REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-716/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i mr. sc. Dražena Jakovine članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Područna služba u Varaždinu, Varaždin, Kolodvorska 20c, protiv tuženika Triglav osiguranje d. d. Zagreb, OIB 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, Podružnica Čakovec, Čakovec, Žrtava fašizma 1, kojeg po punomoći zastupa Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, u Zagrebu, Zelinska 4, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-632/2023-3 od 21. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pn-48/2023- 21 od 30. listopada 2023., u sjednici održanoj 18. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-632/2023-3 od 21. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Pn-48/2023-21 od 30. listopada 2023., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita.
2.1. U prijedlogu je postavio pravna pitanja koja glase:
"1. Predstavlja li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014., stvarnu štetu puni iznos isplaćene mirovine u skladu s člankom 161. ZOMO (NN 157/13) ili kako smatra tuženik stvarnu štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu s čl. 27. ZOOP-a (NN 151/05)? 2. Ako se na temelju čl. 27. ZOOP-a u potpunosti otklanja odgovornost osiguravajućeg društva na naknadu stvarne štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zbog rizika obuhvaćenih ugovorom o osiguranju od odgovornosti za štetu, je li prebacivanje odgovornosti za štetu na vlasnika/korisnika vozila, slabije osobe iz ugovornog odnosa u skladu s čl. 22. i 26. ZOOP-a i s pravnom stečevinom Europske unije?
3. Ako stvarne štete nema po gramatičnom tumačenju čl. 27. st. 3. ZOOP-a, a ima po čl. 27. st. 1. u vezi s čl. 22. I čl. 26. ZOOP-a i ugovoru o osiguranju i po čl. 161. ZOMO, je li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stavljen u neravnopravni položaj prema ostalim trećim osobama koje imaju pravo na naknadu štete u cijelosti odnosno u razmjeru do limita osigurane svote?
4. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđenje rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?
5. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između pretpostavljene invalidske mirovine zbog ozljede na radu i invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada, ako se na taj način protumači odredba čl. 27. st. 3. ZOOP-a, koja nije utvrđena po propisima o mirovinskom osiguranju, koja niti dospjela, niti kome isplaćena, niti postoji dokaz o isplati ili je stvarna šteta – umanjenje imovine –stvarno isplaćen iznos po priznatom pravu iz mirovinskog osiguranja, a koji je dospio i postoji dokaz o isplati?".
2. 2. Navodi da u pogledu ovih pravnih pitanja pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja viših sudova i revizijskog suda te odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (VSRH broj Rev-384/2022-2 od 11. listopada 2022., Rev-1247/2022-2 od 17. siječnja 2023., Rev-163/2023-2 od 28. ožujka 2023., Rev-1437/2021-2 od 5. siječnja 2022., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 65/2021-4 od 11. listopada 2022, Pž-5998/2019-4 od 24. ožujka 2021., i Pž- 4518/2022-2 od 28. listopada 2022., presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2345/2022 od 20. prosinca 2022., i Gž-1496/2023-2 od 24. veljače 2023., presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2075/2022-2 od 29. lipnja 2023., odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017., U-III-1088/2017 od 28. rujna 2021. te Eurolex mišljenje nezavisnog odvjetnika od 9. listopada 2013., C-371/12 od 23. siječnja 2014., C-484/09 od 17. ožujka 2011., slijedom čega se poziva na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Nižestupanjski sudovi su zaključili da tužitelj nije dokazao visinu štete koja bi bila obračunata na temelju odredbe čl. 27. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' broj 150/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - ZOOP), odnosno tužitelj nije predložio provođenje financijsko knjigovodstvenog vještačenja kojim bi mogao dokazati odlučnu činjenicu za primjenu prava (visinu štete). Stoga su odbili tužbeni zahtjev u cijelosti.
5.1. Naznačenim pitanjima predlagatelj preispituje koji propis se primjenjuje u ovom sporu, Zakon o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'' broj 157/13 i 115/2018 - dalje: ZOMO) ili ZOOP, međutim, nižestupanjski sudovi su sukladno praksi ovog suda zaključili da je za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO, odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine, koji zaključak sudova je sukladan pravnom shvaćanju koje je izrazio ovaj sud (Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev-163/2023-2 od 28. ožujka 2023. i druge). Stoga naznačeno pitanje u dijelu u kojem preispituje primjenu zakona nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim toga, predlagatelj preispituje i visinu štetu koja mu pripada međutim, tužbeni zahtjev u ovom sporu je odbijen, jer tužitelj nije dokazao visinu štete, stoga o tako naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu i pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5.2. Nadalje, naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje primjenu pravila o teretu dokazivanja visine štete u slučaju kad tužitelj potražuje naknadu štete temeljem propisa ZOMO, međutim, u ovom sporu utvrđeno je da se primjenjuje ZOOP, stoga o odgovoru na naznačeno pitanje ne ovisi odluka u sporu. Osim toga odluke, na koje se predlagatelj pozvao kao razlog važnosti, ne daju razlog važnosti naznačenom pitanju jer su donesene u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Stoga drugo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Slijedom iznesenog, valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
Zagreb, 18. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
