naveo da bi trebalo taj dio dopisati, pa je i on nešto dopisao što je poslao HZZO i to proslijedio meni..." a u svom iskazu i potvrđuje da mu je tužitelj posao nekoliko mailova. Stoga sud prvog stupnja prihvaća tvrdnje tuženika, tim više što je tužitelj bio na menadžerskom položaju u hijerarhiji tuženika, da je uslijed svega toga nastao gubitka povjerenja u tužitelja te da nastavak radnog odnosa nije moguć.

14. S takvim zaključkom se, bar za sada, ne može složiti ovaj viši sud te smatra da je osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 254. st. 2. toč. 11. ZPP-a to stoga što presuda u dijelu kojom je odlučeno o zahtjevu za sudskim raskidom ugovora o radu nema razloga o svim odlučnim činjenicama, radi čega je nije moguće ispitati.

15. Naime, pri donošenju odluke o protutužbenom zahtjevu sud prvog stupnja:

- ne razmatra sadržaj Ugovora o djelu sklopljenih s dr. GJ i dr. CJ, koje je tužitelj dostavio u prilogu podneska od 27. ožujka 2023. konkretno odredbu čl. 6. kojom je propisano je da Naručitelj (ovdje tuženik) pridržava pravo nadzora obavljanja usluga iz čl. 1. tog Ugovora i može svojim sugestijama vršiti preinake unutar zadanih okvira teme navedenog skupa iz članka 1. te odredbu čl. 12. st. 1. Ugovora o autorskom djelu kojom je propisano da u pripremi za izradu djela Naručitelj može dostaviti Izvršitelju povjerljive informacije, koje se odnose na proizvode, procese, tehnike i know-how Naručitelja;

- ne procjenjuje materijale dokaze (Ugovore o autorskom djelu) zasebno i zajedno s personalnim dokazima, poglavito s iskazom svjedoka dr. GJ te podredno i tužitelja, kao stranke u postupku, sve sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, iz čijih se iskaza može zaključiti o procesu stvaranja stručnog mišljenja, niti daje razloge o tome zašto ne poklanja vjeru iskazu dr. GJ, koje je iskazivao da je na USB sticku dao tužitelju predložak stručnog mišljenja, kojeg je tužitelj, u skladu s opisom poslova i obvezama svog radnog mjesta (menadžer za pristup tržištu za Hrvatsku) preuzeo kako bi mišljenje pregledao upravo na način da utvrdi da li je isto u skladu s pravilima HZZO-a i u skladu s kompanijskim pravilima (compliance), jer se radi o segmentu vezanom uz izradu stručnog mišljenja s kojim je, po svojoj poziciji, upoznat upravo tužitelj i kojem Izvršitelj (liječnik) ne mora imati dovoljnih znanja;

- ne daje jasno i argumentirano obrazloženje u vezi sa svojim zaključkom da je tužitelj, postupajući na navedeni način, izgubio povjerenje svog poslodavca, niti o tome da li je proces izrade stručnih mišljenja tekao i prijašnjih godina na isti način i koji bi to zaključno bio motiv tužitelja da u tom procesu postupa suprotno interesu poslodavca.

16. U ponovljenom postupku sud će, u smislu navedenoga, otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na način da će dati jasne i obrazloženje razloge o (ne)osnovanosti protutužbenog zahtjeva, imajući pri tome u vidu sadržaj odredbe čl. 125. st. 2. ZR-a te će posljedično i zavisno od svog zaključka odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povratkom na rad, odnosno za naknadom štete radi sudskog raskida ugovora o radu te će o tim zahtjevima stranaka donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku, poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a).

17. Radi neizvjesnog uspjeha stranaka u sporu ukinuta je i odluka o parničnom trošku, s time da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.

18. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci presude (čl. 368. st. 1. ZPP-a) i rješenja (čl. 369. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 3. ZPP-a za stavak II).

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac