Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2732/2023-4

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Rei Atelj, odvjetnici iz Zadra, protiv prvotuženika CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Janku Duduković-Petyo, odvjetniku iz Zagreba, drugotuženice RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Renati Živanović, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama prvo i drugotuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-790/2022-14 od 28. rujna 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 18. ožujka 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-790/2022-14 od 28. rujna 2022. godine i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

II Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Utvrđuje se da je tužitelj AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva čestica označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 361 m2, nastale od matične čestice oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak ukupne površine 2045 m2, upisana u zk uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], sukladno geodetskom elaboratu ureda ovlaštenog inžinjera geodezije TC, broj 2021-31-od 23.02.2021.g., potvrđenog potvrdom DGU, Područni ured za katastar Zadar, klasa: 932-06/21-02/826, ur broj: 541-24/3-21-5 od 27.04.2021. godine, koji elaborat priliježe ovoj presudi i njezin je sastavni dio, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj glasom ove presude, a nakon izvršene parcelacije označene nekretnine, uknjiži u zemljišnim knjigama na svoje ime, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

II Nalaže se tuženicima ad.1. i ad.2. na jednake dijelove naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 8.400,00 kuna, u roku 15 dana."

2. Protiv ove presude žali se prvotuženik CC iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Protiv ove presude žali se drugotužena iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalbe su osnovane.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Iz presude ovog suda posl.br. P-232/2022 razvidno je da je tužitelj utvrdio svoje pravo vlasništva u odnosu na preostale upisane zk suvlasnike, kako je to opisano u izreci navedene presude.

Iz zk. podataka (priloženi spis P-232/2022) slijedi da je čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak pov. 2045 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s upisanim pravom suvlasništva u korist, između ostalih, tužitelja za 361/2045 dijela, tuženika ad.1.za 150/2045 dijela, tuženice ad.2. za 150/2045 dijela te ostalih fizičkih osoba koji su kao tuženici obuhvaćeni u predmetu posl.br. P-232/2022 u odnosu na koje je u tom postupku donijeta pravomoćna presuda zbog ogluhe (osim u odnosu na nasljednike upisane zk suvlasnice pok. NC u odnosu na koje je tužba odbačena zbog potrebe točnog označavanja nasljednika).

Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da sporna nekretnina čini neizgrađeni građevinski teren koji je sa svih strana omeđen starim betonskim zidovima u prosjeku visine 40 cm i širine 20 cm. Geodetski elaborat predparcelacije predmetne nekretnine u potpunosti odgovara postojećem stanju te sukladno geodetskom elaboratu čini čest. 3042/6 za cijelo, nastalu cijepanjem od matične čest. 3042 i čest. 3043/4 za cijelo, nastalu cijepanjem od matične 3043 sve k. o. [katastarska općina]. S istočne strane predmetna nekretnina graniči i ima prilaz s javnog asfaltiranog puta. Neposredno susjedni dio nekretnine predstavlja izgrađeno zemljište susjedne obitelji A. S južne strane predmetne nekretnine preostali dio matične čest. 3042 koji sad po spomenutom elaboratu ima oznaku 3042/5 je posjed obitelji C. Također spomenuti javni asfaltni put je dio predmetnih matičnih čestica 3042 i 3043. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju (koje prileži spisu P-232/2022) iza smrti SC posl.br. O-1310/2013 od 13. studenog 2013. godine, između ostalog, slijedi da je istim utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu čini čest. 3042 za 361/2045 dijela te da je na istoj njegovim nasljednikom proglašen sin AC (ovdje tužitelj).

Nadalje, iz provedenih dokaza u prvom redu očevidom na licu mjesta sa sigurnošću je utvrđeno da je nekretnina u posjedu tužitelja odijeljena zidom ograđenim posjedom tužitelja, od preostalih dijelova nekretnine.

Iz provedenih dokaza u postupku nedvojbeno slijedi da je prednik tužitelja bio u posjedu predmetne nekretnine, valja još reći kako je iz skice očevida razvidno da se 361 m2 koji nose oznaku čest. zem. [katastarska čestica] nalaze unutar posjeda tužitelja. Prema tome nedvojbeno je da se u pogledu 361 m2 radi o posjedu tužitelja.

Navodi tuženice ad.2. da tužitelj nije upisan kao posjednik na česticama koje odgovaraju zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nije bio upisan niti njegov prednik, se ukazuju neosnovani. Naime, iz posjedovnog lista (priložen spisu P-232/2022) je razvidno da je kao posjednik na pov. od 361 m2 matične čest. 3042 upisan tužitelj. Također na pov. od 111 m2 matične čest. 3043 kao posjednik je upisan otac tužitelja SC, obzirom da ta nekretnina nije bila predmet raspravljanja ostavinskog postupka posl.br. O-1310/2013 iza smrti SC. Također se ukazuju netočni navodi iste da između suvlasnika nije izvršena realna dioba nekretnine. Naime, sama tuženica ad.2., u svom odgovoru na tužbu, između ostalog, navodi da je prednik predlagatelja na terenu digao zid."

5. Iz stanja spisa je razvidno da je ovdje tužitelj AC pokrenuo tužbom postupak protiv prvotuženika ŽC i drugih, a među njima i ovdje prvo i drugotuženih, radi utvrđivanja prava vlasništva čestica označenih kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 361 m2, nastale od matične čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak ukupne površine 2045 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 111 m2, nastale od matične čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak površine 1526 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sukladno geodetskom elaboratu ovlaštenog inženjera geodezije TC potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Zadar, i koji elaborat prileži presudi i njezin je sastavni dio, a što su tuženi dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem te presude, a nakon izvršene parcelacije naznačene nekretnine, uknjiži u zemljišnim knjigama kao vlasnik, da u tom prvo i drugotuženici, a tamo treće i četvrtotuženici su dali odgovor na tužbu, a nakon čega je prvostupanjski sud u tom predmetu svojim rješenjem od 22. travnja 2022. godine razdvojio postupak u odnosu na ovdje prvo i drugotužene te da će se postupak po tužbi tužitelja radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretnini oznake čest. 3042/6 k. o. [katastarska općina] u odnosu na njih voditi pod novim poslovnim brojem, a istog dana donio je presudu zbog ogluhe u odnosu na preostale suvlasnike nekretnine – matične čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je pretparcelacijskim elaboratom reformirana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i u odnosu na osobe označene kao tužene a u odnosu na matičnu česticu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je pretparcelacijskim elaboratom formirana nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Protiv te presude žalbu je podnio ovdje prvotuženi CC koja je rješenjem prvostupanjskog suda od 17. svibnja 2022. godine odbačena kao nedopuštena i protiv kojeg rješenja je ovdje prvotuženik podnio žalbu, te je rješenjem Županijskog suda u Osijeku od 25. siječnja 2023. godine žalba prihvaćena kao osnovana te ukinuto rješenje prvostupanjskog suda od 17. svibnja 2022. godine te je predmet vraćen na ponovni postupak, a nakon čega prvostupanjski sud donio dana 14. ožujka 2023. godine rješenje kojim je odbio sudjelovanje CC kao umješača u tom predmetu, te u povodu žalbe CC Županijski sud u Osijeku dana 20. kolovoza 2024. godine je odbio njegovu žalbu kao neosnovanu te potvrdio rješenje Općinskog suda u Zadru od 14. ožujka 2023. godine.

7. Dakle, ta presuda zbog ogluhe u odnosu na ostale suvlasnike matične čestice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je pretparcelacijskim elaboratom formirana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 361 m2 je postala pravomoćna.

8. Nadalje, iz prvostupanjskog spisa koji je predmet ove žalbe je razvidno da isti započinje rješenjem o razdvajanju postupka od 22. travnja 2022. godine te je priložena preslika odgovora na tužbu ovdje prvo i drugotuženika datih u gore navedenom spisu poslovni broj P-335/2023, da je odmah nakon toga određen uviđaj na licu mjesta te iz zapisnika o tom uviđaju je razvidno da je odbijen prijedlog prvotuženika za odgodu očevida, utvrđena je vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.000,01 kn te je određeno da će se održati pripremno ročište na licu mjesta uviđaja, a nakon čega je i vještak sačinio svoj nalaz i mišljenje, da nakon toga je održano ročište dana 7. rujna 2022. godine na kojem je opet odlučeno da će se održati pripremno ročište, punomoćnik tužitelja je ostao kod u tijeku postupka iznesenih dokaznih prijedloga za saslušanjem svjedoka, da je na tom ročištu zahtjev prvotuženika za izuzećem suca odbačen kao nedopušten obzirom da je takav zahtjev podnesen u podnesku prvotuženika od 5. rujna 2022. godine, odlučeno je da se usvajaju dokazni prijedlozi stranaka te će se isti dokazi i provesti, zaključen je prethodni postupak i određeno je da će se provesti glavna rasprava da bi u tijeku glavne rasprave sud donio rješenje da se daljnji dokazi neće provoditi te da je dokazni postupak dovršen te je određeno ročište za objavu presude.

9. Prije svega, treba reći da je u pravu žalitelj kada u žalbi navodi da iz stanja spisa nigdje ne proizlazi, a obzirom da je sud odredio dva pripremna ročišta, da je tužitelj u smislu odredbe čl. 284. st. 4. ZPP bio upozoren da će se na tom ročištu, ako za to budu ispunjeni uvjeti, zaključiti prethodni postupak i provesti glavna rasprava, a što je u konačnici i učinjeno na ročištu održanom dana 7. rujna 2022. godine, a što je odlučno sa stajališta primjene odredbe čl. 299. st. 1. ZPP koja određuje najkasniji stadij do kojega stranke mogu iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze.

10. Nadalje, a kao što je prethodno navedeno, u vezi zahtjeva za izuzeće suca sudac je na raspravi održanoj dana 7. rujna 2022. godine odbacio taj zahtjev kao nedopušten a iz obrazloženja pobijane presude je razvidno da je to učinjeno iz razloga što se prvotuženik poziva na eventualne bitne povrede odredaba parničnog postupka koje nisu razlog za izuzeće nego se mogu pobijati u žalbi protiv presude, međutim, ako se sagleda sadržaj tog zahtjeva u podnesku prvotuženika od 5. rujna 2022. godine razvidno je da prvotuženik ističe tri razloga za izuzeće suca koji istina predstavljaju u biti bitne povrede odredaba parničnog postupka, ali za koje navodi da te okolnosti upućuju na sumnju u nepristranost suca, dakle, naveden je obrazloženi razlog zbog koji se traži izuzeće, takav se zahtjev nije mogao odbaciti nego se je trebao proslijediti predsjedniku suda, a kad sudac nije tako postupio, a obzirom na ozbiljne razloge iznesene u zahtjevu za izuzeće, to je moglo biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

11. Na navode žalbe valja reći da se ne može zaključiti da je prvostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev donoseći pobijanu presudu kad je u rješenju kojim je razdvajao postupak naveo da će se isti voditi pod novim poslovnim brojem a u odnosu na nekretninu oznake čest. 3042/6 k. o. [katastarska općina], kao što nije osnovan žalbeni navod glede rješenja kojim je određen uviđaj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina ne postoji kao takva upisana u zemljišne knjige već je pretparcelacijskim elaboratom formirana od matične čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da je prethodno prvotuženik primio tužbu iz koje je upravo to i razvidno, dakle, da se uviđaj u biti održava na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je kao takva upisana u zemljišnu knjigu.

12. U pravu je žalitelj kada u žalbi navodi da obzirom na predmet spora svi suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su jedinstveni i nužni suparničari.

13. Naime, suvlasništvo je podijeljeno po opsegu a ne po sadržaju, pa kada se traži utvrđenje stjecanja prava vlasništva na realnom dijelu te nekretnine u površini od 361 m2 u odnosu na ukupnu površinu od 2045 m2 onda su vlasnici odnosno suvlasnici te nekretnine jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP te se spor može riješiti samo na jednak način prema svim suvlasnicima odnosno vlasnicima te nekretnine.

14. To znači da prvostupanjski sud nije trebao razdvajati postupak u odnosu na ovdje prvo i drugotužene upravo zbog toga da bi u odnosu na sve suvlasnike spor riješio na jednaki način, međutim, u konkretnoj situaciji, ne može se dosljedno primijeniti odredba čl. 201. ZPP na način da, a kako je presudom zbog ogluhe prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na ostale suvlasnike, da automatizmom treba biti prihvaćen i u odnosu na ovdje tužene.

15. Na taj način tuženima ne bi bila dana mogućnost poštenog suđenja, dakle da se u ovom postupku rasprave sve one činjenice a kao i prijeporna pravna pitanja na koje su tuženi ukazali a što bi bilo i protivno odredbi čl. 6. toč.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – međunarodni ugovori broj 18/97…13/17 – dalje: Konvencija) uz otvorenu mogućnost, a ukoliko tužbeni zahtjev tužitelja bude odbijen kao neosnovan, da se pravomoćna presuda zbog ogluhe u odnosu na druge suvlasnike neće biti provediva.

16. U činjeničnim navodima tužbe tužitelj navodi "da je predmetna nekretnina na terenu označena i omeđena kamenim zidom – te je na taj način izvršena podjela čestice na terenu i de facto izvršena realna dioba nekretnine".

17. Na te navode tužitelja valja reći da tužitelj u činjeničnim navodima tužbe niti ne navodi kada je "izvršena podjela čestice na terenu i de facto izvršena realna dioba nekretnine".

18. Pritom valja reći da sukladno čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP), svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

19. Dakle, ako postoji sporazum o načinu vršenja suposjeda, bio izričiti ili prešutan između suvlasnika, to ne prejudicira način diobe te ne konzumira samu diobu.

20. Naime, način uređivanja korištenja odnosno posjedovanja pretpostavlja trajanje suvlasničke zajednice, te na osnovi takvog sporazuma bez obzira na trajanje faktičkog stanja ne može doći do raskida – diobe suvlasničke zajednice (vidi VSRH Rev-733/1997 od 11. travnja 2001. godine).

21. Međutim, ukoliko je između suvlasnika sklopljen sporazum o diobi nekretnine na način da je došlo do stvarne podjele nekretnine na način da je svaki suvlasnik postao vlasnikom određenog realnog dijela nekretnine (u tom slučaju, a obzirom da nije u tužbi naznačeno vrijeme sklapanja takvog sporazuma treba ocijeniti da li je trebao biti u pisanom obliku te ako je sačinjen u usmenoj formi može konvalidirati), tada se ne može tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice jer ona ne postoji, te taj sporazum o diobi nekretnine predstavlja valjan osnov za stjecanje vlasništva.

22. Pritom je također potrebno ocijeniti da li su tim sporazumom obuhvaćeni svi suvlasnici, jer ukoliko neki od njih nisu, onda ne mogu biti niti obvezani takvim sporazumom jer se radi o poslu izvanredne uprave za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika. Stoga je potrebno ocijeniti, ukoliko se radi o sporazumu o diobu, da li je dioba izvršena među svim suvlasnicima uzimajući u obzir veličinu cijele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine od 2045 m2 u odnosu na realni dio koji potražuje tužitelj u površini od 361 m2.

23. Pritom, postojanje samog zida koji okružuje dijelove nekretnine u toj površini samo po sebi ne dokazuje da je takav sporazum između suvlasnika sklopljen.

24. Stoga je u nastavku postupka potrebno da prvostupanjski sud ocijeni da li je potrebno izvesti one dokaze koje su stranke predložile a koje izvođenje dokaza je odbio.

25. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 1. ZPP u vezi čl. 377. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci (točka I.).

26. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazao ovaj sud, a primarno, a vezano uz zahtjev za izuzeće uputiti zahtjev na rješavanje predsjedniku svoga suda kao i izvesti one dokaze za koje ocjeni da su relevantni za potpuno i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja i pravilnu primjenu materijalnog prava.

26. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II.)

27. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 1. ZPP u vezi čl. 377. st. 1. ZPP odlučeno kakao u izreci (točka I.)

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić