REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-123/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice MVA, OIB [osobni identifikacijski broj], i drugotužiteljice MV, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], i obje zastupa punomoćnica Dunja Budisavljević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinskog državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 4176/2024-2 od 12. rujna 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P-2049/2024 od 4. srpnja 2024., u sjednici održanoj 18. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-4176/2024-2 od 12. rujna 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P- 2049/2024 od 4. srpnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljice navode da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Pitanja koja su tužiteljice u prijedlogu naznačile glase:
1) Može li se smatrati da je tužitelj podnošenjem pravovremenog podneska (prije održavanja ročišta za glavnu raspravu) kojim opravdava svoj nedolazak i predlaže da se isto ročište održi i završi u njegovoj odsutnosti, samim time očitovao svoju volju da se upusti u raspravljanje;
2) Jesu li u konkretnom slučaju ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 295. stavka 3. ZPP kada su: saslušane parnične stranke i svi predloženi svjedoci; pribavljene relevantne isprave (osim podataka iz Arhiva za koje u spisu prileži odgovor nadležnog ureda da ti podaci ne postoje, provedeno kombinirano vještačene (geodetsko i građevinsko) kojih je zadatak bio identificirati predmet prijepora), a na koje se tuženik doduše nije očitovao iako je na isto pozvan još 2021., odnosno 2022. čime je iscrpljena sva dostupna građa?
2.1. Tužiteljice smatraju da su naznačena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu cijeneći da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno pobijano rješenje nepodudarno s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda broj Rev-1112/2019-3 od 26. rujna 2019., kao i zbog neujednačene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je ukazano na odluku Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2376/2024-2 od 21. svibnja 2024.
3. Tuženica nije odgovorila na prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5. Pobijanim je rješenjem presumirano da su tužiteljice povukle tužbu na temelju odredbe članka 295. stavka 2. ZPP. Ova je odredba u cijelosti izmijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 25/13) i glasila je: Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom. Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.
5.1. Ista je odredba novelirana odredbom članka 43. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 80/22 - dalje: ZID ZPP/22) na način da je izmijenjen stavak 2. i dodan stavak 3. Međutim, odredbom je članka 107. stavka 1. ZID ZPP/22 propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ZID ZPP/22 dovršiti primjenom Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19), kako je to učinio i sud prvog stupnja.
6. U primjeni mjerodavne postupovnoopravne odredbe, pobijano rješenje, suprotno navodima predlagateljica, nije nepodudarno s praksom revizijskog suda na koju predlagateljice ukazuju (Rev-1112/2019-3 od 26. rujna 2019.) jer je to rješenje doneseno u podudarnim činjeničnim okolnostima kao i pobijano rješenje i jer je mjerodavna postupovnopravna odredba primijenjena na isti način. Razlika je jedino u tome što su u konkretnom slučaju tužiteljice prije održavanja ročišta na kojem je presumirano njihovo povlačenje tužbe, treći put u postupku, i to, prema utvrđenju sudova, „bez ikakvog opravdanog razloga, a pogotovo bez ikakvog dokaza o opravdanom razlogu izostanka“ zatražile odgodu postupka. Okolnost da je odgoda ročišta zatražena neopravdano, u osnovi ima isto značenje kao da nije ni zatražena, a to čini okolnosti u kojima je pobijano rješenje doneseno podudarnim s okolnostima u vezi s kojima je doneseno rješenje broj Rev-1112/2019-3 od 26. rujna 2019. Utoliko prvo naznačeno pitanje nema potrebno obilježje važnosti u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP.
7. Istu pravnu sudbinu dijeli i drugo naznačeno pitanje, ali iz ponešto drugačijih razloga. Ovim se pitanjem ukazuje na nepravilnost primjene novelirane odredbe članka 295. stavka 3. ZPP koja u konkretnom slučaju, kako je naprijed pojašnjeno, nije uopće u primjeni. Nije bila u primjeni ni u odluci Rev-1112/2019-3 od 26. rujna 2019., pa utoliko ni u odnosu na ovo pitanje ne postoji nepodudarnost pobijanog rješenja s praksom revizijskog suda. Sud se drugog stupnja, doduše, pogrešno pozvao na noveliranu odredbu koja predviđa iznimku od odredbe stavka 2. predmetnog članka, ali to ne mijenja gornji zaključak revizijskog suda već samo znači da tužiteljice ni iznimno, a ne samo redovno, ne bi mogle izbjeći presumirano povlačenje tužbe u konkretnim okolnostima (neopravdani izostanak s ročišta za glavnu raspravu kada predmet spora nije do kraja raspravljen).
8. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja, prijedlog tužiteljica je valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
