REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-530/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KS iz [adresa], K, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicama Ani Blečić i Aneli Troskot, odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Blečić i Anela Troskot, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženika: 1. RS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Slokoviću, odvjetniku iz Pazina i 2. HOK-Osiguranje d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB 00432869176, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o., odvjetnicima iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1256/2024-2 od 9. rujna 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P-542/2021-45 od 6. studenoga 2023., u sjednici održanoj 18. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja se odbacuje u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1256/2024-2 od 9. rujna 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P-542/2021-45 od 6. studenoga 2023. te postavio sljedeće pravno pitanje:
„Od kojeg trenutka se počinju računati rokovi zastare potraživanja naknade štete stranke prema odvjetniku, u situacijama postojanja pravomoćne i ovršne sudske presude koja stranci daje pravo na prisilno namirenje prema njezinom dužniku, a uslijed eventualnog propusta odvjetnika podnijeti zahtjev za izravnu naplatu FINI odmah po zasnivanju mandatnog odnosa sa strankom, odnosno da li se zastarni rokovi u tom slučaju počinju računati od dana kada je nemogućnost namirenja postala izvjesna, a to je dan kada je FINA kao nadležno tijelo dostavila obavijest o isknjiženju osnove za plaćanje iz Očevidnika, te da li se taj dan ima smatrati danom nastanka štete i danom saznanja stranke o šteti i o osobi koja je štetu učinila, posljedicama štetnog događaja kao i saznanja oštećenika za štetu, odnosno da li rok za zastaru potraživanja naknade štete počinje teći od trenutka kada je oštećena osoba saznala za štetnu radnju i osobu koja je štetu učinila, ili od trenutka kada je oštećena osoba saznala za štetu, odnosno štetne posljedice te osobu koja je štetu učinila?“.
2. Kao razloge važnosti navedenog pitanja tužitelj navodi odluku revizijskog suda broj Rev-668/21 od 27. ožujka 2024., Rev-812/01 od 8. svibnja 2021.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika nije osnovan i nije dopušten.
5. Revizijski sud je ocijenio da od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi ishod predmetnog spora. Naime, sudovi su kao neosnovan odbili zahtjev tužitelja navodeći da prvotuženica RS, kao tužiteljeva punomoćnica nije zastupala tužitelja u navedenom kaznenom postupku sve do 2. prosinca 2014., kada ju je tužitelj opunomoćio da izvrši uvid u predmetni kazneni spis i zatraži njegovu presliku, a u kojem trenutku je već istekao zakonski rok za opoziv uvjetne osude okrivljeniku propisan odredbom čl. 58. st. 8. u vezi odredbe čl. 62. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje KZ), obzirom da je od pravomoćnosti navedene presude donesene protiv navedenog okrivljenika i roka određenog za izvršavanje obveza okrivljenika iz članka 62. KZ da oštećeniku ovdje tužitelju vrati novčani iznos od 17.000,00 eura proteklo više od godinu dana, time da je ona unatoč proteka navedenog roka, u dogovoru sa tužiteljem, ipak podnijela prijedlog za opoziv uvjetne osude svjesna negativnog ishoda te stoga nije došlo do propusta ove tuženice u obavljanju odvjetničke djelatnosti na štetu tužitelja, zbog kojeg bi postojala odgovornost tuženika naknaditi tužitelju zahtijevanu štetu.
5.1. Također sudovi navode da tužitelj tijekom postupka nije dokazao uzročno- posljedičnu između radnje prvotuženice ĆS i štete za koju tužitelj tvrdi da mu je počinjena obavljanjem odvjetničkih poslova ove tuženice jer, kako je to i prethodno navedeno, u vremenu kada je bilo moguće predložiti opoziv uvjetne osude okrivljeniku, između stranaka u postupku nije postojao nikakav mandatni odnos, a niti je tužitelj dokazao da je zbog određenog propusta ove tuženice onemogućen naplatiti svoju novčanu tražbinu od ĐS budući je tijekom postupka utvrđeno da je u razdoblju u kojem je tužitelja zastupala prvotuženica RS isti bio u neprekinutoj financijskoj blokadi.
6. Tek podredno sudovi navode da je osnovan i prigovor zastare istaknut po tuženicima.
7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije, izražavajući svoje neslaganje sa nižestupanjskim odlukama, poziva i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozivajući se na arbitrarnost u odlučivanju.
8.1. Ovaj sud smatra da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, te je revizija u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 18. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
