Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-538/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČL, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice GL OIB [osobni identifikacijski broj], 3. tužitelja EL, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Josipu Puliću odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Mineral IGM d.o.o. iz Zapužane, Zapužane 102, OIB 42050807337, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Orehovec, Vinter, Kiš, Šimunović iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-69/2024-23 od 13. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 18. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-69/2024-23 od 13. studenog 2024. u pobijanom dijelu pod stavkom I, II, III, IV i V izreke i u tom se dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 1. tužiteljici ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, iznos od 53.752,73 EUR (slovima: pedesettritisućesedamstopedesetdva eura i sedamdesettri centi) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 1. tužiteljici ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete, iznos od 663,61 EUR (šestošezdesetitri eura i šezdesetijedan cent) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 3 %- tna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 2. tužiteljici GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 53.752,73 EUR (slovima: pedesettritisućesedamstopedesetdva eura i sedamdesettri centi) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNBa koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 3. tužitelju KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 53.752,73 EUR (slovima: pedesettritisućesedamstopedesetdva eura i sedamdesettri centi) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNBa koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. 3

V. Tuženik je dužan naknaditi. tužiteljima prouzročene parnične troškove u ukupnom iznosu od 91.781,16 EUR (devedestijednatisućasedamstoosamdesetijedan euro i šesnaest centi) zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. studenog 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VI. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadom imovinske štete iznad dosuđenog iznosa u točci II. izreke ovosudne presude pa do iznosa od 2.654,45 EUR sa pripadajućim sporednim davanjima prvotužiteljica se odbija kao sa neosnovanim zahtjevom."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik, a iz sadržaja žalbe proizlazi protiv stavka I, II, III, IV i V izreke zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08,57/11, 148/11, 25/13 I 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev 1.-3- tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju su pretrpjeli uslijed nastanka štetnog događaja **.**.2018. kada je u [obrt] poginuo MK zaposlenik tuženika i suprug 1. tužiteljice te otac 2. i 3. tužitelja, s kojima je do trenutka smrti živio u zajedničkoj životnoj zajednici i to na način da je prilikom obavljanja poslova i zadanih radnih zadataka u krugu [obrt] [adresa] pokojni MK prilikom upravljanja građevinskim radnim strojem s iskretljivim sandukom - damperom marke "Volvo" model "a 30 C", obavljajući prijevoz kamena sa mjesta iskopa unutar kamenoloma do postrojenja drobilice gdje se kamen drobio u pijesak raznih granulacija u jednom trenutku vozeći se makadamskim putem, nizbrdicom, s natovarenim spremnikom dampera izletio s predviđenog puta i pao u provaliju uslijed kojeg je došlo do prevrtanja građevinskog radnoga stroja koji se oštećen zaustavio na dijelu kamenitog područja, a pokojni K, je ispao iz kabine tog stroja i pronađen je mrtav na kamenitom predjelu.

5. Prvostupanjski je sud odlučio kao u izreci pobijane presude nakon što je ocjenom provedenih dokaza zaključio da je za nastanak prometnog štetnog događaja i posljedice koje su nastupile isključivo odgovoran tuženik i to temeljem načela objektivne odgovornosti, odnosno činjenice samog nastanka štetnog događaja i posljedično štete, skladno odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu uz obrazloženje da tuženik tijekom postupka nije dokazao da je u konkretnom slučaju pokojni K doprinio nastanku štetnog događaja, unatoč nepridržavnja zakonskih odredbi citiranog Zakona zbog činjenice ne korištenja sigurnosnog pojasa dok korištenje ili nekorištenje zaštitne kacige nije u uzročnoposljedičnoj vezi sa nastankom štetnog događaja, s time da tijekom postupka nije utvrđeno da je pokojni kritične zgode upravljao damperom bos ili u čarapama odnosno natikačama - kroksicama ili su mu radne cipele, nađene u blizini pada u provaliju, ispale tijekom prevrtanja dampera. Nadalje, polazeći od utvrđenja o prisutnosti alkohola u krvi pok. K od 0,42 g/kg, u spisu Županijskog suda u Rijeci posl. broj Kr-DO-271/2018 pokrenutog temeljem Posebnog izvješća III Policijske postaje Rijeka, čiji su djelatnici kritičnog dana zaprimili dojavu i izašli na lice mjesta, prvostupanjski je sud ocjenom provedenih dokaza zaključio da je pok. bio u trijeznom stanju i da kod njega nije utvrđeno postojanje blagog poremećaja motoričkih sposobnosti u vidu netočnih i nekoordiniranih pokreta odnosno njegovo ubrzano upravljanje vozilom i da utvrđena prisutnost alkohola nije bila u uzročnoposljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja. Također ocijenio je da tuženik nije dokazao namjeru odnosno krajnju nepažnju pokojnog K, a nije utvrđena ni viša sila niti postupanje treće osobe na koje tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati ili izbjeći iako je tuženik nedvojbeno poduzeo sve mjere zaštite na radu u vidu ispravnosti radnog stroja - dampera i predaje zaštitnih sredstava radi sigurnog obavljanja radnih zadataka, jer je iz personalnih dokaza i to iskaza svjedoka NL i svjedoka Č koji je bio poslovođa kritične zgode, utvrdio da uobičajeni proces rada kod tuženika nije bio organiziran na način da bi neka osoba provjeravala da li radnici u trenutku preuzimanja smjene imaju svu potrebnu zaštitnu opremu i upozoravala ih na to iako bi obaveza poslovođe bila da upozori radnika da se vežu sigurnosnim pojasom u stroju i da koriste zaštitnu opremu, s time da je kritičnoga dana poslovođa bio na godišnjem odmoru i nijedna osoba ga u njegovim radnim zadacima nije zamjenjivala, tako da po ocjeni toga suda tuženik u organizaciji svoga rada nije poduzeo sve radnje sigurnog odvijanja poslova ukrcaja i iskrcaja kamenog sadržaja s dampera, iako se radilo o kretanju specijalnog stroja makadamskom trasom koja je šljunčana i pod teretom moguće promjenjiva (zbog čega vještak tehničke struke navodi da se tragove kočenja nije moglo uočiti) niti je provjeravano ima li radnik na sebi zaštitnu radnu obuću i kacigu, je li se ulaskom u radni stroj vezao sigurnosnim pojasom, a čime bi bili zadovoljeni svi uvjeti zaštite na radu. S obzirom da je iz personalnih iskaza utvrđen uobičajen način rada i postupanja poslodavca, taj sud nije imao dvojbi da se i u konkretnom slučaju tako postupalo prilikom ulaska pokojnog K u damper kritičnog dana.

6. Tuženik se tijekom prvostupanjskog postupka protivio zahtjevu tužbe isticanjem prigovora isključive krivnje (doprinosa) prednika tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja.

7. U žalbenoj fazi postupka po žalbi tuženika između stranaka su i dalje sporni uzroci i dinamika nastanka štetnog događaja vezano upravljanje građevinskim strojem - damperom neposredno prije slijetanja u provaliju obzirom na utvrđenu koncentraciju alkohola u krvi unesrećenog koja je iznosila 0,42 g/kg i to u bolnici nekoliko sati nakon štetnog događaja i od kakvog je utjecaja bila okolnost da nije bio vezan sigurnosnim pojasom na uzrok i dinamiku nastanka štetnog događaja te je li pri tom pok. koristio zaštitna sredstava za rad ( zaštitnu kacigu i radnu obuću ) odnosno je li tuženik kao poslodavac poduzeo sve potrebite radnje i mjere zaštite na radu, o kojim odlučnim činjenicama ovisi odluka o odgovornosti (isključivoj ili podijeljenoj) za nastanak štetnog događaja i posljedica koje su nastupile.

8. Odgovornost tuženika kao poslodavca za štetu koju njegov radnik pretrpi na radu ili u svezi s radom izvorno temelji na radno-pravnom statusu tužitelja u vrijeme štetnog događaja i odredbama Zakonu o radu (Narodne novine broj 93/14 i 127/17 - dalje: ZR) te Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) jer je odgovornost i obveza poslodavca da organizira, provodi i nadzire provođenje mjera zaštite na radu svog radnika, vodeći pri tom računa o prevenciji rizika za život i zdravlje radnika kao i o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu, a obveza je nadređenog ovlaštenika poslodavca da ukoliko se njemu podređeni radnici ne pridržavaju mjera koje on naredi svojim uputama da je dužan tim radnicima zabraniti rad. Dakle, poslodavac je dužan osigurati izvođenje svakog procesa rada za svog radnika na siguran način.

9. Prema odredbi čl. 111. st. 1. ZR, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

10. Prema odredbi čl. 25. st. 1. ZZR ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema stavku 2. istog čl. poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. S tim u svezi valja istaći i pravno shvaćanje zauzeto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-794/2016-2 od 30. svibnja 2017. "Odredba članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu o objektivnoj odgovornosti poslodavca za štetu radniku koja ne sadrži cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od odgovornosti, ne isključuje primjenu Zakona o obveznim odnosima kao propisa obveznog prava."

12. Prema odredbi čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 63/08, 134709, 125711, 94/13, 78/15 i 60/16 - dalje ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, a prema odredbi čl. 1064. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, dok za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, dakle, propisan je kriterij objektivne odgovornosti. Opasne stvari su stvari koje prema svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavljaju povećanu opasnost za okolinu. Neka djelatnost je opasna djelatnost samo onda kada u njezinom redovnom tijeku, po tehničkoj prirodi, načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina, tako da to ugrožavanje iziskuje povećanu pažnju osoba koje obavljaju tu djelatnost.

13. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na prvoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/21) održanoj 25. siječnja 2021. Broj: Su-IV- 16/2021-2: "U parnici radi naknade štete zbog smrti bliskog srodnika, kada tužitelji svoj zahtjev temelje na odredbama čl. 173. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, a sada 1063. ZOO), teret dokazivanja da je opasna stvar sudjelovala u šteti je na tužiteljima. Međutim, budući da se uzročna veza predmnijeva, vlasnik opasne stvari u vezi s kojom je šteta nastala, moći će se u tom slučaju osloboditi odgovornosti, ako dokaže da opasna stvar nije bila uzrok štete." Dakle, teret dokaza postojanja razloga za potpuno ili djelomično oslobođenje od objektivne odgovornosti je na poslodavcu.

14. Tijekom postupka prvostupanjski je sud proveo dokaze koje nabraja i preopsežno izlaže u obrazloženju presude, međutim, prvostupanjska presuda nije sastavlja u skladu s odredbom čl. 338. st. 4 ZPP, a posebice njeni razlozi, jer ocjena dokaza nije dana u skladu s odredbom članka 8. ZPP, a ocjena dokaza dana je valjano i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP samo onda kada prvostupanjski sud navede uvjerljive i logične razloge koji se mogu kontrolirati:

- na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto,

- kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto,

- da li je koji od provedenih dokaza nevažan i zašto.

15. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da su 2. i 3. tužitelji pred stalnom službom u Opatiji prvostupanjskog suda povodom istog štetnog događaja pokrenuli protiv tuženika postupak radi naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja koji se vodio pod poslovnim brojem P-2109/2018, u kojem postupku su saslušani svjedoci i proveden je dokaz kombiniranim vještačenjem po vještacima iz područja strojarstva, prometa, zaštite na radu te medicine, u kojem predmetu je dana 14. srpnja 2021. donesena prvostupanjska presuda koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1163/2021 od 26. svibnja 2022. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz uputu da je u ponovljenom postupku potrebno razjasniti zbog čega je došlo do usmjeravanja dampera u desnu stranu makadamskoga puta te potom zašto je došlo do izlijetanja dampera preko desnog ruba kolnika, usmjeravanjem dampera u desnu stranu. Navedeni slijed prema žalbenom sudu potrebno je razjasniti da se otkloni dvojba o odgovornosti za nastalu štetu u konkretnom slučaju nije dan razlog o zauzetom zaključku da je do izlijetanja došlo uslijed postupanja pokojnog K,

- da se stranke u ovom postupku nisu suglasile da se za potrebe ovog postupka koriste nalazi i mišljenja vještaka iz predmeta P-2109/2018 i to stalnog sudskog vještaka za strojarstvo Slavena Bitanga, za promet ing RL, zaštite na radu PL dipl. Inž strojarstva i prof.dr. sc. VL sudske medicine te njihova usmena očitovanja, nego samo da se pročitaju zapisnici o iskazima saslušanih svjedoka,

- da je radi utvrđivanja dinamike nastanka samoga događaja i izvođenja dokaza predloženih po tuženiku na pripremnom ročištu dana 26. lipnja 2019. ( kombiniranog vještačenja po vještacima strojarstva, prometa, zaštite na radu i sudske medicine) sud proveo očevid na licu mjesta, koje je izmijenjeno u odnosu na vrijeme nastanka štetnog događaja, pribavljena je sva relevantna dokumentacija, a dana 14. prosinca 2022. i fotoelaborat MUP PU PG sačinjen uz Zapisnik o očevidu od 25. travnja 2018., dok su tužitelji na istom na ročištu dana 26. lipnja 2019. predložili izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem iz područja psihijatrije,

- da je provedeno vještačenje iz područja strojarstva, prometa I zaštite na radu po [obrt], prema zadatku na listu 746 spisa, a ML se u ime navedenog društva usmeno očitovao na primjedbe stranaka, potvrđujući da u izradi nalaza i mišljenja nije koristio sadržaj pribavljenog fotoelaborata MUP PU PG navodeći da nije dužio cjelokupni predmet već je koristio dokumentaciju putem e-komunikacije,

- da je sud raspravnim rješenjem od 19. ožujka 2024 odlučio da se neće provesti dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr Valter Stemberg, zbog nedostupnosti vještaka, u kojem smislu je djelomično ukinuo raspravno rješenje od 15. lipnja 2022. kojim je određeno provođenje tog dokaza i odlučio je da se neće provesti vještačenje po vještaku psihijatru.

- da je prvostupanjski sud na ročištu održanom dana 17. lipnja 2024. obavijestio stranke o dostupnosti imenovanog vještaka sudske medicine, nakon čega je tuženik odustao od izvođenja tog predloženog dokaza, dok su tužitelji ustrajali na izvođenju istog, a prvostupanjski je sud potom, dakle nakon zaključenja prethodnog postupka, prihvatio dokazni prijedlog tužitelja i odredio je izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine dr Valter Stemberg,

- da je Rješenjem suda od 19. lipnja 2024. vještaku sudsko-medicinske struke prof.dr. sc. Valteru Stemberg bio je dan zadatak isključivo da se izjasni o tome je li utvrđena prisutnost alkohola u organizmu pok. MK iz [adresa] bila od utjecaja na nastanak štetnog događaja u kojem je imenovani preminuo **.**.2018.,

- da se imenovani vještak prof.dr. sc. Valter Stemberg u svom nalazu i mišljenju i usmenim izjašnjenjima na ročištu dana 4. listopada 2024. iznosio zaključke izvan okvira određenog mu zadatka o dinamici nastanka predmetnog štetnog događaja i o utjecaju svih prethodno izloženih okolnosti (prisutnosti alkohola, korištenju sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige i radne obuće),

- da je prvostupanjski sud unatoč tome, pobijanu odluku o isključivoj odgovornosti tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja i za štetu koju tužitelji trpe u pretežitom dijelu utemeljio na nalazu i mišljenju tog sudskog vještaka i njegovim usmenim izjašnjenjima na ročištu dana 4. listopada 2024., ocijenivši ga u cijelosti stručnim, objektivnim i logičkim,

- da je Rješenjem suda od 16. rujna 2022 tvrtki Vještačenja Ožanić iz Zagreba dan je zadatak izjasniti se o dinamici nastanka štetnog događaja od 25. travnja 2018., o razlozima usmjeravanja radnog stroja u desnu stranu s obzirom na konfiguraciju terena, veličinu transportnog puta kojim se u tom trenutku kretao stroj, o ispravnosti navedenog građevinskog stroja s iskretljivim sandukom - damperom kojim je upravljao pokojni MK (posebno sustav kočenja I upravljanja) o pitanju sigurnosti transportnih puteva i etaža kojima se prilikom obavljanja svog posla kretao tim strojem, je li u predmetnom radnom stroju postojao ugrađen ispravan sigurnosni pojas, je li u tom radnom stroju postojala promjena sjedišta vozača na način da je umjesto originalnog sjedala postojalo ugrađeno zamjensko sjedalo (premješteno iz autocisterne), je li u takvoj situaciji bilo moguće koristiti se sigurnosnim pojasom, od kakvog je utjecaja korištenje ili nekorištenje propisane radne obuće vozača radnog stroja te ne koji način se upravlja takvom vrstom stroja i je li za takvo upravljanje potrebno korištenje svih ekstremiteta te korištenje ili nekorištenje radne obuće,

- da je nalaz i mišljenje vještaka tehničke struke tvrtke Vještačenja Ožanić iz Zagreba prvostupanjski sud:

a) u dijelu u kojem objašnjava moguće uzroke izlijetanja dampera s makadamskog puta odnosno brzine kretanja dampera ocijenio kao nekonzistentan i neutemeljen na egzaktnim podacima,

b) u dijelu koji se odnosi na ocjenu ispravnosti građevinskog stroja dampera, pitanje sigurnosno transportnih puteva, je li ugrađen sigurnosni pojas i izvršena promjena sjedišta vozača u predmetnom damperu te je li se sigurnosni pojas mogao koristiti, odnosno utjecaj eventualnog korištenja otvorenog tipa obuće (natikača), odnosno upravljanje bez obuće (bos) na predmetnu nezgodu prihvatio ocijenivši ga djelomično stručnim i objektivnim,

c) u dijelu u kojem je vještak iznio dinamiku nastanka štetnog događaja i to opisno isključivo u dijelu da se damper kretao radi savladavanja zavoja na makadamskom putu, pri kojem kretanju je naišao na depresiju (sniženi teren za 0,85 m), zbog čega je došlo do poskakivanja dampera, nakon čega je nastavljeno kretanje dampera više u desno te je uslijedilo slijetanje sa makadamskoga puta u provaliju, pri kojem kretanju je došlo do ispadanja pokojnog K iz dampera u dio navedene provalije, nije naveo kako ga je ocijenio,

d) dok dio navedene dinamike kojom se ističe eventualni neravnomjerni tlak u pneumaticima, eventualno narušena koordinacija pokreta i preciznost izvođenja pokreta uslijed alkoholiziranosti pokojnog K, skretanje u lijevo te potom naglo i uslijed nekoordiniranih pokreta previše skretanja dampera u desno, taj sud nije cijenio navodeći da za navedeni sadržaj vještak nije dao egzaktne podatke jer je samo naveo da mjerenje tlaka u pneumaticima nije izvršeno, a u odnosu na samo kretanje dampera od točke početnog kretanja pa do točke slijetanja sa makadamskog puta je zaključio da je vrlo paušalno navedeno bez ikakvih pokazatelja u domeni tehničke struke,

e) u odnosu na utjecaj alkoholiziranosti na upravljanje damperom od strane pokojnog K vještak ne samo da nije imao nikakve parametre, već je o istom zaključio proizvoljno, ulazeći time u medicinsku struku i prelazeći opseg dobivene zadaće

16. Međutim, takva utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda o isključivoj odgovornosti tuženika odnosno o izostanku doprinosa na strani prednika tužitelja u konkretnom slučaju u nastanku predmetne nezgode, a time i posljedicama proisteklim iz iste za sada se ne mogu prihvatiti kao pravilna jer osnovano tuženik ističe da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i da u presudi nema razloga o odlučnim činjenicama čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

17. Naime, prvostupanjski sud nije u skladu s čl. 299. ZPP dao jasne i valjane razloge, zašto je nakon zaključenja prethodnog postupka, na ročištu održanom dana 17. lipnja 2024. prihvatio novopostavljeni prijedlog tužitelja i odredio je izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine dr Valter Stemberg, sa zadatkom određenim rješenjem od 19. lipnja 2024., s obzirom da taj dokazni prijedlog tužitelji nisu isticali do zaključenja prethodnog postupka, te je potom prihvaćanjem argumenata sudskomedicinskog vještaka u njegovom nalazu i mišljenju i usmenom očitovanju iznesenih izvan okvira danog zadatka od strane prvostupanjskog suda suda, koji je pri tom, u cijelosti, dakle i u tom prekoračenom dijelu nekritički prihvatio i na njegovim utvrđenjima I zaključcima je u pretežitom dijelu utemeljio pobijanu presudu i razloge za djelomično neprihvaćanje nalaza i mišljenja vještaka tehničke struke OL i usmeno očitovanje, ne dajući za takvo postupanje, suprotno odredbama ZPP, jasne i valjane razloge.

18. Prema tome, po ocjeni ovog suda, u ovom je konkretnom slučaju došlo do eklatantnog kršenja odredbi čl. 250. i 259. st.1. ZPP jer je vještak sudske medicine, u svom nalazu i mišljenju nije utvrđivao isključivo činjenice i okolnosti vezano uz dani zadatak vještačenja nego je, prema stanju spisa, iznosio svoje zaključke o dinamici nastanka štetnog događaja i utjecaju svih spornih okolnosti od sigurnosnog pojasa, zaštitne kacige i obuće na nastanak štetnog događaja, koje je prvostupanjski sud bezrezervno u cijelosti, otklanjajući istima rezultate tehničkog vještačenja u pretežitom dijelu, a takvo je postupanje bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu čime je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 250. 259. st.1. ZPP.

19. Slijedom svega izloženog, prvostupanjska presuda ne sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama potrebnim za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a posljedično tome nije moguće utvrditi niti visinu naknade štete koju je tuženik dužan naknaditi tužiteljima povodom nastalog štetnog događaja.

20. Pri tom se prvostupanjskom sudu skreće pozornost da se prema odredbi čl. 58. st. 3. Zakona o zaštiti na radu smatra da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg.

21. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 370 ZPP pobijanu presudu pod stavkom I, II, III I IV izreke ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca. (čl. 371. ZPP). Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima prvostupanjskog postupka pod stavkom V izreke o kojima će prvostupanjski sud odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom (čl. 164. st. 4. ZPP).

22. U ponovnom suđenju sud će otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovom odlukom te će valjanom ocjenom izvedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava raspraviti i osnovanost prigovora tuženika o postojanju doprinosa na strani prednika tužitelja u nastanku predmetnog štetnog događaja, a time i posljedicama proisteklim iz istog. Pri tome će prvostupanjski sud raspraviti i ocijeniti osnovanost ostalih žalbenih navoda, imajući u vidu izražena stajališta ovog suda. Tek nakon toga bit će moguće donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

23. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 18. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić